Prije nego što odete na godišnji odmor, bacite oko na sadržaj ljetnog izdanja Fantoma slobode. Za vas smo opet pripremili dobru pripovjednu prozu i poeziju.
U ovom broju čitamo ulomak iz romana u nastanku Davora Ivankovca Bibliotekar, bizarnu i grotesknu prozu pynchonovski punu raznih kulturnih referenci i digresija koje autor katkad smješta u fusnote.
Luka Nešković poslao nam je dojmljivu pripovijetku »Dekadent« pisanu u maniri Oscara Wildea i J–K Huysmansa u kojoj se osjeća duh fin de sièclea.
Jadranka Milenković poslala nam je nekoliko tekstova koji su kombinacija priče i eseja, a u kojima razmišlja o iluziji izbora i o ponavljanju obrazaca te o pobuni koja ostaje na razini jezika bez materijalizacije.
Nada Crnogorac u priči »Školjka« piše o radosti ponovno nađenoga, a »Kijamet« je spekulativna pripovijetka Dinka Krehe smještena u blisku budućnost obilježenu klimatskim krajnostima, društvenim krizama i osjećajem skore katastrofe. U središtu radnje su dvije osobe označene kao #4 i #7, koje sudjeluju u tajanstvenom eksperimentu pod nadzorom organizacije i entiteta zvanog Delta.
Poetski blok otvaraju pjesme Ivana Zrinušića čiji se samosvjesni, ironizirani subjekt nalazi između znanja i slutnje te jezika i šutnje.
Lirski subjekt Petra Matovića u intimističkoj poeziji gradi složen svijet u kome se svakodnevica neprestano sudara s povijesti, politikom i društvenim traumama.
Lucas Legović donosi dašak političkog angažmana u svojoj erotski nabijenoj poeziji u kojoj govori o revoluciji, povijesnom nasilju, kulturnom radu i queer seksualnosti.
Predrag Vrabec poslao nam je sebi svojstvene meditativne poetske fragmente. Riječ je o introspektivnoj, egzistencijalnoj i duhovnoj prozi u kojoj se brišu granice između poezije, molitve i osobne ispovijedi.
Melankolična poezija Mirka Božića prožeta je motivima smrti, prolaznosti i tihim oblicima ljubavi. Autor spaja ruralne slike s urbanima i stvara tako kontrast između tradicionalnog i suvremenog svijeta.
U rubrici rezerviranoj za književnu kritiku Igor Gajin piše o noveli Caput mortuum Adama Ranđelovića i o zbirci pripovijedaka Nade Crnogorac Vrijeme promatranja, a Franjo Nagulov o romanu Amor more Pascala Quignarda i o noveli Recitativ Toni Morrison.
U rubrici Kontejner Mirela Ramljak piše o izložbi Martine Mezak, »Arhivi budućnosti: salon svjesnosti« postavljenoj u Muzeju suvremene umjetnosti.
Autori u ovom broju:
Davor Ivankovac rođen je 1984. godine u Vinkovcima, gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Piše poeziju i prozu. Objavio četiri knjige poezije: Rezanje magle (2012.), Freud na Facebooku (2013.), Doba bršljana (2018.), i Sabrana pjesma (2025.), kritike i eseje Prikazati više (2022.), roman Život treći (2022.), i priče S dna Panonskog mora: priče, kronike, reportaže (2023.) Poezija mu je u raznim časopisima, antologijama i panoramama prevođena na desetak jezika. Živi u Nuštru, radi na baušteli.
Luka Nešković rođen je 1992. godine u Podgorici. Doktorand je na katedri za povijest Eötvös Loránd Sveučilišta u Budimpešti. Magistarske studije iz oblasti međunarodnih odnosa završio je na Humanističkim studijima Sveučilišta Donja Gorica, obranivši tezu pod nazivom »Francuska diplomatija od Sedmogodišnjeg rata do Buržoaske revolucije«. Na istom fakultetu bio je suradnik u nastavi na predmetu Savremeni međunarodni odnosi. Kao istraživač boravio je na Institutu za svjetsku povijest Karlovog sveučilišta u Pragu, Jagelonskom sveučilištu u Krakowu, Karl–Franzens Universitaet u Grazu, Sveučilištu u Ljubljani i Sveučilištu Furtwangen u Njemačkoj. Izlagao je na međunarodnim znanstvenim skupovima u Crnoj Gori i drugim zemljama. Autor je više stručnih i znanstvenih radova. Autorske tekstove piše za Pobjedu, Huffington Post, Országút. Književne radove objavljivao je u časopisima Ars, Buktinja, Koraci, Novi Izraz i Život. Ambasador je Evropskog Foruma Alpbach u Crnoj Gori u mandatu 2019.–2020.
Jadranka Milenković rođena je 1969. u Puli. Živi u Nišu gdje radio na Apelacionom sudu. Osnovala je književni klub Prejaka reč 2004. godine. Objavljivala je radove u raznim časopisima kao što su Koraci, Braničevo, Kvartal, Gradina, Bdenje, Akt, Buktinja, Umetnički horizont, Putevi, Преодоление, Provinca, Fokalizator te na portalima P.U.L.S.E, Art–Anima, KULT, Kultiviši se, Prozaonline, Glif, Portal Strane, Libartes, SlovoKult itd. Roman Heteros objavljen je u izdavačkoj kući NKC iz Niša, 2019. Roman Soba 427 nagrađen je na Areteovom natječaju za knjigu godine. Milenković je dobitnica nagrade »Miodrag Borisavljević« za 2019. godinu, za priču »Strah«. Također je osvojila prvu nagradu za esej na natječaju »Tragom Nastasijevića« 2019.
Nada Crnogorac rođena je u Županji, profesorica je hrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti. Pjesme i priče objavljene su joj u Večernjem listu, na Prvom i Trećem programu Hrvatskoga radija, časopisima Quorum, Poezija, Fantom slobode, Zarez, Balkanski književni glasnik, Ulaznica i drugima. Godine 2013. dobila je nagradu »Vranac« za najbolju kratku priču. Objavila je dvije zbirke poezije, Otvorena vrata i Jedrenjak kapetana Kuke, a 2021. u izdanju Disputa izašle su joj kratke priče u zbirci Vrijeme promatranja. Predstavljena je u izboru hrvatske književnosti američkog internetskog časopisa Underpass.
Dinko Kreho (Sarajevo, 1986.) objavio je knjige poezije Ravno sa pokretne trake (2006.), Zapažanja o anđelima (2009.), Simptomi (2019.) i Dobri objekti (2022.), zbirku priča Odmor od kulture (2021.), te esejističke knjige Bio sam mladi pisac (2019.) i Naš vršnjak Dylan Dog (2021., prošireno i prerađeno izdanje 2023.). Njegova kratka priča»Tamo, u mraku« (2024.) ovječana je prvom nagradom na godišnjem natječaju Večernjeg lista, a pripovijetka »Skretanje za Zlatance« (2025.) nagradom SFERA za ostvarenje godine u žanru SF–a, fantasyja ili horora (kategorija kratke forme). Povremeno prevodi s francuskog i slovenskog jezika, te piše o glazbi, stripu i popularnoj kulturi. Živi u Zagrebu, gdje kao pedagog i izvođač djeluje s kolektivom Centar za kazalište potlačenih — POKAZ.
Ivan Zrinušić (Osijek, 1981.) piše poeziju i prozu. Objavio je romane Ljepše izdaleka i FIP te zbirku eseja Špranje (2026.). Glavni je urednik časopisa Nemo.
Predrag Vrabec rođen je u Čakovcu 1955. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Član je Hrvatskog društva pisaca i Društva književnika Vojvodine. Bavio se konceptualnom umjetnošću, verbo–vizualnom poezijom, gestualnom poezijom, foničnom poezijom, kazalištem i izvodio perfomanse. Objavljuje u raznim časopisima i na radiju. Zastupljen je u antologijama, panoramama i izborima poezije i proze. Objavio je zbirke Juriš lake konjice (Biblioteka Quorum, 1987.), Stabla visine (Celeber, 2009.), Ormarin (Stajergraf, 2010.), Voljeti (HDP Zagreb, 2013.) i Tijelo beskraja (Meandarmedia, 2019.)
Lucas Legović (2001.) je student diplomskog studija komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Jedan je od urednika 16. broja časopisa k., studentskog časopisa za književnu i kulturnu teoriju i trenutno glavni urednik 17. broja časopisa. Glavni je organizator književno–znanstvene konferencije LORE (Lessons on Reading Everything). Kao mladi književni i filmski kritičar pisao je za portale Kulturpunkt, Booksa, Kritika HDP, Mreža antifašistkinja Zagreb, Cineuropa i Hrvatski filmski ljetopis. Bio je izabran za sudjelovanje na Studentskom Vrisku, književnoj večeri unutar sajma knjiga i festivala autora Vrisak 2025. godine. Studentski član je Association Internationale de Littérature Comparée. Njegovi interesi uključuju queer teoriju, feminizam, ekokritku, kulturne studije, kao i povijest i teoriju književnosti.
Mirko Božić rođen je u Mostaru 1982., gdje je diplomirao kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu. Pokretač je međunarodnog književnog festivala Poligon. Piše poeziju, prozu, esejistiku, kritiku i prevodi književnost s njemačkog i engleskog jezika. Objavio je zbirke pjesama Jedrim kroz buru (2001.), Bijele noći (2004.) i Mrlje na njenim rukama (2012.) te roman Kristalno zvono (2017.), monografiju Mostar iza kulisa (2017.) i zbirku pjesama Trajekt u šumi (2021.). Djela su mu prevedena na engleski, njemački, francuski, talijanski, slovački, poljski, mađarski, grčki, španjolski i albanski. Gostovao je na rezidencijama i festivalima u zemlji i inozemstvu te su mu djela objavljena u književnim časopisima i antologijama. Dobitnik je nagrada: »Opomena« (2003.), »Šimićeva nagrada« (2000.), »Zdravko Pucak« (2012.), »Vilenica« za mlade pisce (2014.), »Slavko Kolar« (2021.), »Marko Martinović Car« (2024). Gostovao je na sljedećim rezidencijama: Kuća za pisce (Pazin), Marko Marulić (Split), CEI Fellowship (Zagreb) te brojnim festivalima u Bosni i Hercegovini i drugim zemljama.
Petar Matović rođen je 1978. u Užicu, završio je studij srpske književnosti u Beogradu. Piše poeziju, objavljuje u periodici, zastupljen je u više srpskih i međunarodnih antologija, pjesme su mu prevedene na više jezika. Objavio je zbirke: Kamerni komadi (1996.); Koferi Džima Džarmuša (2009.; prevedena izdanja: Walizki Jima Jarmusha, Maximum, Kraków, 2011., Les maletes de Jim Jarmusch, La Cantarida, Palma de Mallorca, 2013.); Odakle dolaze dabrovi (2013.), Iz srećne republike (2017.), Ne hleb, već morfijum — izabrane pesme (Zagreb, 2019.) Од среќната република (Skoplje, 2020.), O sadašnjosti i sedativima (Novi Sad, 2021.) i Kao eho na sonaru — izabrane pesme (Beograd, 2024). Dobitnik je stipendija: »Gaude Polonia« (2013.) Ministarstva kulture Republike Poljske, »Baltičkog centra za pisce i prevodioce« (Vizbi, Švedska, 2015.), »Traduki« (Split, 2016.), »Kulturkontakt« (Beč, 2017.) i »Q21« (Beč, 2017.). Dobitnik je nagrade »Branko Miljković« za zbirku pjesama Iz srećne republike. Živi u Požegi.
Igor Gajin rođen je u Požegi 1973. godine. U Osijeku je 2000. godine diplomirao na studiju hrvatskog jezika i književnosti, a 2018. godine doktorirao na temu »Hrvatska književnost, kultura i mediji u tranzicijskom razdoblju«. Od sredine devedesetih do 2010. radio kao novinar i urednik, a od 2012. godine radi na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Autor je knjiga Lelek tranzicije i Svlačenja značenja — hrvatska književna kikiritika.
Franjo Nagulov rođen je 1983. u Vinkovcima. Studij knjižničarstva i hrvatskog jezika i književnosti završio je u Osijeku. Do sada je objavio jedanaest zbirki poezije, dvije e–knjige poezije, tri romana, dva scenarija za cjelovečernje igrane filmove, te studiju o pjesništvu Branka Maleša. Dobitnik je šest nagrada za književnost i književnu kritiku, zastupljen je u više panorama i antologija, te prevođen na engleski, njemački i slovenski jezik. Poeziju te književnu kritiku objavljivao je u brojnim časopisima za književnost, specijaliziranim portalima i u specijaliziranim emisijama Trećeg programa Hrvatskog radija. Živi u Vinkovcima.
Mirela Ramljak Purgar je znanstvena suradnica u Centru za vizualne studije u Zagrebu. Opsežno je pisala o temama vizualne kulture prve polovice dvadesetog stoljeća i suvremenoj umjetnosti. Među njezinim novijim objavljenim radovima nalaze se sljedeći članci: »Strategien der Ornamentierung. Einfühlungsdrang und Abstraktionsdrang in Das Cabinet des Dr. Caligari und in der Grafik von Ernst Ludwig Kirchner« (Nove teorije, 2019.), »Bewegter Holzschnitt und Film. Bewegungsdarstellungen in der frühen Druckgrafik Ernst Ludwig Kirchners« (Images, Universität Tübingen, 2020); »Early Interactions of Static and Moving Images« (The Palgrave Handbook of Image Studies, ur. K. Purgar, 2021); »Groteska između ekspresionizma i Neue Sachlichkeita. Donald E. Gordon i ambivalencije moderniteta« (Nove teorije, 2023.); »Moć pogleda. Konstruiranje promatračkog subjekta u suvremenoj umjetnosti« (AUK Osijek, 2023); »Die macht der Filmischen. Imagination bei Albrecht Dürer« (Nove teorije, 2023); »Prema ikonologiji posthumanosti. Od romantizma do Blade Runnera 2049« (Književna smotra, 2023.). Autorica je monografije Modernizam slike. Ekspresionistička grafika i pogled kamere (CVS, Zagreb 2021). Bila je kustosica umjetničko–istraživačkog projekta Raz/Otkrivanje iz 2019. Uredila je znanstveni zbornik Umjetnost kao ideja. Konceptualne prakse u Hrvatskoj (CVS, Zagreb, 2022) proistekao iz istoimenog znanstvenog istraživanja koji je vodila od 2019. do 2022.
Broj je uredila Ivana Rogar.
Cijena: 7,50 € Šifra: 1334332726002
Ovaj broj časopisa objavljen je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba
