Košarica

Customer Login

Lost password?

View your shopping cart

Fantom slobode

Časopis Fantom slobode 1/2017

Image

 

Nakon francuskog Fantoma slobode od tisuću stranica, koji je predstavio velik broj suvremenih hrvatskih pisaca francuskom čitateljstvu, vraćamo se suvremenicima na hrvatskom, srpskom, bosanskom i crnogorskom jeziku. Počinjemo s najpoznatijim koprivničkim piscem, Markom Gregurom, koji je nedavno objavio roman na podravskom kajkavskom Kak je zgorel presvetli Trombetassicz. Roman žanje pohvalu za pohvalom pa je i to jedan od razloga da vas potaknemo na čitanje njegove priče »Tata« o odnosu oca i sina koji se opisuje kroz dugačak period u kojem se njihovi životi vremenski preklapaju.

Sarajevska spisateljica Lejla Kalamujić, dobitnica prošlogodišnje nagrade »Edo Budiša« za zbirku Zovite me Esteban u ovoj priči, »Mozart protiv Mozarta«, piše o prekarnom radu na kojem se, u ime kulture, izrabljuju radničke mase. Diskurs Lejle Kalamujić naoko je hladan, odmjeren i suzdržan, ali u njemu leži sloj ironije čime pričapostaje glasna i politički snažna.

Putopisac i romanopisac Danijel Konjarik počastio nas je dvjema prilično različitim, ali intrigantnim pričama. Posebno je zanimljiva druga, duhovita i satirična »Gost« u kojoj autor kroz fantastiku govori o obračunu jednog ustaše i komunista.

Srpski pisac i vizualni umjetnik Žarko Aleksić, čiju smo spot-specific poeziju objavili u jednom od prethodnih brojeva Fantoma slobode, sad je prisutan s polu-harmsovskim, suludim, urnebesnim i oštroumnim anegdotama. Aleksić, naoko, izmiče smisao ispod teksta da bi se čitatelj okliznuo na apsurdu i upao u poantu.

Mladen Blažević niže putopisne anegdote u kojima efektno zalazi u karikaturu.

Nakon proze slijedi temat Snježane Beronje o erasure poeziji. Uz uvod o erasureu Beronja niže nekoliko radova iz , možemo vidjeti nekoliko radova iz navedenog žanra.

Beogradski pjesnik Danilo Lučić nudi izraz bogat metaforikom dok piše o prirodi ljubavi kao nečemu što se povinuje zakonima fizike, teoretizira o seksualnosti i ironizira birokraciju. Pritom njegova je poezija lišena jednoznačnosti, štoviše, kao da proizvodi suvišak značenja koji ne možemo odjednom primiti – jouissance teksta.

Monika Herceg, ovogodišnja dobitnica Gorana za mlade pjesnike očarava magičnom okrutnošću i suočava nas s našim, vlastitim sramom kojem pokušavamo pobjeći te nas ponekad, poput srednjovjekovnog motiva plesa smrti, podsjeća da ne budemo tašti jer svi smo samo prolaznici.

Pjesnik koji je u stanju oponašati sve pjesnike, Sven Adam Ewin je standardno ludički raspoložen. Dobacuje, prebacuje, izbacuje štoseve, ali ne podbacuje. Igra se metrom, rimom, slogom, metaforom i sinegdohom, ulazi u pravilo pa ga razbija, naizgled vrlo unutar granica, a zapravo neukrotiv, divlji i razbacan.

Bosanskohercegovački pjesnik i književni aktivist Mirko Božić kombinira gorku i slatku ironiju u prikazivanju doma, običaja, ljubavi, a u sjećanju ostaje njegova kovanica ljudovišta za ljude koji su prestali biti ljudima.

Poezija splitske pjesnikinje Petre Rosandić odvažna je i hrabra, ide naprijed, kao avangarda. Njezin izričaj je upečatljiv i neumoljiv, katkad i okrutan. Bilo da se poigrava etimologijom »strasti« ili u stihove ubacuje skatološke elemente, njene se pjesme ne zaboravljaju.

Crnogorski pjesnik Srđan Sekulić sjajnim refleksivnim pjesmama govori o stihotvorstvu. Ti se zavodljivi metamomenti miješaju s raznim drugim refleksijama, ali ostaju dominantni.

Kontejner ovog broja govori o izložbama fotografija Feđe Klarića, bivšeg fotoreportera Slobodne Dalmacije, posvećenih Splitu.

 

Cijena: 56,50 kuna  Šifra: 1334332717001

ministarstvo-kulture-grad-zagreb


Časopis Fantom slobode 2-3/2016

Image

Francuski Fantom slobode – Durieux

­

OBJAVLJENA NAJVEĆA PANORAMA HRVATSKIH AUTORA NA FRANCUSKOM JEZIKUČasopis “Le fantôme de la liberté” – “Fantom slobode” 2-3/2016Imamo čast obavijestiti vas da je u izdanju nakladničke kuće Durieux iz tiska upravo izašao dvobroj 2-3 za 2016. godinu časopisa za književnost “Fantom slobode”. S naslovom “Le fantôme de la liberté”, i podnaslovom “Revue littéraire pour la survie en ces temps schizophrènes” / “Književna revija za preživljavanje u ovim šizofrenim vremenima”, ovaj dvobroj časopisa, na 912 stranica, donosi obiman izbor suvremenih hrvatskih pisaca, umjetnika, fotografa… na francuskom jeziku. Riječ je ujedno o najvećoj panorami hrvatskih autora koja je ikad bila objavljena na francuskom.

Autorice i autori, njih 71, zastupljeni su reprezentativnim izborom iz opusa, a među brojnim vrijednim prilozima svakako treba istaknuti prvi prijevod dijela romana “Proljeća Ivana Galeba” Vladana Desnice, koji do danas uopće nije bio objavljivan na francuskom. “Le fantôme de la liberté” donosi, uz ostalo, i prijevode integralnog teksta drame “Kamov” Slobodana Šnajdera, pjesničkih ciklusa Ivana Slamniga, Danijela Dragojevića, Darka Rundeka i Branka Čegeca, eseja i publicističkih radova Snježane Banović, Dražena Katunarića, Ive Goldsteina i Snježane Kordić, kratkih priča i dijelova romana Daše Drndić, Zorana Ferića, Damira Karakaša i Milka Valenta, te dramskih tekstova Janka Polića Kamova, Ivana Vidića, Vlatke Vorkapić, kao i niz likovnih priloga u boji Željka Kipkea, Sandre Vitaljić, Davora Vrankića i dr.

Ovaj dvobroj “Fantoma slobode” priredili su hrvatski pisac, redatelj i prevoditelj s pariškom adresom Yves-Alexandre Tripković, književni urednik, prevoditelj i publicist Nenad Popović te pisac i urednik Dalibor Šimpraga. Suizdavač časopisa “Le fantôme de la liberté” je kazališno-književni projekt Theatroom iz Pariza, koji vodi Yves-Alexandre Tripković.

Svi autori, prevoditelji, lektori i urednici za ovaj broj “Fantoma slobode” dali su svoje priloge odnosno radili bez honorara, s obzirom da godišnje potpore Ministarstva kulture i Grada Zagreba ni izdaleka ne bi bile dostatne za takav veliki projekt hrvatske književnosti.

Na isti je način, entuzijazmom autora, prevoditelja i likovnih umjetnika, 2008. godine nastao njemački broj časopisa “Phantom der Freiheit”, u mnogočemu prijelomna zbirka tekstova hrvatskih autora na njemačkom jeziku, objavljena u povodu Sajma knjiga u Leipzigu na kojem je Hrvatska bila zemlja partner.

Autori zastupljeni u časopisu “Le fantôme de la liberté”:

Amir Alagić · Stanko Andrić · Krešimir Bagić · Tomica Bajsić · Asja Bakić · Jerko Bakotin · Stjepan Balent · Snježana Banović · Ana Brnardić · Slađana Bukovac · Branko Čegec · Jean de Breyne · Vlasta Delimar · Lana Derkač · Vladan Desnica · Danijel Dragojević · Daša Drndić · Zoran Ferić · Miro Gavran · Ivo Goldstein · Tatjana Gromača · Iva Hlavač · Željka Horvat Čeč · Davor Ivankovac · Dorta Jagić · Alfi Kabiljo · Damir Karakaš · Senko Karuza · Dražen Katunarić · Željko Kipke · Snježana Kordić · Slađan Lipovec · Branko Maleš · Mate Maras · Vlado Martek · Miroslav Mićanović · Vanda Mikšić · Simo Mraović · Kristijan Novak · Nikola Petković · Sibila Petlevski · Marko Pogačar · Janko Polić Kamov · Edo Popović · Nenad Popović · Ivica Prtenjačav · Leo Rafolt · Ivana Rogar · Vedrana Rudan · Darko Rundek · Ivana Sajko · Olja Savičević Ivančević · Miroslav Sekulić – Struja · Ivan Slamnig · Ivan Sršen · Dalibor Šimpraga · Slobodan Šnajder · Igor Štiks · Marko Tomaš · Yves-Alexandre Tripković · Nikola Tutek · Milko Valent · Veljko Vidak · Ivan Vidić · Sandra Vitaljić · Vlatka Vorkapić · Davor Vrankić · Milana Vuković Runjić · Neven Vulić · Ivan Zrinušić · Darija Žilić

 

 

 

Cijena: 169,50 kuna  Šifra: 1334332716002

ministarstvo-kulture-grad-zagreb


Časopis Fantom slobode 1/2016

Image

Možda se zbog političkih previranja u državi čini da je i kultura u krizi, da se sve nalazi u limbu i čeka razrješenje ili da su ljudi postali malodušni i posvećuju se više svojim »pravim« poslovima koji donose novac, nego umjetnosti (jer, poznato je, svaki umjetnik je umjetnik samo iz hobija). No, nasreću, ipak je to samo dojam jer, barem na književnom polju, umjetnost buja kao i prije. Da tomu nije tako, ovaj broj Fantoma slobode ne bi mogao objaviti ulomke iz triju romana u nastajanju afirmiranih pisaca mlađe generacije i osam pripovijedaka različitog duha, tematike i stila.

Još jedna od dobrih vijesti jest da u ovom broju možete čitati nove pjesme Stanka Andrića (ne bismo htjeli umanjivati vrijednost Andrićeva znanstvenog rada jer Potonuli svijet i Zavičajna čitanka neke su od najzanimljivijih studija o Slavoniji objavljenih u ovom mileniju), ali nakon što čovjek pročita Enciklopediju ništavila pa Simurg, stvar jednostavno izmakne kontroli i on kompulzivno želi još. I tako vlastita predodžba o tome što bi autor trebao pisati nadvlada zdrav razum.

Prvi u nizu odličnih prozaista u ovom broju je Vjekoslav Bošković koji će, premda izuzetno nadaren, najvjerojatnije ostati poznat prema kontroverznoj zbirci priča Truliks. Ta je zbirka istovremeno bila histerično duhovita i uvredljiva, bizarna, apsurdna, satirična i jednostavno nemoguća, kao da su vam u restoranu poslužili jako začinjeno meso neke nepoznate divlje životinje koju su kuhari otkrili iza frižidera u kuhinji. Bolju preporuku za čitanje Boškovićevih priča i ulomak iz neobjavljenog romana ne možete dobiti.

Teoretičarka umjetnosti Neva Lukić iznenađuje distopijskom slikom budućnosti koja je komična koliko i tragična. Kako je poznato, distopijski svijet se temelji na radikaliziranim svojstvima nekog sadašnjeg društva, a Lukić je pronašla bizaran element današnjih pravila ponašanja koji odlično izvrće satiri.

Novi roman Kristiana Novaka, koji nas je zadužio sjajnom Črnom mati zemlom, ponovno govori o Međimurju u kojem je opet prisutna doza mističnosti. Premda u odlomku koji ovdje možete pročitati nema ničeg nerealističnog — Novakov je svijet surov, ali sasvim stvaran — osjeća se neka zazornosti, nešto izuzetno neugodno što se ne može locirati, nego se samo naslućuje, a zacijelo će se otjeloviti u stranicama koje će uslijediti. Ugođaj je usporediv s malomišćanskom atmosferom Twin Peaksa. Naizgled je sve u redu, ali slutnja nečeg većeg potmulo vibrira. Novak se opet pokazuje kao majstor pripovijedanja jer kroz glas pripovjedačice nasumično dozira podatke umjesto da kronološki izlaže priču, ali sve se bez greške slaže u suvisao mozaik.

Esejistica, pjesnikinja i pripovjedačica iz Niša, Jadranka Milenković, donosi dvije duže pripovijetke koje, uz to što su zanimljive, imaju snažno razvijenu empatiju za likove. Posebno je dirljiva priča o opsesiji, odnosno o onome za što živimo i za što umiremo, koja je ovdje metaforički prikazana kroz plovidbu morem.

Poetska pripovjedna proza Ahmeda Ragimova naizgled je na granici nadrealističkog, međutim, ona oprimjeruje drukčiju kulturu s drugim jezikom te drugim načinom komuniciranja i poimanja svijeta koji je zapadnjačkom umu čudan i na prvu čak nerazumljiv. Pokušamo li iskočiti iz svoje kože, vidjet ćemo na primjeru tog fragmenta da naš osobni način komuniciranja jest samo jedan u nizu ovjerovljenih i naučenih. Tu je naznačena i otvorena mogućnost drugog svijeta ili istog svijeta poimanog na drugi način pa shvaćamo što podsjeća na Wittgensteinovu — granice mojeg jezika znače granice mojeg svijeta. Ova prekrasna poetična proza gradi svijet koji, za razliku od uobičajene spekulativne proze, izmišlja i nove međuodnose i vrijednosti.

Pripovijetka Denisa Vlašičeka, u kojoj autor primjenom tipografije opisuje odnose u obitelji, sjajan je način da upoznate tog novog pisca na sceni. Premda Vlašiček nije objavljivao dosad, »Što ostaje« je poput jamstva da nakon te priče slijede i druge, jednako maštovite, možda i složenije, ali beskrajno tople, nalik na uspomenu, suvenir s nekog davnog ljetovanja koji donosi samo lijepa sjećanja.

Korana Serdarević također nas časti ulomkom iz novog romana. On je stilski na tragu njezine zbirke Nema se što učiniti utoliko što junakinja naoko ne proživljava turbulencije, ne one vanjske, a radnju pokreće snažna unutarnja dinamika. Čini se iz uvodnih stranica da će se mnogo toga događati na unutarnjem planu, ako ne i na vanjskom, a ostaje nam vidjeti hoće li se likovi probuditi iz rezignacije u koju ih je autorica bila zakukuljila u zbirci.

Koliko god sebe smatrali velikima i značajnima, činjenica ostaje da nikog od nas za stotinu godina neće biti, vrijeme će nas pregaziti i doći će neki drugi ljudi koji će možda poput nas misliti da su vječni i da će ostaviti trag. Tim i takvim pitanjima bavi se Stanko Andrić u nizu metafizičkih pjesama nakon kojih se možemo zapitati: a što je to što je doista važno? Mari li Bog za nas, postoji li bit stvari i jesu li one same po sebi spoznatljive. Andrić pitanja zaogrće prizorima prirode, padanja snijega i trešnjina stabla u cvatu, ili prozaičnih svakodnevnih događaja. Autor dobro primjećuje da si baš u takvim jednostavnim situacijama često postavimo teška pitanja.

Ljubu Lozančić i Alena Brleka povezuje nagrada »Na vrh jezika« koju su osvojili za poeziju. Lozančić je počela pisati još prije desetak godina, kad je i dobila nagradu. Nakon dvije zbirke pjesama uslijedila je višegodišnja šutnja da bi se sad Lozančić vratila, ponovno intrigantna i sasvim u duhu vremena. Njezina poezija kroz elemente ponavljanja govori o današnjem dobu umjetne inteligencije kao izvoru beskonačnog udovoljavanja ljudskim prohtjevima koji se, pak, kloniraju jer mogu. Poezija Alena Brleka je na drugom tragu. Brlek je sklon izmišljanju vlastitih riječi, novih stanja i fenomena. On govori o nemogućim radnjama i zbivanjima, pri kojima sve naginje u plavo i upija se odsutnost čovjeka, a kojima se omogućuju ta nova ili već postojeća, ali neotkrivena, nasušno potrebna stanja, mjesta i razdoblja kao što su »sebje« i »dnevnost«. Neobičnom maštovitošću Brlek daje naslutiti da će napisati još mnogo ingenioznih tekstova.

Jedan od najkvalitetnijih regionalnih pjesnika, Petar Matović, u bloku nove poezije, ispisane nakon odličnih zbirki Koferi Džima Džarmuša i Odakle dolaze dabrovi (obje dostupne na platformi Scribd kao besplatna elektronička izdanja, ali u prodaji više ne) zalazi još više u sferu konkretnog koja mu nije bila strana ni u prvim zbirkama. Pogledate li bolje Matovićeve pjesme, vidjet ćete da su apstraktne imenice. Međutim, te imenice, kao u nekoj mallarmeovskoj maniri, poprimaju vlastita značenja, postaju zakučaste metafore i objektivni korelati za određene senzacije. Matović pronalazi sublimno u raznim situacijama i svaka je njegova riječ dobro promišljena te gotovo uvijek djeluje na nekoliko razina: sematičkoj, fonetskoj, asocijativnoj, katakad i sinestezijskoj.

Poezija komparatistice Marije Dejanović koncentrira se na privide; ona pjeva o prividnom ljetu, o odsanjanim stvarima ili, pak, u strukturi bezdanosti, o stvarima koje sanja san. Dejanović piše o prividu i na metarazini, predstavljajući nam malko iskrivljenu, iliti lažnu pjesničku formu. Dejanović otvoreno piše o predmetima koje namjerno čini lažnima, nepravilnima ili nestvarnima. Te pjesme, međutim, ne predstavljaju lažnu književnost jer ona, na svu sreću, ne posjeduje kategoriju istinitosti koliko god je iskrivljavali.

Čitajući Luciju Butković, postaje nam jasno što se misli onim da književnost ne oponaša stvarni svijet, nego gradi moguće svjetove. Svjetovi Butkovićinih poluproznih, polustihovanih pjesama nalikuju na verbalizirane Escherove grafike u kojima se čudnovati doživljaji vrte u krug. Kako se ta kružnica tvori, nije potpuno jasno osim da se spajanje misteriozno zbiva u zadnjem stihu. Preostaje samo tajnovitost iz koje progovara tekstualno nesvjesno: tu leži znanje do kojeg ne možemo doći.

Dnevnik koji je pjesnikinja Katja Grcić vodila tijekom boravka u Berlinu su nepovezani zapisi, pisani neredovite i bez želje za sustavnošću, a djeluju kao podsjetnici za kasniji život. Tu su nadrealistične, komične i sublimne situacije, opisane često natuknicama bez predikata. Sve je tu prožeto vrlo aktivnim upijanjem berlinske umjetničke scene; bilježe se dojmovi s koncerata i izložbi, a fragmenti se mozaično slažu u sliku slobodnog života bez okova stroge organizacije.

Kontejner je neizostavni dio Fantoma, i koliko god druge književne rubrike bile nestalne, na Kontejner možete računati. U ovom broju Branko Franceschi piše o Emiliji Duparovoj te njezinoj izložbi u Galeriji umjetnina. Izložba nazvana Petlja sastoji se od fotografija, zvučnih i tekstualnih instalacija te video radova. Kao pojam u medijskoj umjetnosti, petlja sugerira beskonačnost, odnosno beskonačno ponavljanje umjetničkog rada, a kako tu beskonačnost izvodi Duparova, pročitajte u prilogu ili, još bolje, posjetite izložbu.

O autorima u ovom broju:

Vjekoslav Bošković rođen je 1974. Piše prozu, satiru, scenarije. Tekstovi su mu objavljivani u Zarezu, na Knjigomatu i Arteistu, Fantomu slobode, tjednom magazinu Forum. Autor je humoristične serije Pakleni toranj. Godine 2007. objavljena mu je zbirka priča Truliks. Upravo je dovršio roman Ljubav ispod pojasa.

Neva Lukić rođena je u Zagrebu, 1982. Diplomirala je povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i magistrirala teoriju moderne i suvremene umjetnosti na sveučilištu Leiden u Nizozemskoj. Aktivna je kao kustosica, likovna kritičarka i književnica. Do sada je objavila knjigu kratkih priča Ljudi bez parka (2009.), zbirku poezije Haljina Obscura (2011.), za koju je nagrađena nagradom »Zdravko Pucak«, te zbirku poezije Sjene sjemenki (2015.). Članica je Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (AICA) i studijske sekcije Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) te Hrvatskog društva pisaca (HDP).

Kristian Novak rođen je 1979. u Baden–Badenu. Diplomirao je kroatistiku i germanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao s temom iz povijesne sociolingvistike. Od 2005. do 2012. predaje na istom fakultetu, a nakon toga na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Godine 2005. objavljuje roman Obješeni, a godine 2013. roman Črna mati zemla, koji je osvojio T–portalovu nagradu za roman godine i preveden je na slovenski i mađarski. Oženjen je i živi u Zagrebu.

Jadranka Milenković rođena je 1969. u Puli. Živi u Nišu gdje radi na Apelacionom sudu. Osnovala je i vodi Književni klub »Prejaka reč« koji okuplja mlade ljude zainteresirane za čitanje, pisanje, filozofiju i umjetnost. Piše kratke priče i eseje; objavljivala je u časopisima Gradina, Putevi, Bdenje, Koraci, Braničevo, Kvartal, u zbornicima i na portalima P.U.L.S.E i Art Anima. Završeni roman Heteros čeka na objavljivanje. Suradnica je Niškog kulturnog centra.

Ahmed Ragimov je nagrađivani ruski pjesnik azerbajdžansko–ruskog porijekla. S majkom i bakom živi u Moskvi gdje je rođen 1987. Dosad je objavio 13 knjiga pjesama, a tekst »Najnježniji i Najsnažniji« uzet je iz zbirke po imenu Grad — omeđeni beskraj objavljene 2008. u nakladi moskovskog AST–a, najveće izdavačke kuće u Rusiji. Njegovih knjiga prodalo se više od milijun primjeraka, a prevedene su na farsi, korejski i japanski.

Zvjezdana Stanimirović je komparatistica, prevoditeljica i majka dvoje djece. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi i radi u Karlovcu.

Denis Vlašiček rođen je 1993. godine u Bjelovaru. Studira psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. »Što ostaje« je njegova prva objavljena priča.

Korana Serdarević rođena je u Zadru 1982. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je hrvatski jezik i književnost te komparativnu književnost. Od 2013. zaposlena je kao gimnazijska profesorica. Te je godine osvojila dvije prve nagrade za kratke priče (nagradu »Ranko Marinković« za priču »Kravosas« i nagradu »Zlatko Tomičić« za priču »Ptice«). Radove je objavljivala u raznim regionalnim časopisima i na portalima te na Trećem programu Hrvatskog radija. Godine 2015. u izdanju Frakture objavljena joj je zbirka priča Nema se što učiniti.

Stanko Andrić rođen je u Strizivojni 1967. Diplomirao je francuski i latinski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao srednjovjekovne studije u Budimpešti. Autor je romana Simurg, knjige eseja Enciklopedija ništavila te historiografskih djela Povijest Slavonije u sedam požara, Čudesa Svetog Ivana Kapistrana i Vinkovci u srednjem vijeku. Jedan je od utemeljitelja Podružnice za povijest Slavonije, Baranje i Srijema Hrvatskog instituta za povijest.

Ljuba Lozančić rođena je 1984. Objavila je dvije zbirke poezije: A što je s ljudima (2005.) i Slavlje na pučini (2007.). Potonja je proglašena najboljom na natječaju Na vrh jezika 2006. godine. Poeziju i kratke priče objavljivala je u književnim časopisima Zarez, Vijenac, Quorum, Libra Libera, na portalu Knjigomat i drugdje.

Petar Matović rođen je 1978. Završio je studij srpske književnosti u Beogradu. Piše poeziju i eseje. Radi kao profesor književnosti u Požegi. Objavljuje u periodici: Polja, Letopis Matice srpske, Koraci, Beogradski književni časopis, Sarajevske sveske, Quorum, Zarez, Književni magazin; Fragile, Portret, Rita Baum, Wyspa (Poljska), I. D. I. O. T. (Slovenija), The Café Review (SAD). Bio je član redakcije časopisa Međaj i urednik Svetskog dana poezije. Poezijom je zastupljen u više antologija, pjesme su mu prevedene na poljski, katalonski, njemački, francuski, engleski, švedski, rumunjski, mađarski, slovenski, portugalski i španjolski. Objavio je tri knjige poezije: Kamerni komadi (1997.), Koferi Džima Džarmuša (2009.), Odakle dolaze dabrovi (2013.).

Alen Brlek rođen je 1988. u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završio u Puli i Rovinju. Pobjednik je natječaja Na vrh jezika za 2013. godinu za zbirku poezije Metakmorfoze, objavljenu u nakladi Algoritma. Objavljivan je u e–časopisu Književnost uživo, u Zarezu te na portalima Strane i Kritična masa.

Marija Dejanović rođena je 1992. godine. Prebiva u Sisku, živi u Zagrebu. Objavljivala je pjesme u časopisima (Zarez, Riječi, Split Mind, Afirmator) i zbornicima (Treći Gornjogradski književni festival i Mostovi svjetlosti). Za rukopis Bilješke za vodvilj o ozbiljnim odlascima (nož, sunce, tanjur) bila je pohvaljena na natječaju za nagradu »Goran« 2015. godine. Studira komparativnu književnost i pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Lucija Butković rođena je 1991. u Zagrebu gdje trenutačno studira filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Osvojila je prve nagrade za poeziju na vrgoračkom natječaju »Tin i ja« 2003., Kijevskim književnim susretima 2008. i na natječaju »Stjepan Džalto« 2011. U Zarezu je u sklopu natječaja »Prozak« objavila kratku priču. Odnedavno je uključena u rad portala Muf. Živi u Zagrebu.

Katja Grcić rođena je 1982. u Splitu, gdje i danas živi. Njemački i engleski jezik i književnost diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Stručno se usavršavala na Sveučilištu Karl–Franz u Grazu te Institutu za prevoditelje i tumače u Beču. Poeziju već niz godina objavljuje u časopisima (Quorum, Pobocza, Vijenac, Zarez, Mogućnosti, Tema, Riječ i dr.) i na radiju (HR3, Radio Split). Pojedine pjesme prevedene su joj na poljski, češki i slovenski jezik. Osim poezije, piše prozu, a bavi se i vizualnom umjetnošću. U travnju 2014. prvi put javno izlaže u okviru grupne izložbe NUS u Multimedijalnom kulturnom centru u Splitu. U izdanju Meandra objavila je 2015. prvu zbirku pjesama pod nazivom Nosive konstrukcije.

Emilija Duparova (Split, 1967.) diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Radi na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, u zvanju redovite profesorice. Uz slikarstvo, njena umjetnička praksa, uključuje multimedijalne projekte, ambijente, instalacije, fotografiju i video. Članica je likovnih udruženja Splita, Zagreba i Rijeke. Dosada je realizirala 45 samostalnih i sudjelovala na mnogobrojnim skupnim i žiriranim izložbama u zemlji i inozemstvu. Za svoj umjetnički rad i rad u struci dobitnica je značajnih međunarodnih i nacionalnih nagrada i priznanja.

 

 

Cijena: 56,50 kuna  Šifra: 1334332716001

ministarstvo-kulture-grad-zagreb


Časopis Fantom slobode 3/2015

Image

Zima je ponekad depresivno doba — što zbog hladnoće koja šiba lica, što zbog bljuzgavice i otežanog prometa, što zbog magle u kojoj grad često izgleda kao prebivalište duhova. Međutim, ekipa koja stoji iza festivala 50 Poems for Snow misli drukčije, jer je upravo zimu odabrala kao ono pravo, istinsko doba poezije. Temat o tom mladom pjesničkom festivalu, koji je priredio Saša Šimpraga, jedan od njegovih osnivača, opisuje kako je taj non–profit i no–budget festival u tri godine privukao mnogo pozornosti, prije svega neobičnom koncepcijom održavanja na dan prvog snijega koji padne u gradu u kojem se festival održava. Manifestacija se već počela granati pa se od ove godine, osim u Zagrebu, poezija čita i u nekoliko gradova izvan Hrvatske. Temat donosi i pjesme dosadašnjih sudionika: Aide Bagić, Aleksandra Huta Kona, Magdalene Došen, Ivana Šamije i drugih.
Prije temata o festivalu pročitajte priče troje pripovjedača: Darka Šeparovića, dobitnika nagrade Na vrh jezika i autora sjajne zbirke poezije Autopilot, Jelene Zlatar, čija je četvrta knjiga upravo na pomolu i Luize Bouharaoue, heroine hrvatskog književnog aktivizma.
Darko Šeparović jedan je od pisaca koji jednako dobro barataju stihom i prozom. Osim što se dokazao zbirkom pjesama, pokazuje i izniman dar za pripovijedanje. U priči koju objavljujemo ovdje Šeparović naprosto osvaja odabirom pripovjedača i njegovim razmišljanjem.
U prozi Jelene Zlatar prisutna je jaka introspekcijska tendencija, preispitivanje vlastitih strahova i stavova, vraćanje u prošlost, u formativno razdoblje i na bolne točke koje su uvjetovale razvoj subjekta. Rezultat su analitički tekstovi koji poetički izlažu konstrukciju problema.
Luiza Bouharaoua časti nas dvjema pričama snažne atmosfere hrvatskog juga. Riječ je o tekstovima u kojima ljetna vrelina omamljuje tako da se osjećamo nazočni upravo tamo i tada, ali tekstovima koji osim atmosferičnosti i dojma zemljopisne autentičnosti posjeduju društveni angažman. Jedno bez drugog ovdje ne ide pa je jasno da Bouharaoua ne piše političke traktate ni prozne budnice, nego proživljenu književnost. Ljepota dobre angažirane književnosti leži u tome što se njena vrijednost ne iscrpljuje u angažmanu, a to je u Bouharaouinom slučaju svakako istina.
Odlomak iz romana u nastanku srpske pjesnikinje Ane Seferović, čija je stalna adresa London, nešto je drukčiji od uobičajene pripovjedne matrice. Seferović koketira i s lirskim i s epskim te i sa stihom i prozom. Otvoreni dokumenti jedno su od onih djela za koje ne nalazimo jasnu žanrovsku odrednicu pa ne možemo reći jesu li roman u stihu ili spjev. To djelo, koje naslovom aludira na Ecov teorijski manifest o nužnosti pluralizma tumačenja, Opera aperta, u naizglednoj konfuzije kreira višestruke interpretacijske mogućnosti. Ostaje nejasno i zapravo namjerno neodređeno izlaže li Seferović djelo u običnim proznim retcima, namjerno nedovršenim natuknicama, ili je pak riječ o stihu. Jer tumačenje djela ipak će se mijenjati ovisno o tom podatku. Naposljetku, u kojem to trenutku redak postaje stih?
Fantom nastavlja s postupkom očuđenja i to pomoću leksikona duše koji je osmislila profesorica teorijske i kliničke psihoanalize Željka Matijašević. Duhovit i britak, leksikon obuhvaća definicije nasumičnih pojmova iz svakodnevnog života koji se pretvaraju u polazišna mjesta definiranja osobnog svjetonazora. Matijašević niže visprene definicije koje uz sve hiperboliziranje, humor i figurativno izražavanje govore istinu. Premda je sasvim jasno da to nisu definicije kakve će se naći u regularnim enciklopedijama i leksikonima, jednako je tako jasno da bismo te pojmove mogli objasniti na upravo taj način na koji ih objašnjava Matijašević i ne bismo nimalo pogriješili. Autorica tako od jedne do druge leksikonske natuknice ocrtava jedan čvrst, human svjetonazor kojemu bi valjalo stremiti.
Putopis pripovjedača i svjetskog putnika Danijela Konjarika govori o njegovom iskustvu Gruzije koju je posjetio prošle godine. Konjarik živopisno govori o putovanju kroz nekoliko gruzijskih gradova i čitatelja omamljuje atmosferom, opisom tamošnje vrućine, kuhinje i ophođenja stanovnika, a poseban interes pokazuje za arhitekturu. Taj iscrpan pregled doživljaja obiluje zanimljivim zgodama u kojima je najzanimljivije i najdirljivije što putnik priznaje kako nesvjesno biva žrtvom orijentalizma i a priori ima očekivanja od zemlje u koju dolazi da bi potom osvijestio vlastiti etnocentrizam i sagledao drugu kulturu na drugi način.
Stanko Andrić pozabavio se dvama slučajevima napada na pisca Antu Tomića koji su privukli medijsku pozornost, ali baš i ne na prikladan način. Andrić daje dublji uvid u probleme obračunavanja sa svojim velikanima koje mrzimo ili volimo. Autor pokazuje kako su u Tomićevom slučaju u obračunu sudjelovali ne samo počinitelji konkretnih napada, nego i mediji koji su pridonijeli budalizaciji umjesto da su stvar stavili gdje pripada.
Kontejner donosi osvrt Branka Franceschija na keramičke tanjure izvedene prema skicama Ede Murtića nastalima između 1995. i 2000. godine. Budući da su se neki od tanjura počeli izvoditi tek nedavno, Franceschi ističe da su te skice još jedan oblik Murtićevog svestranog likovnog izričaja koji omogućuje da se on otkriva, istražuje i primjenjuje i nakon umjetnikove smrti.

Darko Šeparović rođen je 1987. Odrastao je u Veloj Luci na otoku Korčuli. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je poeziju i prozu te književne kritike i intervjue u Zarezu, Quorumu, Autsajderskim fragmentima, na Knjigomatu i Agonu. Priča »Uredan rukopis« uvrštena mu je u knjigu Ispod stola. Za rukopis Privikavanje pohvaljen je na natječaju za nagradu Goran za mlade pjesnike 2012., a za rukopis Autopilot osvojio je nagradu Na vrh jezika 2014/15. Trenutačno živi u Zagrebu. Posjeduje dozvolu za voditelja brodice.

Jelena Zlatarrođena je 1982. u Zagrebu gdje je Diplomirala je sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu i od tada je zaposlena u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Bavi se sociologijom prostora na čemu je doktorirala 2012. Autorica je brojnih znanstvenih članaka te izvršna urednica znanstvenog časopisa Sociologija i prostor. Također je dopredsjednica Centra za kreativno pisanje u Zagrebu (CeKaPe). Njezina kratka priča »Nedostaje« objavljena je u zbirci priča Krom i pakao. Priče su joj objavljene i na brojnim književnim portalima. Ko–urednica je dvaju znanstvenih zbornika, autorica znanstvene knjige Urbane transformacije suvremenog Zagreba. Sociološka analiza, zbirke priča Odjavna karta i romana Slijepa točka. U pripremi joj je druga zbirka priča Ticala.

Luiza Bouharaoua rođena je u Splitu 1985. Diplomirala je kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu. Radi kao prevoditeljica, profesorica i koordinatorica udruge Skribonauti. U preostalo vrijeme pise prozu. Uvrstena je 2011. u regionalni zbornik Izvan koridora — najbolja kratka priča i antologiju hrvatske mlade proze Bez vrata, bez kucanja 2012.

Ana Seferović rođena je u Beogradu, gdje je diplomirala na Katedri za orijentalistiku Filološkog fakulteta. Objavila je tri zbirke poezije: Dubokikontinent (2000.), Beskrajna zabava (2004.) i Zvezda od prah–šećera (2012.).

Željka Matijašević rođena je 1968. u Zagrebu gdje je diplomirala na Filozofskom fakultetu (studij komparativne književnosti i francuskog jezika i književnosti). Magistrirala je 1997. na Sveučilištu Cambridge, a doktorirala na istom sveučilištu 2000., s disertacijom o odnosu lakanovske psihoanalize i filozofije. Zaposlena je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, na Odsjeku za komparativnu književnost. Autorica je tri znanstvene knjige: Lacan: ustrajnost dijalektike, Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan te Uvod u psihoanalizu: Edip, Hamlet, Jekyll/Hyde te oko 40 znanstvenih i stručnih radova. Književne radove, eseje i kratke crtice objavljivala je na Trećem programu Hrvatskog radija, u emisijama Riječi i riječi, Filmoskop te Svjetonazori. Rukopis Crna limfa, zeleno srce: alternativni leksikon duše iz kojeg dolazi odlomak u ovom broju je njezino prvo neznanstveno djelo.

Danijel Konjarik rođen je u Ðakovu, 1979. godine. Završio je Šumarski fakultet u Zagrebu. Pisao je blog pod imenom Caffeine na kojem je objavljivao crtice iz života, recenzije koncerata i putopise. Neke priče objavio je na web–fanzinu Vidimo se u Živinicama. Na tim se blogovima pojavljuju prvi pokušaji kratkih priča koji će kasnije biti dorađeni i kompilirani u njegovoj prvoj knjizi Horda, izdanoj 2011. Piše recenzije koncerata za web–zine Terapija. Objavljuje također u Zarezu, Reu, na web–stranicama Gradske knjižnice Rijeka te kod web–izdavača Smashwords.

Stanko Andrić rođen je u Strizivojni 1967. Diplomirao je francuski i latinski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao srednjovjekovne studije u Budimpešti. Autor je romana Simurg, knjige eseja Enciklopedija ništavila te historiografskih djela Povijest Slavonije u sedam požara, Čudesa Svetog Ivana Kapistrana i Vinkovci u srednjem vijeku. Jedan je od utemeljitelja Podružnice za povijest Slavonije, Baranje i Srijema Hrvatskog instituta za povijest.

 

Cijena: 56,50 kuna  Šifra: 1334332715003

ministarstvo-kulture-grad-zagreb


Časopis Fantom slobode 2/2015

Image

Zna se kad je službeni početak godine u zapadnoj kulturi. Neki pak za početak smatraju buđenje prirode i prvi dan proljeća, poput starih Rimljana, a mnogi, istrenirani poslovnim ciklusom, osjećaju da je taj početak ustvari kad počne radna sezona, odnosno, jesen. Kako se god osjećali, kao na početku ili na zalasku godine, Fantom slobode nastavlja kao stvoren za svjež početak. Ponovno vam donosi izbor nove dobre proze, poezije, drame i eseja, a ovaj puta su u prvom planu četiri sasvim različita romana u nastajanju.
Uvodni blok sastoji se od ulomaka četiri romana, koji bi u cijelosti trebali biti objavljeni sljedeće godine, te jedne priče, također dijela veće cjeline u nastajanju. Prvi ulomak je iz romana Ksenije Kušec, koja je dosad objavila već niz uspješnih knjiga, što za odrasle, što za djecu. Kod kuće je najbolje njen je novi projekt u kojem duhovito pripovijeda o iskrivljenim odnosima i nakaradnim htijenjima stanovnika Sela koje se pak nalazi pokraj Mjesta u Hrvatskoj. Karikiranjem likova Kušec dinamično i s momentima odličnog humora prikazuje lijenost koja se neminovno lijepi za neke ljude kao što magnet privlači metale. Likovi manifestiraju lijenost svaki na svoj način, ali bez svijesti o tome da bi se trebali pokrenuti.
Slijedi visoko stilizirana, slojevita proza Zorana Roška Minus sapiens. Tekst otvara razna filozofska i ontološka pitanja, kojima, nađemo li odgovor, dodaje podpitanja. To su pitanja percepcije i njene vjerodostojnosti, pitanja autentičnosti sjećanja, pitanja metaforičke i doslovne smrti koje se u ovom tekstu ne mogu strogo odijeliti. U tom nadrealističkom pripovijedanju čitatelju nije sasvim jasno s kakvim pripovjedačem ima posla. Sve je zorno prikazano, a opet nejasno i tu se Roško pokazuje kao sjajan pisac jer podrobno i precizno opisuje stanja i mjesta nakon čega čitatelja opet ostavlja u nekoj vrsti limba jer ga nije obogatio nijednom relevantnom informacijom, nego samo produbio nesigurnost. Urednik i teoretičar Zoran Roško već se prvim romanom, Ljepota jede ljude, dokazao kao zahtjevan pripovjedač. Narativ Minus sapiensa namjerno je konzistentniji, međutim, površan čitatelj će se u njemu bez problema izgubiti.
Nakon uspjeha zbirke priča Nebo u kaljuži, Sven Popović se odlučio za dužu formu i otisnuo se u pisanje romana Uvjerljivo drugi, koji isprva djeluje kao bildungsroman: rodio se, odrastao, postao izgrađena osoba. Međutim, djetinjstvo i školovanje Eliakima ispričano je na brzinu, a dalje se njegovi doživljaji nižu fragmentarno, poput esejističkih misaonih uleta u svijest od kojih čitatelj slaže kaleidoskopski svijet. Popović u radnju ubacuje smiona zapažanja, radikalne i apsurdne izjave koje bi čitatelja mogle i zbuniti, ali i oduševiti. Upravo u toj smionosti leži ljepota teksta.
Andrija Škare napokon se bacio u redovito objavljivanje knjiga. Premda je neumorno pisao kolumne, scenarije i kritike, njegova jedina autorska knjiga sve dosad bila je S više mlijeka, molim. No Škare je prošle godine napokon prekinuo korizmu objavivši zbirku priča Život svijeta koji će doći, a uskoro će uslijediti i ukoričenje kolumni. Trenutačno Škare dotjeruje roman čija prva tri poglavlja možete pročitati u ovom broju Fantoma. Ono što odmah upada u oči pri čitanju jest lakoća kojom pripovjedač dočarava autentičnu zagrebačku atmosferu, a da pritom ne spominje nijedan toponim. Taj osjećaj pravog Zagreba ubrzo prepušta mjesto osjećaju za kavanu. Kavana je, dakle, ponovno mjesto Škarinih preokupacija, međutim, ona ovdje ipak funkcionira kao mjesto radnje, a predmet analize je čovjek koji slobodno vrijeme vječito provodi u njoj. Kafanski Geist lebdi usporedo s fabulom koja napreduje prema otkrivanju suštine kafanskog posjetitelja i poriva koji ga redovito smješta u jedno te isto okružje.
Posljednja u proznom bloku je priča mladog pisca Josipa Razuma koja izlaže utopijsku sliku budućeg svijeta. Razum se bavi na ingeniozan način jednim od ključnih pitanja čovječanstva: neizvjesnošću sudbine pojedinca. Gotovo svakog čovjeka zanima kako izbjeći životne pogreške, kako povući najbolje poteze. Neizvjesnost potiče strah, sigurnost potiče sreću. Razum naposljetku neizravno postavlja pitanje koliko je poželjna izvjesnost budućnosti. Ako nam je osigurana, je li riječ o utopiji ili ipak distopiji?
Prekaljeni bosanskohercegovački pjesnik Željko Grahovac koji za leđima ima golem književni angažman, što znanstveni, što uređivački, počastio nas je u ovom broju s osam novih pjesmama. Ponovno se tu suočavamo sa zahtjevnom, ponekad teško prohodnom poezijom koja traži poznavanje književne povijesti. Grahovac je majstor versifikacije, igra se dužinom redaka i brojem slogova u stihu te vizualnim izgledom pjesme. Pogotovo je uspjela igra postupkom aproprijacije tuđeg teksta koji pjesnik miješa s vlastitim pri čemu nastaje nova pjesma.
Likovna umjetnica i pjesnikinja Ana Radulović niže nadrealističke slike u jednom velikom projektu varijacija na temu. Tema je ni više ni manje nego sol, začin naš svagdašnji. Naizgled tako prozaičan i nezanimljiv, uistinu nešto bez čega ne možemo i što je dio svakodnevice. U tom nizanju jakih pjesničkih slika koje nisu ni dio realnog svijeta, a kamoli svakodnevice, ubačena je sol kao jedino uporište, sidro koje nas drži da potpuno ne izgubimo razum. Ciklus i završava ljubavnim retkom: »Volim te, soli«, gdje ta ljubav nije samo ljubav prema okusu, nego prema soli kao čvrstoj referentnoj točki.
Pjesme Marka Pisarevića djeluju kao duhovite anegdote iz života poznatih filozofa i mitoloških likova. Pisarević uzima motive iz grčke mitologije te smješta i razvija priču u stvarnosnim okolnostima pa da ona poprima istovremeno i trodimenzionalan i apsurdan oblik. Likovi postaju životniji, slojevitiji, ali ta očita nemogućnost događaja otvara vrata zabavnom apsurdu. Zamislite kako bi izgledao Ledin porođaj ili Perzejevo mahanje Meduzinom glavom. Pisarević također duhovito piše o filozofima te ih, prikazavši ih u običnom, svakodnevnom svjetlu, spušta na zemlju s njihova Olimpa. Je li Aristotel nosio gaće?
Mirela Brekalo kroz metafore starenja i fizičkog preobražaja progovara o društvenim barijerama i očekivanjima, o zadanom načinu ophođenja i izgledanja, o modusima pojavnosti koje nameće kultura te o kazni koja slijedi ako se ne vodimo prema zadanim smjernicama. To se najjasnije vidi u pjesmi »Odlučila sam gola« gdje, uzastopnim umetanjem pitanja o tome što će reći drugi, pjesnikinja prikazuje današnju kolektivnu neurozu prouzročenu vječitim (pr)osuđivanjem.
Poezija Marije Bralović lako se razumijeva, ali teško se čita, jer čitatelja podsjeća na njegove nedostatke. Angažirana protiv rata, protiv okretanja pogleda od siromaha, protiv nacionalizma i ksenofobije, a k tome i hrabra jer sve te optužbe za diskriminaciju baca i čitatelju u oči, ta jednostavna poezija ne nastoji biti ugodna niti kome podilaziti s pričama o nadi u bolji svijet. Bralović upozorava ljude da se probude iz snova u koje su ih uljuljkali masovni mediji i vladine propagande. U njenim ćete pjesmama naći potvrdu da razlika između mišljenja i djelovanja ipak postoji te da nije dovoljno iz kućne fotelje pred televizorom reći: »Ja ne mrzim«.
Prema običaju, iza poezije slijedi drama. Ovdje je posrijedi djelo uspješne mlade dramaturginje Nine Horvat koja za sobom ima već nekoliko postavljenih komada. Prema autoričinim riječima, Tri treća tromjesečja su građanska komedija. U njoj se primjećuje vješto miješanje komedije situacija, komedije zabuna i komedije karaktera. Ironija započinje već samim imenovanjem likova, nastavlja se ismijavanjem tipova ljudskog ponašanja, a sve u tragikomičnom raspetljavanju zavrzlame kojoj su razlog ljudske slabosti.
Esejistički dio broja ispisala je prevoditeljica Iva Gjurkin, spajajući u neobičan amalgam metafizički sadržaj i lirsku formu. Gjurkin razmišlja od čega se sastoji ljepota, koji je odnos između svijeta i njegovog stvoritelja, umjetničkog djela i umjetnika, te zapada u snatrenje o mjestu na kojem se dodiruju relativno i apsolut. Perfekcionist u izričaju, Gjurkin se ne predaje zanosu, nego se trudi da čitatelj shvati što želi reći. Izlaganje je ponekad i kirurški precizno pa uzmete li u obzir svaku sitnicu koja se odvija u danom trenutku, doživjet ćete simultanost raznoraznih života i kretanja koji se odvijaju odmah pokraj vas.
Fantom zaokružuje teorijski tekst kulturologinje Tee Tuđe, koja vrlo jasno, a koncizno objašnjava Barthesovo razlikovanje djela od teksta, razlikovanje između poststrukturalističkog i strukturalističkog poimanja teksta te između implicitnog strukturalističkog i implicitnog poststrukturalističkog čitatelja. Na to se nadovezuju druge razlike: ona između ispisljivih i čitljivih tekstova te Barthesovo objašnjenje zašto čitatelj duhovno više profitira čitajući ispisljive. Tuđa esej završava opisom derridijanskog poimanja pisanja i govora te načina na koji Barthes i Derrida teoriju pretvaraju u performativ samim njenim izricanjem.
Fantom zaokružuje stalna rubrika o vizualnoj umjetnosti, Kontejner. U ovom broju njen redoviti autor Branko Franceschi piše o multimedijalnom umjetniku Viktoru Popoviću čiji je rad specifičan prema tome što se u izradi svojih instalacija autor služi industrijskim materijalom i predmetima nađenim slučajno. Franceschi zaključuje da novi Popovićevi radovi možda kreiraju sasvim nov pravac djelovanja tog istaknutog umjetnika pa zasigurno vrijedi pročitati Franceschijev tekst te, štoviše, proučiti Popovićev opus.

Ksenija Kušec rođena je 1965. u Zagrebu. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (Odsjek za duhače, saksofon). Objavila je knjige Priče iz Sunčeva sustava, Reci mi sve, Janko i stroj za vrijeme, Sobe i Prozirna Lili. Priče su joj objavljene u raznim zbornicima, Večernjem listu, Pričiginu te portalima Gong, Kratka priča je ženskog roda i Afirmator. Osvojila je nagrade Književnog kruga Karlovac i natječaja Nađi uru za literaturu.

Zoran Roško rođen je 1960. u Šibeniku. Diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik je u časopisima Libra Libera, Quorum i Tvrđa. Objavio je knjigu teorijskih tekstova Paranoidnije od ljubavi, zabavnije od zla : reklame postojanja i halucinogene istine: rekreacijska teorija za unutarnja tijela (2002.) i roman Ljepota jede ljude (2011.). Priredio je zbirku priča američkih underground književnika Moje noćne more prelijepe su za ovaj svijet (2010.). Održava tri bloga: Roškofrenija (http://roskofrenija.blogspot.com), Zoran Rosko Vacuum Player (http://zorosko.blogspot.com) i Man Who Authored Everything on the Internet (http://heisthehe.blogspot.com).

Sven Popović rođen je 1989. u Zagrebu. Studira komparativnu književnost, amerikanistiku i kineski na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Piše glazbene i književne kritike za za to specijalizirane časopise i portale. Kratke priče objavljuje u Quorumu, Zarezu, zbirci Record Stories, antologiji mladih prozaika Bez vrata, bez kucanja te na raznim internetskim portalima. Književni prvijenac Nebo u kaljuži objavljuje 2015. Živi i ne radi u Zagrebu.

Andrija Škare rođen je 1981. u Zagrebu gdje je diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti. Radi kao scenarist, novinar i voditelj na Hrvatskoj televiziji. Prozu je objavljivao u hrvatskim i regionalnim časopisima: Vijencu, Zarezu, Fantomu slobode, Knjigomatu, Temi, Severnom Bunkeru, Večernjem listu, Ka/osu, Fokusu, Ekran pričama i još ponegdje. Jedan je od osnivača književnog pokreta eventualizam i s četiri priče zastupljen je u knjizi Zbornik eventualizma — Nagni se kroz prozor. Objavio je knjigu beletrističko–publicističkih zapisa o zagrebačkim kavanama i kafićima, S više mlijeka, molim te zbirku priča Život svijeta koji će doći. Roman Povratak u mogućnost bit će objavljen tijekom 2016. godine.

Josip Razum rođen je 1991. u Zagrebu, gdje na Filozofskom fakultetu studira psihologiju. Zasad piše kratku prozu, a na KSET–ovom natječaju za kratku priču osvojio je nagradu.

Željko Grahovac rođen je 1955. u Zenici. Diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavio knjige poezije Sveto rastrojstvo, 1986., Bol, boja Božje milosti, 2008. i U oba roda, 2014. Uz to objavio je monografske studije Anđelko Vuletić — pjesnik žeđi i poruge i Staništa i prominuća svjetlosti; o književnom djelu Vitomira Lukića te knjigu eseja Sricanje i nicanje. Od 1988. Član je Udruženja književnika BiH, a od 1998. član Društva pisaca u BiH. Bio je urednik časopisa Život i Bosanska vila. Kao urednik, priređivač, redaktor ili recenzent sudjelovao je u pripremi i objavljivanju više od stotinu knjiga iz tekuće književne produkcije u BiH. Antologiju Dahom i sluhom kroz hrvatsku poeziju XX. stoljeća uredio je 1996. a panoramu najnovije bosanskohercegovačke poezije, pod naslovom Ponestaje prostora, 2000. godine.

Ana Radulović 1995. godine u Kraljevu u Srbiji. Studentica je druge godine slikarstva. Objavljuje poeziju na raznim književnim portalima. Uvrštena je u zbornik dvadeset petog međunarodnog susreta pjesnika »Garavi sokak« u Inđiji 2014. te u zbornik Prijedorski književni karavan 2014.

Marko Pisarević rođen je 1982. Pjesnik je, putnik, trubadur i predavač; u potrazi za nečim čega se više ni sam ne sjeća. Ozbiljan, susretljiv i filantropski nastrojen.

Mirela Brekalo rođena je 1977. u Drnišu. Školovala se u Zagrebu gdje danas radi i piše.

Marija Bralović rođena je 1993. u Užicu. Živi u Požegi i studira fiziku u Kragujevcu. Objavila je pjesme u zborniku mladih požeških pjesnika Pesme iz magle i u jednom od prethodnih brojeva Fantoma slobode, a redovno objavljuje poeziju na blogu marijamarybralovic.blogspot.com. Sudjelovala je na projektima Književne radionice kragujevačkog Srpskog kulturnog centra čiji je aktivni član.

Nina Horvat rođena je 1989. u Zagrebu. Diplomirala je i magistrirala na Odsjeku dramaturgije na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti. Umjetnička je voditeljica Teatra Tirena u kojem radi i kao dramski pedagog te vodi kazališne radionice. Dvije je godine pisala za kazališni web portal Teatar.hr. Dobila je treću nagradu Marin Držić za dramski tekst Dok nas smrt ne rastavi. Kao dramaturg je radila na desetak projekata. Postavljeni su joj dramski tekstovi: Tko je to izumio, Preko grma, preko trna… (priče iz hrvatskih narodnih predaja) (Teatar Tirena), Ružičasta sanjarica, Mala vještica (Mala scena) te I živjeli su sretno…? (Scena Gorica) za koji je dobila Nagradu publike Teatar.hr. Radiodrame Mirni Gaj i Izgledaš isto kao ona emitirane su na Hrvatskom radiju.

Iva Gjurkin rođena je 1976. u Zagrebu gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirala indologiju i hungarologiju. Tekstove je objavila u časopisima Futura, Scopus i Književna smotra. Trenutačno piše roman, a za časopise Libra Libera i Quorum prevodi s engleskog književne i teorijske tekstove.

Tea Tuđa rođena je 1990. godine. Preddiplomski studij završila je na Kulturalnim studijima Filozofskog fakulteta u Rijeci, gdje dvije godine kasnije završava i diplomski studij Medijskih studija i popularne kulture. U međuvremenu provodi jedan semestar studentske razmjene na Kulturologiji u Ljubljani te završava kratak master Gender Equality in Nordic Countries u Oslu. Bavi se temama francuskog poststrukturalizma i kulturalne teorije. Dosad je objavila radove »Analiza klasičnih i postmodernih narativnih zakonitosti u filmu«, »Nježna snaga jouissancea« i »Konstrukcija subjekta i identiteta kroz psihoanalizu i poststrukturalizam«.

Cijena: 56,50 kuna  Šifra: 1334332715002

ministarstvo-kulture-grad-zagreb


Časopis Fantom slobode 1/2015

Image

Novi broj Fantoma slobode specifičan je po odmaku od pripovjedne proze koja je prešutnim dogovorom postala žanr koji najviše zanima čitatelja i koji je najunosniji (ako u književnosti uopće možemo govoriti o nekakvoj unosnosti). Pripovijedanje je ono koje donosi zgode i događajnost koja je na površini vrlo primamljiva i lako zaokupira um. Međutim, ovaj broj Fantoma posvećujemo onim manje zastupljenim žanrovima drami, lirskoj prozi, poeziji, hibridnoj formi te kritici. Uobičajene epske elemente i naraciju zamijenili smo lirikom i senzacijom te na kraju sve dobro začinili stručnim tekstovima o filozofiji.
Prva je na redu lirska proza »Slike s izložbe« Danijele Milosavljević u kojoj autorica niže slike iz života baš kao što se nižu slike na izložbi. Nada Topić iz Solina priča o ljudskom tijelu kao o nekom drugom biću, kao o prijateljici, kao da je ono stan na posudbu. Pjesme sadrže analizu tijela kao Drugog, kao samostalnog stroja koji funkcionira nezavisno od lirskog subjekta. Opisuje ga se astronomskim registrom, kao svemirsko tijelo, matematičkim i geografskim registrom čime autorica pokazuje da se metaforički o nečemu može govoriti kroz razne registre i pritom ga vjerno dočarati. Somborski pjesnik Dragan Krsnik igra se riječima i rečenicama, stvarajući višestruke pjesničke slike. Njegov je jezik prepun aluzija koje postiže neopterećenim, nepretencioznim sintagmama. Krsnik spaja naizgled nespojivo da bi čitatelju potom otkrio novi svijet u kojem slika sasvim dobro funkcionira. Mlada pjesnikinja i znanstvenica Petra Jelača kroz radove sagledava teške ljudske probleme. Međutim, čini to iz druge perspektive, ne one koju su usvojili humanisti, čuvari političke korektnosti, oni koji smatraju da je borba za život — kakav god on bio — najvažnija odlika ljudskosti. Poezija Staše Aras je kaotična, silovita, puna krika i bijesa, nosi čitatelja energično i baca ga u zrak: snađi se, druže! Za hrabru poeziju potreban je hrabar čitatelj. Arasine snažne slike mame i opčinjavaju čitatelja magičnim nadrealizmom.
Nakon bloka poezije dolazi komad uspješne mlade dramatičarke Kristine Gavran o klasičnoj hrvatskoj obitelji. Obitelj živi u zgradi koja je devedesetih predstavljala simbol nade u napredak, u Mamutici, prema kojoj se drama i zove. Kroz dijaloge polako se filtriraju stvarna situacija naroda koji je ovdje sinegdohalno predstavljen u obitelji, izgubljene iluzije i ruglo koje Mamutica danas predstavlja.
Iza teksta s tradicionalnom konstrukcijom slijedi drugi izvedbeni tekst koji je potpuno oprečan svakom tradicionalnom shvaćanju drame. Display izvedbeni tekst, kako ga je sam prozvao autor Srđan Sandić, ne uspostavlja nikakav odnos prema tradiciji, ni kritički ni parodijski, a dakako ni kao vrsta hommagea, nego iznalazi novu poetiku zbog koje se Aristotel vjerojatno okreće u grobu. Premda smo tri jedinstva davno zaobišli, usudivši se reći da ih drama ne mora slijediti da bi zadovoljavala estetske kriterije, itekako smo ostali vezani za nasljeđe antike.
Fantom zatvaramo trima sjajnim recenzijama suvremene filozofske produkcije. Teoretičarka Katarina Peović Vuković na nekoliko razina obrazlaže zašto vrijedi pročitati knjige Bernarda Stieglera (Prijeći na djelo), Žarka Paića (Posthumano stanje) te Borisa Ružića i Saše Stanića (Fragmenti slike svijeta). Peović Vuković pokazuje kako se sve tri knjige nadovezuju na filozofsko nasljeđe i kakvu vrstu nadgradnje ostvaruju u kontekstu današnjeg društva. U obrazloženjima Peović Vuković je izuzetno uvjerljiva jer se, naposljetku, sama već godinama bavi filozofijom i kritičkom teorijom.
Prema običaju na kraju Fantoma dolazi Kontejner Branka Franceschija koji donosi osvrt na djelo jednog vizualnog stvaratelja. Ovaj put riječ je o konciznoj, a sjajnoj analizi izložbe medijskog umjetnika Dana Okija u Galeriji umjetnina u Splitu.

Danijela Milosavljević rođena je 1965. godine u Zrenjaninu. Radi kao projektant i programer aplikativnih softverskih sustava. Živi u Novom Sadu. Od 2012. godine vraća se pisanju kratkih priča koje su zastupljene u zbornicima radova i elektronskim časopisima.

Nada Topić (1977.) živi u Solinu gdje radi kao knjižničarka. Poeziju i kratku prozu objavljivala je u časopisima, zbornicima, na internetskim portalima i na Trećem programu Hrvatskog radija. Zbirku pjesama Svetac u trajektnoj luci objavila je 2005., a slikovnicu Kako se rodila roda 2007. godine. U pripremi za objavu joj je zbirka pjesama Meteorologija tijela te zbirka kratkih proza Male stvari. Polaznica je poslijediplomskog studija informacijskih znanosti u Zadru i autorica više stručnih i znanstvenih radova iz povijesti knjige i čitanja. Pjesme su izbor iz rukopisa Meteorologija tijela.

Dragan Krsnik rođen je 1983. u Somboru u Srbiji. Diplomirao je na katedri za srpsku književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Radio je kao novinar Večernjih novosti i direktor međunarodne kompanije Phoenician art, Liban. Živi na relaciji Srbija–Malta. Piše poeziju i prozu.

Petra Jelača rođena je 1981. u Dubrovniku gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu komparativnu književnost i talijanski jezik i književnost. Magistrirala je na Sveučilištu Paul Valéry u Montpellieru u Francuskoj s temom iz srednjovjekovne trubadurske lirike. Objavljuje teatrološke i književnopovijesne radove, eseje i kazališne kritike u časopisima Kazalište, Kolo, Dubrovnik te Vijenac, kao i u raznim emisijama Trećeg i Prvog programa Hrvatskog radija. Stalna je članica Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa. Radila je kao dramaturginja i prevoditeljica, a trenutno je zaposlena u Francuskoj alijansi u Dubrovniku.

Stanislava Nikolić Aras rođena je 1972. u Trogiru. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost u Zadru. Objavljivala kratke priče i poeziju u časopisima Quorum i Tema te na raznim internet portalima. Za kratke priče dobila je nagrade: Mate Raos 2012. te Vranac 2013. i 2014. Zbirka poezije Takve se stvari događaju ljudima objavljena je 2014. Nikolić Aras je jedna od organizatorica književnog festivala Kalibar u Zadru. Članica je udruge Zapis i voditeljica zadarske umjetničke organizacije Teatro Verrdi.

Kristina Gavran rođena je 1987. u Zagrebu. Diplomirala je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti 2013. Tad nastaju drame: Zvonimir, Pred vratima, Gaudeamus igitur — prizori iz studentskog života, Dedal i Ikar te Napušteni. Drama Spremni nagrađena je prvom nagradom Marin Držić, a praizvedena je u Zagrebačkom kazalištu mladih 2014. u režiji Saše Božića. Gavran piše i za djecu (Čarobni kolač, Veliki odmor, U potrazi za svetim Nikolom, Prvi snijeg). Za dramu Dječak koji je tražio zmaja osvojila je drugu nagradu Mali Marulić, a drama je premijerno izvedena u kazalištu Scena Gorica u režiji Damira Mađarića 2014. godine. Iste godine osvaja treću nagradu Mali Marulić za dramu Koruptivitis u Mišogradu. Drama Ne, ti ne ili o drukčijatosti premijerno je izvedena u Maloj sceni u režiji Nore Krstulović 2015. Dramski program Hrvatskog radija izveo je njene drame Dedal i Ikar, Gaudeamus igitur — prizori iz studentskog života, Dječak koji je tražio zmaja te Spremni. Kratke priče objavljuje u Večernjem listu i Zarezu, a dobitnica je inagrade Zlatko Tomičić Književnog kruga Karlovac.

Srđan Sandić rođen je 1985. Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Dodatno se educirao na Mirovnim studijima, UN akademiji i Ženskim studijima. Pisac je, novinar, književni i kazališni kritičar te kolumnist. Objavljivao je radove na Trećem programu Hrvatskog radija, Modernim vremenima, Kulturpunktu, Balkan Writers, portalu Multimedijalnog instituta MaMa, Vizkulturi, Arteistu, H–alteru, Booksi, Novostima, Queeru, u Temi, Zarezu i Književnoj republici. Objavio je zbirku dramskih tekstova S(i)nu bez s(i)nova te u koautorstvu s Raphaëlle Oskar Vrati se i kaži zbogom. Trenutačno u Multimedijalnom institutu vodi program »Cruising sa Srđanom Sandićem« u kojem ugošćuje teoretičare i umjetnike.

Katarina Peović Vuković je medijska i kulturalna teoretičarka, docentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Urednica je časopisa Libra Libera koji je posvećen književnosti i kritičkoj teoriji. Magistrirala je i doktorirala na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 2012. godine objavljuje knjigu Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije. Priredila je zbornik tekstova američkog teoretičara Hakima Beya Privremene autonomne zone i drugi tekstovi. Od 1998. godine je članica je Autonomne tvornice kulture, svojedobno je sudjelovala koaliciji studentskih udruga Pokret studentskih inicijativa, bila je članica Izvršnog odbora Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (2000–2005). Njezina osobna stranica nalazi se na adresi: https://katepe.jottit.com/.

Cijena: 56,50 kuna  Šifra: 1334332715001

ministarstvo-kulture-grad-zagreb


Časopis Fantom slobode 3/2014

Image

Alica u Zemlji čudesa počinje s relativnošću vremena — dok dobro nam znana djevojčica provodi pospani i tupi ljetni dan, u kojem se vrijeme, bez sumnje, vuče, dotle Bijeli Zec žuri pogledavajući na sat: jer njemu vrijeme leti. Taj nas je zec iz devetnaestog uveo u dvadeseto stoljeće, a leti i dalje, odvukavši Alicu u Zemlju čuda i još dalje, skroz iza zrcala.
I sad smo tu gdje jesmo.
Prve stranice Lewisa Carrolla sjetio sam se čitajući ulomke iz romana u nastajanju Ede Popovića, Ludwiga Bauera i Igora Rajkija, koje su ljubazno podijelili s nama. I po temi, i po vokabularu, i po gorkoj mudrosti takvi tekstovi mogli su nastati samo u 21. stoljeću, kada je posve jasno da bjesomučna jurnjava nikamo ne vodi i kada se može samo uzalud čeznuti za onim beskrajnim ljetnim danom dok još nismo znali za Bijelog Zeca. Edo piše antiutopijski roman o zastrašujućoj organizaciji rada i modificiranom čovječanstvu — tema koja bi mogla biti čudna onome tko je čitao Edu autora romana o Zagrebu, ali sasvim je prirodna svima koji čitaju Edu pametnog i angažiranog komentatora svakodnevice; Lujo, pak, piše roman što na prvi pogled djeluje kao križanac Švejka i Kafkine Amerike, Zaratustre i Don Kihota, gdje likovi upadaju iz jedne scene u drugu držeći agitacijske govore u koje više nitko ne vjeruje; Igor je zavirio s druge strane spomen–ploče avangardnom piscu i ondje otkrio čitav roman… Sve su to tekstovi koji na nov način govore i o svijetu i o sebi — nije slučajno da čak dva imaju autotematizirajuće podnaslove, biblioterapija i autografemija (neka mi nitko ne zamjeri da tim piscima govorim ti, ti treba reći svima koje volite).
Dorti Jagić, s kojom sam prijatelj na Facebooku, a u stvarnosti se jedva ikad vidimo, predložio sam ovaj deal: budući da su njeni postovi savršene male pjesme, neka mi dozvoli da izaberem nešto od toga za časopis (i to ja, jer ako to prepustim njoj, neće nikad biti gotovo, imam takvih iskustava). Rado je pristala i bez riječi prihvatila ovaj izbor, reduciran za neke relativno osobne komentare i uglavnom proizvoljno ograničen na jednu godinu. Izbor je daleko iznad mene, posve po mjeri pjesnikinje.
Irena Matijašević predstavljena je s dva kratka ciklusa — Sjene i Jeka. Kada čovjek bolje razmisli, što nikada ne činimo jer jurimo za zecom koji kasni, jeka je zapravo sjena glasa, a sjena je zapravo jeka čovjeka. Uostalom, i Mjesec iz romana Ede Popovića je sjena i jeka Zemlje, pa i u Alicinu zrcalu nalazimo svoju jeku i sjenu.
Ali treba ići dalje, još dalje, dalje od zeca na Mjesecu, dalje s gospodinom Kubitschekom, dalje s druge strane spomen–ploče.
Prije dvjesto godina jedna je kršćanska djevojčica, koju je oteo bosanski dizdar, pobjegla na koncu natrag svojima, pokrećući teška pitanja o vjeri, obitelji, identitetu… svemu zbog čega je otada poginulo i previše ljudi. Željko Ivanjek, srećom, zbog svega toga nije pokrenuo još jedan rat, nego je napisao zamršenu persiflažu — dramu šale i apsurda, u kojoj se govor o prošlosti razotkrio kao govor o budućnosti, a na koncu i dramu o kazalištu u kojoj se jedan od likova čak zove Sven Lasta.
Šećer dolazi na kraju (to jest mousse, i to od čokolade). Vrsna novinarka Davorka Vukov Colić napisala je svojevrsne memoare veleposlanikovice, zapise iz života sa suprugom Draženom, hrvatskim ambasadorom, uz kojega je uvijek bila pratnja, nevidljiva, a nužna. Njena je knjiga, iz koje je ovdje predstavljen dio što se odnosi na Beč i Sofiju, mali priručnik iz diplomacije, memento ugodnih i neugodnih anegdota, galerija poznatih likova i — pomalo ironično, jer i politika ulazi kroz želudac — zbirka odličnih recepata za više ili manje svečane i formalne ručkove i večere.

Boris Beck

 

Edo Popović rođen je 1957. Bio je jedan od pokretača i urednika književnog časopisa Quorum. Objavio je knjige proza: Ponoćni boogie, San žutih zmija, Kameni pas, Koncert za tequilu i apaurin, Izlaz Zagreb jug, Plesačica iz Blue Bara, Dečko, dama, kreten, drot, Tetovirane priče, Igrači, Oči, Priručnik za hodače, Lomljenje vjetra, Ponoćni boogie i druge priče i U Velebitu.

Pisac i prevodilac Ludwig Bauer rođen je 1941. u Sisku. Živio je, radio i studirao u Zagrebu, Bratislavi, Pragu, Londonu i Washingtonu. Bio je glavni urednik izdavačke kuće Globus. Uspješan je pisac za djecu, a za odrasle još usješniji. Posebno su mu hvaljeni romani Kratka kronika porodice Weber, Biserje za Karolinu, Partitura za čarobnu frulu i najnoviji, Toranj kiselih jabuka, dok je za roman Zavičaj, zaborav osvojio nagrade Meša Selimović, Fran Galović i Kiklop.

Igor Rajki rođen je 1965. u Zagrebu. Napisao je brojne kratke proze i romane – ove je godine objavio peti roman Puteni nametnik, kojem su prethodili Detektor istine, Dobro izgledaš, Ne bih o tome i Katalog o božjim dostavljačima. Originalan je autor za djecu za koje piše priče i dramske tekstove. Godine 2009. sudjelovao je u projektu ZKM–a Zagrebački pentagram.

Dorta Jagić rođena je u Sinju 1974. Dosad je objavila pet zbirki poezije i tri zbirke priča, među kojima su Plahta preko glave, Tamagochi mi je umro na rukama, Đavo i usidjelica, Kvadratura duge i Kičma. Dobitnica je više domaćih i međunarodnih nagrada, redateljica je u studentskim kazalištima, putopisac i esejistica. Autorica je Malog rječnika biblijskih žena.

Irena Matijašević rođena je 1965. u Zagrebu gdje je diplomirala komparativnu književnost i engleski. Radi kao urednica književnih emisija na Trećem programu Hrvatskog radija. Uredila je knjigu Riječi i riječi: rječnik Trećeg programa kao dio projekta–emisije Riječi i riječi. Autorica je knjiga pjesma Naizgled i Južne životinje te poetske drame Danska H2O.

Pisac i novinar Željko Ivanjek rođen je 1954. u Zagrebu. Novinar je i urednik u kulturi te autor radijskih i televizijskih emisija. Objavio je sljedeće knjige: U sjeni južnog medvjeda, Antologija američke kratke priče, Peto razdoblje, Epicikli u azilu, Kraj povijesti, Knjiga pingvina, 350.332 udarca, Pohvala zaboravu i Vunderkindova smrt i druge podvojene pjesme.

Davorka Vukov Colić diplomirana je ekonomistica. Jedna je od najboljih hrvatskih novinarki, a istaknula se i kao izvjestiteljica iz više od dvdeset zemalja. Bila je glavna urednica Svijeta i Vikenda te suradnica Vjesnikovih izdanja, Vijenca, Zareza, T–portala i drugih. Sa suprugom Davorom, veleposlanikom RH, boravila je od 2000. do 2004. u Austriji, a potom do 2008. u Bugarskoj.

 

Cijena: 56,50 kuna  Šifra: 1334332714003


Časopis Fantom slobode 2/2014

Image

Ima li u matematici poezije? Kako bismo spojili tu egzaktnu znanost s posve individualističkim izražavanjem čije se konačno značenje nikako ne može svesti na jednu formulu, nego se, upravo suprotno, u njemu neprestano iznalaze novi semantički slojevi? Pripovjedna proza Suzane Matić koja otvara ovaj broj Fantoma slobode odličan je putokaz za odgovor. Poetizacijom matematičkog razmišljanja Matić suočava čitatelja s oksimoronom: stabilni pojmovi i konstante dovode se postupno do značenjskog bezdana u kojem se na kraju gube. Prozni blok nastavljaju priče Mladena Vukšića u kojima se kroz dijaloge profiliraju različiti karakteri koji slične događaje popraćuju svaki vlastitom, osobitom reakcijom. Vukšić nas časti prikazom višestrukog doživljaja koji je uvijek uvjetovan specifičnim horizontom očekivanja (ne samo čitatelja, nego i lika). Nakon pripovjednog dijela na redu je dijaloški roman beogradskog pisca Zorana Ilića Da sam ja Neko. Fantom ga ovdje donosi u cijelosti prije službenog objavljivanja knjige. Napisan u dijaloškoj maniri Diderotovih romana, Da sam ja Neko kroz razgovore protagonista preispituje odnos umjetnika i umjetnosti, umjetnika i okoline te umjetnosti i okoline ukazujući pritom na probleme s kojima se umjetničko stvaralaštvo suočava, od predrasuda preko cenzure do sukoba taština. Kroz dijalog protagonista Ilić razvija kognitivnu mapu u kojoj povezuje razne umjetnike i njihova djela koja u stvarnosti nisu ni u kakvom odnosu i tako izlaže osobnu sliku svijeta. Kako autor sam kaže, »kratki fragmentarni roman Da sam ja Neko kroz stvarni ili imaginarni dijalog dva junaka, Nekog i Pajaca, između ostalog, bavi se mjestom i ulogom umjetnika u svijetu koji nas okružuje. Fokusiran, prije svega, na umjetnike iz svijeta kazališta i filma (Bertolt Brecht, Fassbinder, Fritz Lang, Želimir Žilnik…) koji su često upravo oni koji nezadrživo hrle naprijed, u novo i nepoznato.« Blok poezije donosi petoricu mlađih pjesnika koji osvajaju ingenioznim slikama. Prvi u nizu je Josip Ivić koji će nas ganuti i posjeći grubom osjećajnošću i gubitkom iluzija. Slijedi ga srbijanski pjesnik Žarko Aleksić, autor vizualno-pjesničkog ciklusa Skupovi: osamnaest pjesama popraćene su svaka svojom fotografijom samog autora koja je na svojstven način komentira i, što je još bolje, navodi čitatelja na aktivno sudjelovanje u kreiranju smisla. Fizičar Goran Gatalica sjajno spaja znanstveni diskurs astronomije i kajkavsko narječje, domišljate jezične eskapade i prizori Dubravka Zlateca pršte od smionosti, a Mladen Blaževićće nas vratiti u neka nepoznata vremena i čudnovate prostore. Nakon poezije slijedi esejistički dio sačinjen od duhovitih i oštroumnih promišljanja Gorana Bogunovića koji kroz apsurdne prispodobe postavlja zanimljiva pitanja o odnosu čovjeka i muzike, smislu ritma i dražima kaosa. Nakon Bogunovića slijedi putopisna proza; ovaj put je riječ o meditativnom, smirujućem prikazu putovanja Francuskom Anastazije Komljenović. Potom su na redu tri kulturološke analize suvremenih medija, pogotovo televizijskih emisija koje će i zagrižene ljubitelje realityja navesti da preispitaju njegove vrijednosti. Završavamo kao i uvijek još jednim Kontejnerom Branka Franceschija: što je posebno u ciklusu Tišina slikara Damira Babića.

Naposljetku bismo istaknuli da je uredništvo odlučilo, kako bi časopis bio još pristupačniji čitateljima, od ovog broja smanjiti maloprodajnu cijenu.

Autori u ovom broju:

Suzana Matić rođena je 1970. u Mainzu u Njemačkoj. Odrasla je i školovala se u Zagrebu, gdje je završila Arhitektonski fakultet. Danju radi kao projektantica. Noću piše. 2012. godine joj je u izdanju Algoritma izišla knjiga Samosanacije nastala prosijavanjem tekstova s istoimene internet stranice koju je autorica vodila kao intimni dnevnik jednog ženskog subjekta — antijunakinje Tesse K. Druga knjiga bi kod istog nakladnika trebala izići krajem ove godine. Tekstovi su joj višekratno čitani na Trećem programu Hrvatskog radija. Priče su joj objavljivane u Zborniku Trećeg programa i Književnoj republici, a pjesme u časopisu Zarez. U pripremi je ciklus pjesama u časopisu Poezija.

Mladen Vukšić rođen je u Splitu 1967. Po zanimanju je inženjer. Objavljivao je po novinama, portalima i časopisima: Slobodna Dalmacija, Nedjeljna Dalmacija, Autsajderski fragmenti, Split Mind, Gornjogradski književni festival i mnogim drugima. Slobodno vrijeme najčešće provodi uz knjige, filmove i glazbu. Kad se ukaže prilika za putovanje nastoji je ne propustiti.

Zoran Ilić je prozni pisac iz Beograda. S pričama prisutan je u srpskoj i eks–ju periodici od 1989. godine. Bio je urednik u Književnoj reči i gostujući urednik u sarajevskom Albumu. Jedno vrijeme bio je zamjenik glavnog urednika časopisa Balkanski književni glasnik. Trenutno uređuje internetsku stranicu za književnost posvećenu autorima s prostora bivše Jugoslavije Prozaonline. Objavio je zbirke priča Jednostavna i druge priče, Virtuelna devojka, Nedovršene priče i Trči zeko trči te romane Repriza reprize, Megalomanija, (koautorsko djelo), Isečci, Nepoznati i grad i Smej se Pajaco.

Josip Ivić rođen je 1989. u Đakovu gdje je završio srednju ekonomsku školu. Po završetku iste upisao je Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu. U srednjoj školi bio je predložen za državno natjecanje na manifestaciji LiDraNo. 2009. na natječaju grada Đakova za najboljeg mladog pjesnika osvaja prvo mjesto te mu grad izdaje zbirku pjesama Nestajanje.

Žarko Aleksićje rođen u Knjaževcu 1985. gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Apsolvent je filozofije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a od 2013. godine student Akademije likovnih umjenosti u Beču. U zborniku Crte i reze objavio je kratke priče. Pjesme je čitao na festivalu mladih pjesnika u Zaječaru. Dvostruki je finalist beogradske pjesničke manifestacije Reč u prostoru. 2013. objavljuje knjigu poezije Kućni bioskop.

Goran Gatalica rođen je 1982. u Virovitici. Diplomirao je fiziku i kemiju na Prirodoslovno–matematičkom fakultetu u Zagrebu nakon čega upisuje doktorski studij atomske i molekularne fizike s astrofizikom. Poeziju objavljuje u književnim časopisima i zbornicima recitala na kojima sudjeluje. Više je puta nagrađivan u domovini i inozemstvu. Član je udruge Jutro poezije.

Dubravko Zlatec rođen je 1973. Odrastao je u Đurđevcu, studirao u Varaždinu, živio u Osijeku, obitava u Zagrebu. Do sad je objavljivao kraće priče u Ekran pričama, Balkanskom književnom glasniku, na Arteistu te na Knjigomatu. U pripremi mu je zbirka poezije.

Mladen Blažević rođen je 1969. u Rijeci gdje se i školovao. Tijekom studija radio je kao novinar, skladištar, trgovac sanitarijama i zastupnik osiguranja. 2008. objavio je roman Tragovi goveda. Uređivao je književni časopis Slijepi putnik. Danas piše pjesme i prozu kraj Vižinade u Istri. Radove objavljuje u književnim časopisima, kao i u neformalnoj grupi “Oni”. Drugi roman Ilirik izići će mu početkom iduće godine.

Goran Bogunovićrođen je 1972. u Zagrebu. Diplomirao je na Elektrotehničkom i Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao inženjer na HRT–u. Objavljivao je u periodici i 3. programu Hrvatskoga radija. Napisao je više knjiga: zbirke pjesama Ovdje, Područje pojačanog naoblačenja, Stvari su sve dalje i priča Sve će biti u redu te Ljenjivci i druge priče. Svira gitaru u grupama Radost! i U pol’ 9 kod Sabe.

Anastazija Komljenović rođena je 1975. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu završila je studij kroatistike i komparativne književnosti. Piše kritike i kratke priče. Tekstove objavljuje u raznim književnim časopisima, stalni je suradnik u časopisu Kolo.

Igor Marković je samostalni znanstvenik s fokusom na vizualne, filmske i kulturalne studije. Suosnivač je i suurednik časopisa Limen — journal for theory and practice of liminal phenomena i član uredništava časopisa Ubiq i Libra Libera. Sudjelovao je na stotinjak konferencija i objavljivao u brojnim znanstvenim i ne–akademskim časopisima i magazinima. Trenutno je koselektor Human Rights Film Festivala u Zagrebu pri Multimedijalnom institutu.

Akademski slikar Damir Babić (1962.) punokrvni je suvremeni umjetnik čija sad dvadesetpetgodišnja karijera podjednako obuhvaća medijsku i tradicionalnu komponentu, pa se u njegovom opusu preklapaju tendencije koje se danas ponovno sagledavaju preko naoštrenog kritičarskog pera. Kao dobar primjer toga kako stvari danas funkcioniraju, Babićevo recentno figurativno slikarstvo objedinjuje najbolje od svih svjetova: metijersko savršenstvo (koje ga doduše odlikuje u realizaciji svih disciplina u kojima je stvarao, ali nekako kod slikarstva uvijek ima najveću težinu ili najlakšu percepciju), čvrstu koncepcijsku potku koja se manifestira potrebom da i svojim tekstom pridonese likovnom djelu, dosljednim izborom motiva i stilom izvedbe te jasnim utjecajem medijske umjetnosti vidljivim u kadriranju i tehničkom postupku izvedbe.

 

Cijena: 56,50 kuna  Šifra: 1334332714002


Časopis Fantom slobode 1/2014

Image

Većina priča autorica predstavljenih u Fantomu slobode 1/2014 govori o moru, nipošto onom s turističkih prospekata, nego egzistencijalnom, u koje smo uronjeni i kad je odsutno ili pak nedohvatljivo — i možda smo baš tada najviše u njemu. Zadranka Korana Serdarević, komparatistica i kroatistica, već je pobijedila na Večernjakovu natječaju Ranko Marinković zahvaljujući svojem suptilnom izražavanju višeslojnosti ljudskog iskustva: u njezinim pričama iskustvo postaje onakvim kakvim ga čovjek sam odabere vidjeti, iskustvo postaje raznoliko, mnogostrano, neuhvatljivo. Ružica Gašperov naizgled suhim pripovijedanjem obavještava čitatelja o sočnom životu koji sam treba uzeti u ruke, umjesto da čeka da mu padne u krilo, a lirska proza Beograđanke Jelene Paligorić, koja se prvenstveno bavi dramom, puno je nenametljive sjete.
Kristina Posilović, kroatistica iz Rijeke, piše duhovite eseje o društvu i ponašanju, uspješno spajajući sadašnjost i uspomene. Smilja Savin dugogodišnja je kratkopričašica koja se ovdje okušala u pripovijedanju u drugom licu. Voajerski svjedočeći erotskom odnosu na plaži, stavlja čitatelja u položaj da se sam sa sobom dogovori koliko je spreman predati se toj erotičnosti, a koliki dio njega će ipak ustuknuti kad mu pripovjedač kaže da je on, čitatelj, taj koji uživa u erotičnosti. Iva Pejković i Marija Biljan autorice su vješto napisane proze prožete slutnjama i neodređenim dojmovima koji čitatelje vode do ruba razumijevanja. Splićanka i arheologinja Sanda Hančević, pak, donosi čarobnu priču na tragu mitologije i poganskih vjerovanja, a njena sugrađanka Mislava Zuppa Rašić, mlada kulturologinja, donosi izvadak iz života u kojem su likovi ostvareni na razini ideja. Vrlo konkretna priča Luce Kozine, mlade kroatistice iz Splita, nemilosrdnom specifičnošću ledi krv u žilama i navodi čitatelja da se ponovno zapita ona pitanja koja se pitao tijekom rata i koja će se pitati tijekom bilo kojeg rata. Iva Tkalec iz Varaždina, pobjednica natječaja Prozak, razonodi nas pričom o starosti koju istovremeno parodira i daje do znanja da je ona uvijek blizu i čeka svakog čovjeka.
Drama Kućni posjet teatrologinje Tanje Novak vješto i duhovito analizira, secira i servira političke i socijalne odnose u Hrvatskoj. Pod duhovitim prismotrom Novak glatko izbjegava satiričnost koja lako zapada u banalno i plitko ismijavanje društva. Njezino pero duhovito pogađa tamo gdje ona želi, a pritom ostvaruje snažno kritičko djelo.
Ovo izdanje Fantoma slobode donosi poetski blok sastavljen od pjesama manje ili više poznatih pjesnikinja — ali čije je pisanje bez iznimke vrlo zanimljivo. Rodno obilježeno pismo, kao i u proznom bloku, valjalo bi potaknuti na razmišljanje o potencijalnim strukturnim i sadržajnim svojstvima ženskog pisanja. Ciklus ovog broja počinju visoko intelektualne i cerebralne pjesme Lidije Dujić, na što smo navikli već i u drugim njezinim djelima, a za čije je potpuno razumijevanje potrebno određeno književno znanje; međutim, one se i bez tog znanja daju osjetiti, a njihova se komunikabilnost ostvaruje i na intuitivnoj razini.
Mlada pjesnikinja Marije Bralović iz Požege u Srbiji gradi draž pisanja na rascjepkanosti i iznenadnim senzacijama svakog novog komadića kratkog stiha. Bosanskohercegovačka pjesnikinja Jelena Remetić donosi dašak nadrealizma i njemu svojstvene čudnovate senzacije. Slijede romantične pjesme mlade Imoćanke Valentine Divić koje odišu mistikom i tajanstvenošću. Debitantica Suzana Štehec iz Zaboka iznenađuje svojom odvažnom lirikom koju je potrebno pročitati i više puta da bi legla na svoje mjesto. Marta Onjin iz Subotice daje nam simulaciju diskursa matematičkih ispitnih pitanja, diskursa osmrtnica i ustaljenih fraza koje se ispisuju u školskom dnevniku čime s tim poznatim tekstovima gradi dijaloški odnos i preispituje potrebitost njegovih sustavnih ponavljanja.
Iskusna pjesnikinja Katica Felštinski dariva nas ugodnom slikovitom lirikom koja ne bježi od ljubavi i sudbonosnih značenja. Poezija mlade pjesnikinje Norme Trkovnik, koja objavljuje prvi put uopće, odiše žudnjom, a njezin lirski subjekt pokazuje kako u životu može naći oduševljenje i posebnost u malim stvarima. Zora Birimiša iz Splita razgaljuje nas poezijom uspomena kojom dominira nostalgičan ugođaj, a Karolina Zelenika daje nam prekrasne analitičke pjesme u maniri najboljih suvremenih pjesnika.
Mladi znanstvenik Robert Bagarić oduševio je urednike lucidnim lirskim fragmentima objedinjenim u ciklus Odbljesci koji ovdje donosimo u cijelosti. Bagarić Odbljescima pokazuje začudno poznavanje funkcioniranja ljudskog duha pa se i nehotice pitamo: tko je taj autor koji me tako dobro poznaje?
Putopis bosanskohercegovačkog putnika Borisa Maksimovića zaokružuje ovo izdanje Fantoma slobode svojim liberalnim, otvorenim pristupom različitim kulturama koje spaja u osviještenom diskursu. Nepatvoren užitak s kojim prikazuje te razlike, Maksimovića, koji je na početku literarne karijere, potvrđuje kao relevantan glas među suvremenim putopiscima.
Nakon književnih priloga nešto zabavno. Na temat o tome kako je biti urednik u Hrvatskoj, predstavljen u prošlom Fantomu slobode uglavnom iz vizure urednica, stiglo je vrlo duhovito reagiranje za koje bi nam bilo žao da ga ne podijelimo s čitateljstvom.
Zadnji blok posvećen je Dariu Šolmanu, njujorškom umjetniku splitskih korijena i njegovu online filmskom dnevniku.

Cijena: 113,00 kuna  Šifra: 1334332714001


Časopis Fantom slobode 3/2012

Image

Fantom slobode 3/2012 sastoji se od četiri bloka. Prvi blok se sastoji od šest kronika Đurđe Knežević. Drugi blok, nazvan Zagreb-Frankfurt sadrži kritičke eseje Slobodana Šnajdera o tri kod nas recentno objavljene povijesno-publicističke knjige frankfurtskih autora, dok treći nazvan Frankfurt-Zagreb sadrži dva prijevoda kratkih proza još dvoje frankfurtskih autora. Četvrti blok u cijelosti je posvećen poeziji Karla Nikolića. I na kraju, ovaj puta u nešto manjem obimu, nalazi se kraći tekst Branka Franceschija o vizualnom umjetniku Tomislavu Čeraniću, reprodukcijama čijih djela je ilustriran cijeli broj.

 

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332712003

Fantom slobode 2/2012

Image

Časopis za književnost “Fantom slobode” svoj drugi broj u 2012. godini u cijelosti posvećuje osebujnoj kritičkoj i kolumnističkoj praksi renomiranog hrvatskog likovnog umjetnika, lucidnog i provokativnog filmskog autora, intrigantnog kritičara i pisca Željka Kipkea. Novi broj časopisa donosi odabir Kipkeovih tekstove objavljivane djelomično ili u cijelosti u tiskanim ili elektronskim medijima, a poštujući auru aktivnog intelektualnog diskursa svi uvršteni tekstovi uređeni su i opremljeni u integralnom obliku upravo onako kako ih je osmislio sam autor Izdanje je inicirao i uredio Branko Franceschi. „Željko Kipke jedan je od najproduktivnijih hrvatskih umjetnika. Javnosti je najpoznatiji po slikarskom opusu, a njegovo stvaralaštvo na području vizualnih umjetnosti posljednjih se godina sve više okreće filmu, iako se tim medijem služio i na samim počecima umjetničke karijere početkom osamdesetih godina. Njegovi su umjetnički interesi u skladu s neoavangardnom normom toga vremena obilježeni multidisciplinarnošću, koja je uz likovne discipline i film uključivala performans, javne akcije i fotografiju. Kipke je i jedan od najintrigantnijih hrvatskih pisaca. Njegovo se pisanje, kao i po narativnim elementima bliska mu filmografija, najpribližnije može odrediti kao dokumentarna fikcija, u kojoj se faktografija i realitet slobodno prelijevaju u prostor autorove mentalne kombinatorike nadahnute transcendentnim poimanjem suštine stvarnosti“

 

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332712002

Fantom slobode 1/2012

Image

Časopis za književnost Fantom slobode svoj je prvi broj u 2012. godini u cijelosti posvetio riječkom M.M.C.-u. Časopis objavljuje kompilaciju tekstova koji su napisani za potrebe kataloga izložbe Deset godina M.M.C-a ususret 40 godina Kluba Palach, održane 2007. godine u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Pet godina nakon otvorenja izložbe, časopis funkcionira kao nikad objavljen katalog izložbe. Izdanje je inicirao i uredio Branko Franceschi.
Časopis slikom te riječju sudionika, suradnika i sukreatora programa MMC-a, pojašnjava strategiju kojom je centar prerastao u fenomen koji je nadišao riječki kontekst, te se kao jedan od najsnažnijih nezavisnih projekata u kulturi afirmirao na nacionalnoj, regionalnoj i internacionalnoj razini. Program MMC-a zasnovan na fuziji suvremene vizualne umjetnosti, rocka, eksperimentalne glazbe, alternativne mode i životnog stila, književnosti i izdavaštva te svih preostalih oblika stvaralaštva i aktivnosti koje je centar udomljavao, zapamćen je kao jedinstvena transgeneracijska i transdisciplinarna paradigma poistovjećivanja umjetnosti i života. Posebna poglavlja časopisa posvećena su izložbi u MMSU, djelovanju Galerije O.K., te velikim međunarodnim projektima MMC-a, Festivalu nove umjetnosti FONA i Goli otok – Novi hrvatski turizam.
U standardnom formatu i prepoznatljivom prijelomu na 400 stranica časopisa objavljeni su tekstovi preuzeti iz arhive MMC-a. Autori su (abecedom): Andrija Anković, Vladi Bralić, Jasmina i Darko Bavoljak, Branko Cerovac (6 tekstova), Branko Franceschi, Marina Gržinić, Dubravko Jagatić, Branko Kostelnik, Nataša Š. Lah, Suzana Marjanić, Robert Paulić, Slobodan Večerina i Marko Puhovac, Janka Vukmir. Časopis je bogat ilustriran fotografijama preuzetim iz arhive MMC-a, autora (abaecedom): Marijan Blažina, Ivica Brnobić, Damir Čargonja, Tajči Čekada, Dražen Fligić Dalton, Ivor Hreljanović, Damir Krizmanić Kriza, Tomislav Nakić Alfirević,
Aleksandar Saša Sedlak, Sven Stilinović, Ivan Šepić, Dean Vinceković, H. Hannes Gudmundsson, Višnja Serdar, Kristian Macinić.
Sastavni dio časopisa je i CD Polje Josipa Maršića i Zorana Medveda.

 

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332712001

Časopis Fantom slobode 2-3/2011

Image

Ovaj dvobroj nastao je u suradnji s Goethe-Institutom, jednim od nositelja projekta “Wagnis der Erinnerung” svih Goethe-Instituta u jugoistočnoj Europi. U broju su uz autore iz Hrvatske zastupljeni i tekstovi autora iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Cipra, Crne Gore, Grčke, Makedonije, Rumunjske, Srbije i Turske. Uz tekstove objavljen je i veliki foto-prilog hrvatske autorice Sandre Vitaljić: Neplodna tla / Infertile Grounds.

U ovom broju:

ELSA DEMO Skupa Vitina jetra
ARDIAN—CHRISTIAN KYÇYKU Udica
MILE STOJIĆ Snijeg
FARUK ŠEHIĆ Slijepe mrlje
LEA COHEN Klavir u zgradi br. 31
VALERIJ PETROV Izet
IZET SARAJLIĆ Pjesme
GÜR GENÇ Pjesme
NIKI MARANGOU Nicossienses
PANOS IOANNIDES Kiprijani
BALŠA BRKOVIĆ Svakodnevni dvadeseti vijek
PETROS MARKARIS Halki: praznina i bicikl
SLOBODAN ŠNAJDER Što je njima »Slavonija«?
DALIBOR ŠIMPRAGA Vrata Dalmacije
TATJANA GROMAČA Pjesme
SANDRA VITALJIĆ Neplodna tla / Infertile grounds
NIKOLA MADZIROV »Uspomene na vječnu nesigurnost«
NIKOLA MADZIROV Pjesme
JASNA KOTESKA »Komunistička memorija«
FILIP FLORIAN Žuta bilježnica
ALEKSANDAR GATALICA Inspektor Voland
ASLI ERDOÐAN Sarajevo
MURAT UYURKULAK »Crvena«
MÜGE IPLIKCI Pčela
CEM AKAS U kojem pravcu?
NIKOS THEMELIS Odvažiti se na sećanje
NORBERT MAPPES—NIEDIEK O odvraćanju pogleda i o zainteresiranom pogledu

 

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332711002

Časopis Fantom slobode 1/2011

Image

Broj je u cijelosti posvećen vizualnoj i konkretnoj poeziji, a povodom izložbe Branimir Donat i vizualna poezija u Gliptoteci HAZU koja će biti otvorena od 9. do 29. travnja 2011. Izložba je organizirana prigodom obljetnice smrti Branimira Donata i u podsjećanje na antologijsku izložbu koji je Donat pod nazivom »Vizuelna i konkretna poezija — fenomen suvremene epohe komunikacija« priredio u periodu od 21. ožujka do 4. travnja 1969. godine za danas nepostojeću Galeriju Centar, tada smještenu na broju 12 u Gundulićevoj ulici u Zagrebu.
U broju su, uz tekstove samog Branimira Donata, objavljeni i tekstovi Željke Čorak, Tonka Maroevića, Zvonimira Mrkonjića i Velimira Viskovića o vizualnoj poeziji i o samom Branimiru Donatu.
U drugom dijelu časopisa prikazan je dio djela vizualne poezije iz ostavštine Branimira Donata koji će biti prikazani i na spomenutoj izložbi.
Na kraju je prikaz djela vizualne i konkretne poezije iz fundusa Kolekcije Marinko Sudac.

U ovom broju:
BRANKO FRANCESCHI Uvod
ŽELJKA ČORAK Slika tvoje riječi
ZVONIMIR MRKONJIĆ Branimir Donat i vizualna poezija • Konkretna poezija
VELIMIR VISKOVIĆ Branimir Donat — živo srebro hrvatske književne kritike
TONKO MAROEVIĆ Nezajažljiva znatiželja • gluha erato
BRANIMIR DONAT Vizualna poezija • Konkretna poezija — poetska kozmogonija tehnološke ere
BRANKO FRANCESCHI Izložba Branimir Donat i vizualna poezija
Vizualna poezija iz ostavštine Branimira Donata • EDIZIONI TOOL • AGENTZIA 2 • PROBLEMI• ANA ECCETERA • JOSEPH KOSUTH •JIRÍ VALOCH • BOB COBBING • TIMM ULRICHS • HEINZ GAPPMAYR • LUCIANO CARUSO • HEIMRAD BÄCKER • STEVE CHRISTL • FRITZ LICHTENAUER • JEAN–CLAUDE MOINEAU • PIERRE GARNIER • HANS CLAVIN
Vizualna i konkretna poezija iz kolekcije Marinko Sudac • RADOVAN IVŠIĆ • JOSIP STOŠIĆ • ATTILA CSERNIK • KATALIN LADIK • SLAVKO MATKOVIĆ • IZTOK GEISTER PLAMEN • MARKO POGAČNIK • TOMAŽ ŠALAMUN • MATJAŽ HANŽEK •
BOGDANKA POZNANOVIĆ • IVAN VOLARIĆ FEO • ZORAN POPOVIĆ • VLADO MARTEK • ANTE VUKOV

 

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332711001

Časopis Fantom slobode 3/2010

Image

Časopis FANTOM SLOBODE posvećen Virtualnom muzeju avangardne umjetnosti

Izdavač Durieux d.o.o. broj 3/2010 časopisa Fantom slobode u cijelosti je posvetio projektu Virtualnog muzeja avangardne umjetnosti.

Urednik broja je Branko Franceschi, direktor Virtualnog muzeja avangardne umjetnosti.

Fantom slobode nakon uvodnika donosi tekstove Živka Grozdanića Gere, Feđe Vukića, Vladimira Mattionia, Ješe Denegrija, Željka Kipke, Maje Fowkes, Želimira Koščevića, Vlade Marteka, Darka Šimičića i Matka Meštrovića. Uz iscrpne razgovore s Marinkom Sudcem, Ivan Čehokom i Marko Pogačnikom, premijerno je objavljen filmski sinopsis Jo Kleka: “Glave u vrećama”, napisan 1932. godine u proslavu desete godišnjice osnutka Travelera.

Fantom slobode donosi iscrpne podatke o smjernicama i strategijama projekta, kritičke analize fenomena Kolekcije Marinko Sudac i informacije o njenim osobitostima, iscrpno izvješće o izložbi “OHO nakon OHO” kao case study djelovanja Instituta za istraživanje avangarde, te najave budućih izdanja Edicije Marinko Sudac i izložbe “Područje zastoja” na brodu Galeb.

 

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332710003

Časopis Fantom slobode 1-2/2010

Image

Uvod u ovaj dvobroj čini hrvatski prvotisak dviju novela Claudija Magrisa, u prijevodu nagrađivane prevoditeljice Ljiljane Avirović. Glavninu broja čini bolok «Hrvatska književnost». Otvara se izborom iz složenog, višežanrovskog proznog projekta Željka Božičevića, uvidom u književni work in progress jednog od naših najzanimljivijih pisaca iz «dijasporske» mlade generacije pisaca i prevodilaca koja živi Njemačkoj. Na tragu «bivanja drugdje» su i tri proze Ružice Aščić i, dakako, prilog «Što Marta nije znala» zagrebačke autorice i umjetnice Vesne Tušek koja već dugo živi i djeluje u Beču. Dora Jagić i Anika Rešetar zastupljene su s po jednom prozom. Blok se zatvara veći izborom iz nove poezije Karla Nikolića, pjesnika i frontmena grupe Skaramuži. U bloku «Hrvatski i njemački poslovi» otisnut je opširan biografski razgovor s umjetnikom i piscem Dragutinom Trumbetašom povodom upravo održane velike izložbe «Planeta gastarbeiter» kao i izlaganje njemačkog povjesničara Gerda Koenena održanog povodom obilježavanja dvadesete godišnjice pada Berlinskog zida u Hrvatskoj, predavanja koje je u našim medijima naišlo na iznimno veliki odjek. U bloku novih prijevoda, stalnoj rubrici ovog časopisa, otisnuti su izvaci iz najnovijih knjiga Nizozemca Franka Westermana (autora glasovitih «Inženjera duša») u prijevodu Maje Weikert, te fragmenti Koenenove biografske studije o Che Guevari, koja je 2009. u Njemačkoj proglašena povijesnom knjigom godine. U bloku posvećenom suvremenoj, osobito avangardnoj likovnoj umjetnosti, kojim završava svaki broj časopisa, utjecajni likovni kritičar Branko Franceschi donosi ekskluzivnu fotografsku dokumentaciju i komentira land-art u Pečuhu, jedan od najintrigantnijih avangardnih pravaca umjetničkog underground-djelovanja iz doba «realno postojećeg socijalizma». Povod upravo ovom prilogu je i to što Pečuh Prijestolnica europske kulture 2010. godine. U cjelini, dvobroj dokumentira liniju transmedijalnosti, transgraničnu – srednjoeuropsku i «dijasporsku» – književnost i umjetnost s Hrvatskom/Zagrebom u svom stvarnom i zamišljenom središtu.

 

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332710001

Časopis Fantom slobode 3/2009

Image

U ovom broju:

Miodrag Vučinić: Pjesme
Željko Božičević: U ritmu oklijevanja
Vanja Pagar: U Parizu
Marko Dejanović: Kratke priče
Yves-Alexandre Tripković: Viza za vječnost

Prijevodi
Bruno Fuligni: Policija književne republike
Andres Veiel, Gesine Schmidt: Furka
Dokimentacija: Kazalište Playdrama
Veiel / Schmidt: Udarac

Ovaj broj časopisa ilustriran je crtežima Davora Krelje

 

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332709003

Časopis Fantom slobode 3/2008

Image

U ovom broju:

Aleksandar Flaker
Miles Gloriosus
Uvertira
Itinerarium 1.
Itinerarium 2.
Istarska suita
U Karlovačkom području
U Glavnom štabu Hrvatske
Post scriptum

Vesna Tušek
The Night of Iguana
Wetterkogler
1985.
[Bez naslova]

Tri mala komada
PERO KVESIĆ: Skica za roman
YVES–ALEXANDRE TRIPKOVIĆ: Pariški transkripti / Revolucija na trgu Blanche
OGNJEN SPAHIĆ: Na pogrešnom mjestu

Boris Lazić
Problem iščezavanja
Autoreferencijalnost i pastiš u službi blistave naracije: Smuđin Hommage Van Gogu
Lakoća stvaranja kao lakoća disanja (grafičko umeće Aleksandra Sotirovskog)
Soft & correct (sex) if you please
Večiti far niente Paje Patka
Romandžija

Povodom izbora Baracka Obame
PHILIPPE VIDELIER: Za predsjednicu Sjedinjenih Država

Vesna Tušek 2

 

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332708003

Časopis Fantom slobode 1-2/2008

Image

Ovaj poseban dvobroj časopisa ima 967 stranica a o njemu su na zagrebačkom predstavljanju govorili: glavni urednik Nenad Popović, njegov zamjenik Dalibor Šimpraga, članica uredništva Dušanka Profeta i, u ime suizdavača, Slaven Tolj.

Novi broj časopisa »Fantom slobode«, u cijelosti objavljen na njemačkom jeziku, bit će dostojan reprezentant hrvatske kulture na predstojećem sajmu knjige u Leipzigu (13.-16. ožujka 2008.), ustvrdio je član uredništva Dalibor Šimpraga.

I doista, Durieux i dubrovački Lazareti u Leipzig šalju časopis koji je, citirajući Šimpragu, hrestomatija najboljih hrvatskih eseja. Šimpraga smatra kako je časopis od 2003., kad je počeo izlaziti, slijedio putanju koja je ovim brojem na njemačkom jeziku doživjela svoj vrhunac.

Autori u svojim tekstovima pišu o tragičnoj sudbini ovoga prostora, ocijenila je Profeta dodavši kako su štokavski jezici naš zajednički prostor. »Djela na tim jezicima nastoje prevladati traume što ih izazivaju granice«, rekla je.

U časopisu je prvi put na njemačkom jeziku (ako zanemarimo knjižicu za predstavu u bečkom Burgtheateru) objavljena i čuvena drama Slobodana Šnajdera »Hrvatski Faust«, ali i tekstovi Ive Žanića, Nadežde Čačinovič, Drage Roksandića, Dunje Melčić, Branka Sbutege, Vlade Gotovca, Nenada Popovića, Ivana Lovrenovića, Predraga Matvejevića, Ive Banca, Slavka i Ive Goldsteina, pa i Miroslava Krleže i Milka Kelemena.

Urednik u izdavačkoj kući Durieux Nenad Popović rekao je da se ni u Njemačkoj ne može pronaći ovakav obračun s vlastitom prošlošću kakav se može pronaći u »Fantomu slobode«. Pohvalio je i tekst Ade Mandić Beier »Hrvatski pisci i egzil«, te je posebno zahvalio obitelji Igora Mandića koja je za »Fantom slobode« ustupila uvodni tekst doktorata njihove preminule kćerke Ade Mandić Beier »Hrvatski pisci i egzil«. »Nakon ovog teksta o hrvatskoj književnoj emigraciji će se govoriti drukčije. Ova nacija treba taj tekst na hrvatskom«, rekao je Popović.

Nenad Popovićizjavio je da je Hrvatska kao nikad dosad uložila ogroman novac i energiju da se u Europi i na njemačkom govornom području predstavi kao ozbiljan kulturni milje i da je Hrvatska dominantna tema ovog proljeća u njemačkom kulturnom i literarnom prostoru. »Ovih tisuću stranica nas identificira kao zemlju koja može misliti o sebi na najbolji način kako se to čini u Europi«, rekao je Popović dodavši da je vrijeme da se okrenemo toj Europi jer Hrvatska nije zemlja gastarbajtera ni banana-republika.

»Mi smo danas zemlja u kojoj ovaj broj na njemačkom nitko ne može pročitati, a donedavno su naši najveći pisci pisali na njemačkom ravnopravno kao i na hrvatskom jeziku«, izjavio je Nenad Popović aludirajući na Šenou, Matoša i Krležu. »Tko to smatra germanofilijom, taj je budala.«

»Fantom slobode« financiran je od Ministarstva kulture i Grada Zagreba, a tiskan »tekućim« sredstvima časopisa. Prema Popovićevim riječima, ovaj posebni broj sastavljen je u roku od šest tjedana jer je bilo dovoljno dići telefonsku slušalicu i reći da se nešto sprema za Leipzig. »To je pothvat ovog časopisa, to je nešto gdje su se Hrvatska i Zagreb odazvali europskom izazovu«, rekao je.

Na istu temu govorio je i u Fantomu zastupljeni Aleksandar Flaker spominjući Mickiewiczev naslov »Velike improvizacije«. »Sačinjen je od dobrovoljnih priloga iz naših ladica; istovremeno se prave tomovi za predstavljanje hrvatske književnosti u inozemstvu u koje ulažemo velika sredstva. Ovo u časopisu smo mi kakvi jesmo i mislim da možemo biti ponosni što je iz milostinje načinjeno čudo«, rekao je Flaker nazvavši njemački broj »Nenadovom improvizacijom«.

Vremenskom tjesnacu unatoč, dobio je prestižni termin za predstavljanje u Leipzigu i to u okviru prvog programa posvećenog obilježavanju 60. obljetnice postojanja Izraela u Njemačkoj nazvanog Židovski životni prostori. Uostalom, časopis prvi put u Njemačku donosi zapise iz Drugog svjetskog rata Osječanina Theodora Herzla, nećaka Theodora Herzla, osnivača svjetskog cionističkog pokreta.

Likovni dio časopisa posvećen je intrigantnom Vladi Marteku.

 

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332708001

Časopis Fantom slobode 3/2007

Image

U ovom broju:

Nikolaidis u Beču
ANDREJ NIKOLAIDIS: Heroj bez svojstava
VUK BAČANOVIĆ: Princip neznanja
ANDREJ NIKOLAIDIS: Izgubljeni u prevodu

Sjećanja na same sebe
NICOL LJUBIĆ: Zavičajni roman ili kako je moj otac postao Nijemac
SMILJA KURSAR PUPAVAC: Safari park

Poezija
TOMISLAV ČADEŽ: Gospodar Karlovca

Fikcije nove
ROMAN SIMIĆ BODROŽIĆ: Lisice
NENAD STIPANIĆ: Brana umire
ANDRIJA ŠKARE: Proze
PAJO AVIROVIĆ: Autobus

Malo Europe i malo Rusije
NENAD POPOVIĆ: Mala europska psihijatrija
YVES ALEXANDRE TRIPKOVIĆ: Špijun koji se volio

Prijevodi
NICHOLAS DE LANGE: Judaizam

Dokumentacija
SANDRO ĐUKIĆ: Arch_0001_005 / autoportret_2000/2007

 

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332707003

Časopis Fantom slobode 2/2007

Image

U ovom broju:

Vještice
JASNA BABIĆ: Posljednja lomača za vještice

Poezija
CHRISTOPHER REID: Katerina Brac

Fikcije
ALEKSANDAR BEČANOVIĆ: Delphine
DALIBOR ŠIMPRAGA: Č
DARIJA ŽILIĆ: O snu i trudnoći
DARIJA ŽILIĆ: Vrisak
YVES–ALEXANDRE TRIPKOVIĆ: Adrijadranski trokut

Intervju: Dušan Marinković
Čitati Crnjanskog u Zagrebu

World according to Trumbetaš
NENAD POPOVIĆ: World according to Trumbetaš

Mladen Stilinović
MLADEN STILINOVIĆ: Nemam vremena

Park
BOTHO STRAUSS: Park

 

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332707002

Časopis Fantom slobode 1/2007

Image

U ovom broju:

Predgovor
IVANA MANCE: Ivica Malčić, Vincent, Kick a Hole in the Sky

Foreword
IVANA MANCE: Ivica Malčić, Vincent, Kick a Hole in the Sky

Vincent, Kick a Hole in the Sky

O autoru
About the author

 

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332707001

Časopis Fantom slobode 3/2006

Image

U ovom broju:

Domačica
ZORAN PONGRAŠIĆ: Četiri sprovoda i jedno vjenčanje
PEĐA KOJOVIĆ: Dvije priče
MIĆA VUJČIĆ: Kako je baba Draginja skinula drugu Titu teret sa duše
AHMED BURIĆ: Šehid

Mehmedinović
SEMEZDIN MEHMEDINOVIĆ: Zakonito obješeni

O putu
SINIŠA KASUMOVIĆ: Brod pustoši

Blog blok
TOMISLAV ČADEŽ: Promemorija Liječenog katolika
* * *
Index librorum prohibitorum

Na putu
FARUK ŠEHIĆ: Balkanci na obali Atlantika
BOJAN GAGIĆ: Grad koji se naslanja na propuh

Gastarbeit macht frei
NENAD POPOVIĆ: Gastarbajteri: Svijet u sjeni

Import
LENA ANDERSON: Patkovgrad
WITOLD GOMBROVICZ: Bakakaj
IMRE KERTÉSZ: Dnevnik s galije

Charming Hostess
MUHAREM BAZDULJ: Sarajevo blues na američki način
* * *
Charming Hostess u Zagrebu
PREDRAG LUCIĆ: Just a Closer Walk with Three
BALŠA BRKOVIĆ: Naslov?

Crna kronika
NICHOLAS STARGARDT: Medicinsko ubojstvo

Kopljar
MIŠKO ŠUVAKOVIĆ: O izvođenjima retoričkih figura tela Zlatka Kopljara
ZLATKO KOPLJAR: K9 Compassion bw
ZLATKO KOPLJAR: K9 Compassion +

Bilješke o autorima

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332706003

Časopis Fantom slobode 2/2006

Image

U ovom broju:

SLAVEN RADENČEVIĆ: Jesen na Cetinju

Pismeni zadatak
IVICA ĐIKIĆ: Kao da ništa nije bilo
BALŠA BRKOVIĆ: Lenjinov bulevar
VLADIMIR ARSENIJEVIĆ: Stepenište
FARUK ŠEHIĆ: Himna noći

Đir malograđana
PREDRAG LUCIĆ: Aziz ili Svadba koja je spasila Zapad

Nedjelja kad je otišo Hase
AHMED BURIĆ: Dragi Diego
BORIS DEŽULOVIĆ: Evviva zidanismo e la liberta!

The Dick
FAN DER MEJDE: Pjesma
BRANKA MLINAR: Pjesma za Dicka Cheneya
NENAD MARJANOVIĆ DR FRIC: Zdravo Diče narod kliče!
ĐIVO BAŠIĆ: Fantom slobode
DANIJEL VUINAC: Dick

Skaramuži

Šiš
ŽELJKO ZORICA: Zabludovsky vs. Bandić

Transnation
TERÉZIA MORA: Svi dani
ZERUJA SHALEV: Ljubavni život
ALBERT SÁNCHEZ PIÑOL: Hladna koža
JAMES HAMILTON–PATERSON: Kuhanje s Fernet Brancom

Mostar–Valjevo
OGNJEN PUDAR: Odrastanje jednog Pudara 1946–1966

Crna kronika
IGNAZIO SILONE: »Fašizam, njegov postanak i razvitak«

Farah
FARAH TAHIRBEGOVIĆ: Papak
FARUK ŠEHIĆ: In memoriam: Farah Tahirbegović

Click Cheney
04. SVIBNJA 2006.: Priopćenje Grada Dubrovnika u svezi posjeta visokog izaslanstva  SAD–a Dubrovniku
08. SVIBNJA 2006.: Šuica: Hvala građanima Dubrovnika!

Bilješke o autorima

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332706002

Časopis Fantom slobode 1/2006

Image

U ovom broju:

IGOR GRBIĆ: Pjesme i eseji
DEAN ŠTIFANIĆ: fotografije
ROBERTA RAZZI: Pjesme
MATIJA DEBELJUH: fotografije
IGOR FERENAC FERE: Pjesme
SAMIR CERIĆ KOVAČEVIĆ: fotografije
DARKO PEKICA: Savičenta

O autorima

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332706001

Časopis Fantom slobode 2-3/2005

Image

U ovom broju:

MILJENKO JERGOVIĆ: Smeće s ulica Pariza

Priča koju želim što bolje ispričati
TOMISLAV ČADEŽ: Pisma starom u grob
SELVEDIN AVDIĆ: Sedam strahova
MARKO TOMAŠ: Čudiš se što me nema
GORAN SAMARDŽIĆ: Lutajući otac
BORIS DEŽULOVIĆ: Bakterija

Bjelorusi
AHMED BURIĆ: Stranac među svojima
ESAD BABAČIĆ: Neko će umrijeti umjesto mene
VLADO KRESLIN: Kako znaju ko smo
PEĐA KOJOVIĆ: Kristallnacht

Mikrokozmi
MIRA BIĆANIĆ: Kolodvor
MAJA LOVRENOVIĆ: Prije snijega
JULIJANA MATANOVIĆ: Neupisani grad
MIMA SIMIĆ: Povratak
NIHAD HASANOVIĆ: Otkrivajući Ulicu Grant i okolicu
VLADO BULIĆ: Neka to EU riješi

Lucić
PREDRAG LUCIĆ: Çok seni severam

Kabil
NAMIK KABIL: Tri jele

Noina arka
HRVOJE BATINIĆ: Kuća na pola puta

Pisoputi
ŽELJKA MATKOVIĆ: Murat
ŽELJKA MATKOVIĆ: Bižan
SRĐAN VRANČIĆ: Motorom po Magrebu

RetroFantom
Izbor tekstova iz sarajevskog Fantoma slobode, godište ’95.

Šulle
ŠULLE: Lovci na prdeže

Hard core
DAMIR AVDIĆ: … od trnja i žaoka

Hall of Fame
AGOTA KRISTOF: Nepismena
THOMAS BERNHARD: Tri dana
VIKTOR JEROFEJEV: Dobri Staljin
TAHAR BEN JELLOUN: Ta zasljepljujuća odsutnost svjetlosti

Harkiji
DALILA KERCHOUCHE: Moj otac harki

Crna kronika
GERD KOENEN: Vesper, Ensslin, Baader

Dokumentacija
SLAVEN TOLJ: Uvod
AMEL IBRAHIMOVIĆ

Bilješke o autorima

DAMIR AVDIĆ
… od trnja i žaoka
CD

 

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332705002

Časopis Fantom slobode 1/2005

Image

U ovom broju:

DAMIR NIKŠIĆ: Da nisam musliman / If I wasn’t Muslim
VESELIN GATALO: Priča o cvrčku i mravu
DAMIR UZUNOVIĆ: Ljudi i ptice
IGOR KLIKOVAC: Posljednji dani Pekinga
KARLO NIKOLIĆ: Tvoje grudi izuzetne
MAŠA KOLANOVIĆ: Akcija Dr. Kajfeš
DALIBOR ŠIMPRAGA: Demon s otoka Visa

Nacionalni dramoletto
ANDREJ NIKOLAIDIS: Obični ljudi
FARUK ŠEHIĆ: Nacionalna tragedija u 1028 riječi
AHMED BURIĆ: Drama je u krizi
IVICA ĐIKIĆ: Zmija i Vrač
BORIS BECK: Neću valjda ovo čitati u novinama?

Niko
Pjesme o Kranjčaru (studenti Komparativne književnosti)

Mikrokozmi
MILJENKO JERGOVIĆ: Brdo Svete Vare Barbare
ŽELJKO KIPKE: Moja putovanja, moji snovi
IVICA ĐIKIĆ: Karaula
DALIBOR ŠIMPRAGA: Trojangrad
FARUK ŠEHIĆ: Una

Cvitkovič
JAN CVITKOVIČ: Samo gladna vrebajuća životinja
JAN CVITKOVIČ: Samo lačna pržeča žival

Mala tajna velikog majstora kuhinje
DRAGO GLAMUZINA: Ferićeva žrtva
ZORAN FERIĆ: Osobni rituali

Muška fantazija
KLAUS THEWELEIT: Vrata u svijet

Franci News
FRANCI BLAŠKOVIĆ: Snifonija patetika histriae

Hall of fame
CZESŁAV MIŁOSZ: Teološki traktat
AHMED BURIĆ: Ako ikad pođeš u Krakow
AGOTA KRYSTOF: Nepismena
ANDRZEJ STASIUK: Brodski dnevnik
HARRY MULISCH: Procedura
JANE BOWLES: Pod slapom

Bogdanović
Ljudsko biće je zla tvar

Crna kronika
ERIC GOBETTI: Slučajni diktator
NENAD RIZVANOVIĆ: U tvojim očima

In memoriam — Borislav Vujčić (1957.–2005.)
RADE ŠERBEDŽIJA
PREDRAG LUCIĆ
VELIMIR VISKOVIĆ
MILJENKO JERGOVIĆ

Dokumentacija
SLAVEN TOLJ
MARKO ERCEGOVIĆ (fotografije)

Bilješke o autorima

CD: Franci Blašković

 

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332705001

Časopis Fantom slobode 3/2004

Image

U ovom broju:

Ivan Kordić: Zagreb, 1993.
Miljenko Jergović: Bilješke uz pjesmu Ivana Kordića »Zagreb, 1993.«

Prozac
Boris Dežulović: Smrt
Roman Simić: Tri psa
Nenad Rizvanović: Transpanonic express
Alem Ćurin: Korta konta

Istra
Miroslav Bertoša: Fajlovi fantomskih memorabilija
Ivan Pauletta: Bjegunci
Drago Orlić: Istrijanci

Che
Robert Bajruši
Vlado Bulić
Ahmed Burić
Ivica Đikić
Bojan Gagić
Davor Krile
Frenki Laušić
Simo Mraović
Renato Pandža
Nino Raspudić
Faruk Šehić

Radićeva seksualnost
Damir Radić: Vrlo krhka transgresijska umjetnina
Damir Radić: Mala Liddy

Spomen-Kusturica
Andrej Nikolaidis: Dželatov šegrt
Potpisnici peticije podrške Andreju Nikolaidisu
Emir Kusturica vs. Biljana Srbljanović
Biljana Srbljanović: Hvala lepo

Amerika

Dokumentacija
Ivica Župan: Znatiželjne sjene
Ivan Kožarić

Bilješke o autorima

 

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332704003

Časopis Fantom slobode 1-2/2004

Image

U ovom broju:

Mainstream
Razgovor: Dean Duda: Analiza književnog neokapitalizma
Jurica Pavičić: 14 neistina o hrvatskoj novoj prozi
Andrea Radak: Dugovi kulturne tradicije
Dalibor Šimpraga: Kako je pukla hrvatska mainstream kritika
Andrej Nikolaidis: U zavadi s crnogorskim feministkinjama

Pušiona
Vlado Bulić: Peta kolona
Faruk Šehić: Pod pritiskom

Knjiga žalbe
Filip Šovagović: Stalni gost
Razgovor: Milo Brangjolica: I love haldol

Fantom Sevdah Reunion
Josip Mlakić: Sevdah Extended Play
Miljenko Jergović: Sevdah Remixes

Amerika
Duncan McNaughton: Vidio sam na TV
Ammiel Alcalay: Politika i prevođenje
Archie Rand & Robert Creeley: Crteži & Katreni
Razgovor (II. dio): Robert Creeley: Kuća na kojoj nema zastave
Charles Olson: Lustrum za tebe, E. P.
Gerard Malanga: Portreti iz sedamdesetih
Susan Sontag: Fotografije rata
Aleksandar Hemon: Joe Sacco: Priča iz Sarajeva
Sparrow: Zašto mrzim Richarda Nixona
Eliot Weinberger: Laži predsjednika Busha i njegove administracije
Oz Shelach: Spaljivanje vremena
Tariq Ali: Posljedice sukoba fundamentalizma

Putopiece
Juli Zeh: Tišina je šum
Dragan Pavelić: Le chapelet de Visoko
Boris Dežulović: Bačvice, otisak božjeg prsta

Hall of Fame
Mira Bičanić: Ravno do dna
Vlada Urošević: Ohridski tragači za zlatom
Javier Cercas: Vojnici iz Salamine
Razgovor: Javier Cercas: Da se osvetim stvarnosti

Crna kronika
Teodor Herzl: Memoari
Mladen Vuksanović: Otok Cres

Dokumentacija
Slaven Tolj
Dalibor Martinis
Viktor Daldon
Marko Ercegović
Zlatko Kopljar
Andrea Thal
Siniša Labrović
Boris Cvjetanović
Ben Cain & Tina Gverović
Vuk Ćosić

Bilješke o autorima

Crveni oglasnik

 

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332704001

Časopis Fantom slobode 1/2003

Image

U ovom broju:

Poslanica prijatelju
BALŠA BRKOVIĆ: Neka Gospod blagoslovi Germaniju

Autopsija
BOJAN GAGIĆ: U Trstu jaka bura
AHMED BURIĆ: Borgesovo sljepilo
IVAN ŠEREMET
MILJENKO JERGOVIĆ: Turčin u Agramu
PETAR GRIMANI

Razgovor: Balša Brković
Potonuće epskog Titanika

KSENIJA TURČIĆ

Ništa kontra stripa
ŠULLE: Grad Bručkograd
IGOR LASIĆ: Zagor & Čiko, hardcore
IGOR ŠTIKS: Svijet bez Corta
IGOR RONČEVIĆ

Hall od Fame
IMRE KERTÉSZ: Heureka!
CARLOS FUENTES: Ono u što vjerujem
ANTUN MARAČIĆ

Tri nova romana
BORIS DEŽULOVIĆ: Sin vraga
DRAGO GLAMUZINA: Stvari su polako izmicale kontroli
IVANA JELAVIĆ
DALIBOR ŠIMPRAGA: Reci, Staša
ZLATAN DUMANIĆ

Amerika
SEMEZDIN MEHMEDINOVIĆ: Šta se dogodilo s Amerikom
ELIOT WEINBERGER: New York: šesnaest mjeseci poslije
ELIOT WEINBERGER: Kako šute američki pisci
RAZGOVOR: ROBERT CREELEY
O čijoj povijesti govorimo?
AMMIEL ALCALAY: Kritički pogledi na rat protiv terorizma
GORAN PETERCOL
SAADI YOUSSEF: Amerika, Amerika
SINAN ANTOON: Mostovi i ptice: priča o Bagdadu
SLAVEN TOLJ

Bugojno, Havana, Leipzig
IGOR LASIĆ: Povratak medvjeda
FRANÇOIS MASPERO: Sunce prerezanog vrata
DRAGO JANČAR: Šala, ironija i dublje značenje
VLADO MARTEK

Razgovor: Latinka Perović
Vrijeme odluke
GORAN TRBULJAK

Crna kronika
NORBERT MAPPES—NIEDIEK: Balkanska mafija
BORIS ŠINCEK
MLADEN STILINOVIĆ

Bilješke o autorima
Crveni oglasnik

Cijena: 22,60 kuna  Šifra: 1334332703001