Košarica

Customer Login

Lost password?

View your shopping cart

Drazen Toncic

Sve što je čvrsto i postojano...

Sve što je čvrsto i postojano…

Knjiga Sve što je čvrsto i postojano pretvara se u dim… Katarine Peović obuhvaća širok spektar tema: usko znanstvena epistemiološka pitanja u okviru kulturalnih studija i marksizma, ali i suvremenost. Studija kreće od činjenice da se nalazimo u vremenu koje, osobito nakon globalne ekonomske krize 2008/9., budi interes za nove ekonomske i društvene modele koji bi se oduprli sveprisutnom diktatu tržišta, utilitarizma profitno usmjerene logike koja se proteže na sve sfere života, od svakodnevice, do medija i tehnologije. Autorica čita temeljne tekstove revolucionarnih promišljanja društveno-ekonomskih alternativa kapitalizmu povezujući ih sa suvremenošću, posebice s polit-ekonomskom zbiljom Hrvatske danas. Tekstovi na kojima se zadržava su tekstovi Marxa i Engelsa (Komunistički manifest, Sveta porodica, Položaj radničke klase u Engleskoj, Kapital), ali i suvremenih filozofa koji nude svoje tumačenje zbilje kontrirajući imperativima tržišno orijentirane privrede poput Alaina Badioua i Michaela Lebowitza.

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske

Izvještaj o generaciji Dalibora Šimprage

Izvještaj o generaciji Dalibora Šimprage

U novoj knjizi “Izvještaj o generaciji” Dalibor Šimpraga donosi fresku osobnih izbora, sudbina i karakternih putanja više desetaka likova u tzv. srednjim godinama, do te mjere neposredno uvjerljivo kao da su “prepisani iz života”. Priče se dojmljivo grade prema zajedničkom nacrtu prikaza jedne generacije, slično kao svojedobno u autorovoj prvoj knjizi “Kavice Andreja Puplina”, serijalu pisanom u zagrebačkom slengu. Samo sad mnogo godina kasnije. Priče su podjednako tople, ali u “Izvještaju” je pripovijedanje na prvi pogled stilski neobilježeno, jednocrtno referiranje o ljudima kao tipovima.

Nezaobilazan status na književnoj sceni Šimpraga je stekao romanom “Anastasia”, objavljenim 2007. godine, koji je u izboru žirija tada novouspostavljene nagrade tportala bio proglašen romanom godine. Šimpragina praknjiga “Kavice Andreja Puplina”, kolekcija antologijskih priča prevedenih na brojne jezike, prema mnogim kritičarima bila je i ostala ogledni primjer novog realizma, odnosno tzv. stvarnosne proze. Ovaj drugi “generation report” iz 2021. i od pisca oko pedesete, kao da je napisan s blagom melankolijom, ma koliko koloriran i duhovit, veseo bio. Je li to veliki kabare ili zamalo epitaf, suma jedne generacije i njezine epohe, na čitaocima je da procijene.

Dalibor Šimpraga (1969) radi kao urednik u Jutarnjem listu. Knjige: “Kavice Andreja Puplina” (2002) i “Anastasia” (2007). Za priču “Sretan čovjek” iz ove knjige dobio je nagradu Slavko Kolar za satiru.

Knjiga je  objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba

ministarstvo-kulture-grad-zagreb

Željko Kipke → [112]

Željko Kipke → [112]

Knjiga u formi leksikona u 112 pojmova kojim su obuhvaćena sva razdoblja i umjetničke strategije Željka Kipkea, od kasnih sedamdesetih do drugog desetljeća XXI. stoljeća. Opremljena s preko 250 kolor i šezdesetak crno-bijelih ilustracija na 240 stranica, formata 17 x 24 cm. Sve su jedinice obrađene po umjetniku a lektorirala ih je Mirna Bojanić-Rebac. Pojmovi obuhvaćaju širok spektar umjetnikovih interesa, od ranih i recentnih filmova, fotomontaža do programa Slikarstva novoga eona iz osamdesetih te faze analitičkog slikarstva i grafike krajem sedamdesetih. Osim općih pojmova u leksikon su uključena značajna imena hrvatske i europske umjetničke scene s kojima je autor bio u neposrednoj ili posrednoj vezi. U knjizi su obrađena važna mjesta suvremene umjetnosti poput Galerije Podroom u Mesničkoj ulici, rana povijest Galerije PM na Starčevićevu trgu, splitski Crveni peristil te imena teoretičara umjetnosti i kustosa s kojima je autor surađivao pripremajući samostalne izložbe. Leksikonom je također obuhvaćen autorov spisateljski posao, od objavljenih knjiga do likovnih kritika za novine, časopise i radio.

Budući da je autor bio izravnim sudionikom zbivanja uvrštenih u pojmovnik, sve su jedinice obrađene netipično hladnom standardu leksikona. Publikacija je zajedničko izdanje izdavačke kuće Durieux i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, a povod je autorova retrospektiva planirana u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti 2023. godine, na 70-u obljetnicu umjetnikova rođenja.

Knjigu je uredio Branko Franceshi.

 

 

Čitanje kao transfer

Čitanje kao transfer

Literatura za samopomoć sve je prisutnija u suvremenom društvenom i kulturnom polju, a studija Čitanje kao transfer: knjige za samopomoć, psihoterapijski romani i transformacijsko-terapijski učinci čitanja Ive Žurić Jakovine daje pregled povijesti njezina nastanka i razvoja. Autorica razrađuje terminologiju, definiciju i klasifikaciju knjiga za samopomoć i psihoterapijskih romana te analizira njihove žanrovske odrednice zajedno s implikacijama i razlozima njihove tržišne uspješnosti. Žurić Jakovina otvara mogućnost da se na čitanje književnih tekstova u širem smislu, koji nisu samo knjige za samopomoć ili psiho-terapijski romani, gleda kao na transformacijsko-terapijsku djelatnost, te se usmjerava na proces književnog transfera kao temeljnog mehanizma terapijskog učinka čitanja tvrdeći da ti učinci utječu na modifikaciju, konstrukciju i rekonstrukciju identiteta čitatelja. S obzirom na to da na našem prostoru ne postoji kritička analiza knjiga za samopomoć i psihoterapijskih romana te da se u suvremenoj humanistici gotovo nikakva pažnja ne posvećuje utjecaju čitanja na konkretnog čitatelja, ova knjiga predstavlja jedinstven pokušaj određenja fenomena samopomoći iz društveno-humanističke perspektive u Hrvatskoj.

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske

Za mnom ne ostaje ništa

Za mnom ne ostaje ništa

Za mnom ne ostaje ništa rumunjskog pisca Cosmina Perțe snažan je roman o dječaku koji s jedanaest godina postaje svjedokom djedove smrti u tvorničkoj nesreći. Zbog toga doživljava snažnu egzistencijalnu krizu, a njegove se unutarnje borbe opisuju kroz fantastiku, poput borbe sa zavodljivom vražjom kćeri. Dječak, koji je ujedno pripovjedač, nema prijatelja s kojima bi mogao podijeliti svoje probleme jer se tek doselio u grad, a s roditeljima ne može razgovarati jer su emotivno nedostupni. Želeći pobjeći od svega i započeti novi život, s četrnaest godina napušta dom. Dolazi u grad Cluj, gdje se na neko vrijeme zapošljava u antikvarijatu. Zatim ponovno putuje te završava u samostanu gdje se krsti. Nakon krštenja vražja kći i njena iskušenja nestaju, ali ne zadugo. Za mnom ne ostaje ništa duhovit je roman, napisan jednostavnim jezikom, prepun dojmljivih fantastičnih i poetskih slika koje sugestivno dočaravaju neobuzdanu dječju maštu.

Knjigu je s rumunjskoga preveo Goran Čolakhodžić.

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

ministarstvo-kulture

Pjesma o vjernosti

Pjesma o vjernosti

Novi roman Ive Gjurkin Pjesma o vjernosti, koji nam dolazi nakon prekrasne Līle (2019.), opet osvaja preciznim i jasnim pripovijedanjem isprepletenim s indijskom simbolikom. Pjesma o vjernosti je knjiga o preljubu u ljubavnoj vezi. Propitkuje zašto ga činimo, može li biti opravdan i zašto, što nam donosi, a što oduzima. Odnos Morane i Vida je stabilan i u njemu su naoko oboje zadovoljni. Međutim, kroz pripovijedanje na vidjelo izlaze slojevi i slojevi zakopanih žudnji, krivnje, ogorčenosti koje protagonisti nesvjesno skrivaju od svog partnera, ali koji utječu na njihov odnos. Izraz Ive Gjurkin je suzdržan, ali otvara čitav svijet osjećaja i njihovih nijansi. Bez tumačenja i objašnjavanja, autorica kroz dijaloge gradi uvjerljive, plastične likove. Ovaj poetični i filozofski roman kreće od konkretnoga da bi se rastakanjem završio u apstrakciji: esejom o tamilskoj ljubavnoj poeziji.

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

ministarstvo-kulture

Jesenski broj fantoma 2021-2

Jesenski broj fantoma 2021-2

Ovaj je broj Fantoma slobode ponešto slobodniji od dosadašnjih utoliko što smo razbili njegovu ustaljenu strukturu proza–poezija–esej. U ovom smo broju naglasak stavili na teoriju i esej. Ipak, da ne bi sve ostalo na teoretiziranju, tu su se našle i jedna poduža novela te drama.
Nagrađivani beogradski pjesnik i urednik Marjan Čakarević uskoro će objaviti i prvu proznu knjigu. Riječ je o zbirci pripovijedaka iz koje ovdje donosimo prekrasnu novelu »Ruke. Vrtlog«. Čakarević je pažljiv pripovjedač, bira riječi, pa od obične priče o prvoj ljubavi radi literarnu gozbu. Čitatelji navikli na njegove zaokružene i promišljene pjesme neće biti razočarani.
Hrvatska pjesnikinja Neva Lukić i srpski pjesnik i dramatičar Viktor Radonjić autori su drame P(j)eščanik u kojoj jezik kao takav postaje lik i subjekt. Autori se kroz priču o dvoje ljubavnika, Srbinu i Hrvatici, obračunavaju s problemom  jezičnog purizma koji se pojavio tijekom Domovinskog rata te nastavio bujati u poratnim godinama. U ovoj ingenioznoj i eksperimentalnoj drami Lukić i Radonjić pokazuju kako jezik, kao simbol političkog neprijatelja, trpi sakaćenje, kako se uništava u ime tobožnjih plemenitih ciljeva stvaranja »autentičnog« hrvatstva.
Pjesnikinja i teoretičarka Tamara Bakran napisala je lirski esej o dvjema krajnostima ženske osobnosti kakvu priželjkuju muškarci, a na temelju primjera Hitchcockova filma Rebecca.

Teoretičarka i kazališna redateljica Rajna Racz pozabavila se romanom Amerikanca vijetnamskog porijekla Oceana Vuonga Na zemlji smo nakratko predivni, koji je ostavio velik dojam i na publiku i na kritiku. Za ovaj roman prvijenac specifično je da autor u njemu stvara koncept pisca–stranca kroz koji analizira što znači biti pisac imigrant, koji je kao dječak naučio jezik na kojemu sada piše te zaboravio materinji jezik, i kako je biti uvijek onaj Drugi.
Kritičar i pjesnik Franjo Nagulov piše o novoj zbirci pjesama Marka Tomaša Skratimo priču za glavu. Nagulov ju je, kao i sve knjige kojima se posveti, temeljito analizirao, a što je zaključio možete pročitati u samoj kritici.
Književni kritičar i romanopisac Neven Vulić analizirao je nedavno objavljenu knjigu teoretičara Tomislava Brleka Tvrdi tekst. Vulić smatra da je riječ o iznimnom djelu koje rasvjetljava pogrešna tumačenja nekih starijih hrvatskih  književnih tekstova ili pak ukazuje na vrijedne tekstove koje književna povijest kao da je zaboravila.
U rubrici Kontejner donosimo ulomak iz knjige teoretičarke Sunčane Tuksar Unutarnji poslovi književnih figura koja će uskoro biti objavljena u nakladi Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Knjiga govori o političnosti stilskih izražajnih sredstava u filmu i u tu svrhu analizira razne filmove. Prema riječima autorice »film kao hibridna umjetnička forma kao svoje nezaobilazno obilježje ima retoričke mehanizme, književne figure, koje unutardiskurzivnim inzistiranjem  oblikuju koncepte pri čemu se uzima u obzir ‘vanjska politika’ — ideološki učinak na publiku.«

Autori u ovom broju:

Marjan Čakarević rođen je 1978. Diplomirao je srpsku i svjetsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Poeziju je objavljivao u srpskim i regionalnim časopisima, a kritike, I eseje u Polјima, Beogradskom književnom časopisu, Quorumu, Booksi, Betonu, E-novinama, Ulaznici i dr. Objavio je zbirke poezije Paragrad (1999), Sistem (2011), Jezik (2014, nagrada Miroslav Antić), Sedam reči grada (2014) i Tkiva (2016, nagrada Branko Miljković). Član je uredništva časopisa Polja.

Rajna Racz je rođena 1997. u Zagrebu. Završila je studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Upisala je poslijediplomski studij znanosti o književnosti, teatrologije i dramatologije, filmologije, muzikologije i studija kulture. Uz to je i studentica diplomskog studija kazališne i radijske režije na Akademiji dramske umjetnosti. Bila je asistencica režije na brojnim predstavama. Potpisuje režije dramskih čitanja u sklopu festivala Desadu: teksta Doroteje Šušak Diptih o boli i Nike Korenjak Muškarac i Žena. Na istom festivalu režira i Večer poezije. U rujnu 2016. godine performerica je u performansu Time is out of joint – ispisivanje antifašističke poezije u režiji Olivera Frljića. U travnju 2018. godine na kazališnoj reviji akademije dramske umjetnosti KRADU režira autorski projekt Because I love prema motivima Fragmenata ljubavnog diskursa Rolanda Barthesa. Režira performativnu izložbu u muzeju Mimara Slavenska mitologija s kojom 2019. sudjeluje na Prague Quadrennial. Pomoćnica je scenske realizacije Dana hrvatskog glumišta 2018/2019. godine. Režirala je predstavu Nepoznata iz Seine autora Odona von Horvatha u suradnji sa zagrebačkim bendom Portom Mortom u Teatru &TD te dramsko čitanje poljske drame Nježnost na Međunarodnoj dramskoj koloniji Od teksta do predstave. Godine 2021. poezija joj je ušla u uži izbor nagrade Na vrh jezika. Objavila je dva znanstvena članka: »Eichmann u Jeruzalemu: kako govoriti o holokaustu u kazalištu?« u časopisu Kazalište: časopis za kazališnu umjetnost, Vol. XXIII br. 81/82/83, 2020., te »Psihoanalitički pristup Sigmunda Freuda Ibsenovoj drami Rosmersholm« u Fantomu slobode 1-2020.

Neva Lukić rođena je 1982. godine u Zagrebu. Diplomirala je povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu te povijest umjetnosti na sveučilištu Leiden u Nizozemskoj. Objavila je zbirke pjesama: Ježenja (2020), Sjene sjemenki (2015), Haljina Obscura (2011, nagrada za mlade pjesnike Zdravko Pucak, Matice hrvatske Karlovac); zbirke kratkih priča — More i zaustavljene priče (2016), Ljudi bez parka (2009) te slikovnicu Travka preko oblaka  (2018). Knjiga More i zaustavljene priče objavljena je 2018. u Beogradu, a iste godine u Leidenu pod naslovom Endless Endings. Surađuje s drugim umjetnicima — koautorica je kratkog eksperimentalnog filma The Motel in the Well  2016, sa Sarom Rajaei).

Viktor Radonjić je rođen 1973. godine u Beogradu. Završio studije dramaturgije. Objavio je zbirke pesama: Nadir (2002), Tmina i srebro (2004), Ekologija fraze (2005), Žvakanje amalgama (2011); dvojezično srpsko–englesko izdanje  izabranih pesama Junak bez portfelja / A Hero Without a Portfolio (preveo Novica Petrović; 2018); drame — Šav, Čopor, Reteriranje kruga, Ambis 01 (2014); roman Dete istog besa (2016). Živi u Beogradu.

Tamara Bakran rođena je u Zagrebu 1979. godine gdje je diplomirala hungarologiju, turkologiju i bibliotekarstvo te doktorirala književnost. U Zagrebu je završila i Ženske studije. Bibliotekarka je u Knjižnici Filozofskog fakulteta, vodi turkološku, hungarološku i judaističku zbirku. Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Radovi su joj objavljivani u Quorumu, Zarezu, Vijencu, Novoj Istri, Temi, Poeziji, Republici, Književnoj republici, Književnoj Rijeci i čitani u emisijama Hrvatskog radija Riječi i riječi, Poezija naglas, Priča za laku noć i Radioigra za djecu i mlade. Na natječaju »Milivoj Cvetnić« osvojila je prvu nagradu s rukopisom Mjesečevo  cvijeće i ta je zbirka nagrađena nagradom »Slavić« za najbolji autorski prvijenac 2012. Nakon toga izlaze joj zbirke Pastirica skakavaca (2014.), S jezerom (2016.) i Bršljanduša (2019.). Piše i priče za djecu od kojih su mnoge objavljene i kao slikovnice te objedinjene u knjizi Gvalup i druge priče. Sa slikovnicama je sudjelovala u projektu Sanje Lovrenčić Uberi priču.

Franjo Nagulov rođen je u Vinkovcima 1983. godine gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju poslije čega je završio studij knjižničarstva te hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Do sada je objavio jedanaest zbirki poezije, dva romana i književnoznanstvenu studiju o pjesničkom opusu Branka Maleša. Objavljivao je u nizu relevanznih književnih časopisa te u emisijama »Šest minuta poezije u šest«, »Poezija naglas« te »Bibliovizor«. Zastupljen  je u više antologija te panorama. Dobitnik je ukupno šest nagrada za književnost te književnu kritiku.

Neven Vulić rođen je u Zagrebu, gdje je diplomirao francusku književnost i opću lingvistiku. Zastupljen je u Zborniku eventualizma (Celeber, 2006.), prvijenac Povijest bolesti objavio je 2010. u izdanju Sysprinta, a jedna priča mu je uvrštena u antologiju tekstova najmlađih hrvatskih književnih autora Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.). Roman Nježna stvorenja objavio je 2020. u izdanju Frakture. Urednik i književni kritičar, osvrte iz suvremene literature piše od 2012. Sudjelovao je u izradi Leksikona Antuna Gustava Matoša (LZMK, 2016.). Živi i radi u Zagrebu. fantom2021-02.

Sunčana Tuksar rođena je u Čakovcu, a odrasla je, odnosno od najranijeg djetinjstva živi u Zagrebu. Engleski jezik i književnost magistrirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a komunikologiju je doktorirala na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Bila je stipendistica preddiplomskog studija storytellinga, dramske i plesne umjetnosti u Engleskoj (Emerson College, East Sussex) te doktorskog studija za istraživanje jezika i multimodalne komunikacije u Engleskoj (University of London) i Danskoj (University of Southern Denmark, Odense). Stječući iskustvo u praksi, boravila je i radila u Škotskoj, Engleskoj, Republici Češkoj i na Tajvanu. Transkulturalna iskustva autorica je prikupila i na mnogim drugim putovanjima, od kojih se izdvajaju: Tajland, Malezija, Hong Kong, Singapur i SAD. Sunčana Tuksar prevela nekoliko knjiga, objavila mnoge znanstvene i publicističke radove te književne osvrte, eseje i priče. Profesorica je kolegija koji premrežuju engleski jezik, multimodalnu sociosemiotiku, postklasičnu naratologiju, transmedijski storytelling, film i književnost. Osim ove, napisala je i knjigu Prekoračenja; Transmedijska kultura i film. Trenutno je zaposlena na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.

Broj je uredila Ivana Rogar

Ovaj broj časopisa objavljen je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba

ministarstvo-kulture-grad-zagreb

Omogućeno plaćanje PayPalom

Omogućeno plaćanje PayPalom

Od danas je našim inozemnim čitateljima i kupcima moguće plaćanje njihovih narudžbi putem PayPala. Kao i do sada narudžbe se i dalje mogu slati na našu e-mail adresu (uz navođenje imena i adrese) izravno ili putem KOŠARICE na ovoj  stranici, a po njihovom primitku kupcu šaljemo emailom ponudu s podacima za plaćanje.

Odmor od kulture

Odmor od kulture

Dinko Kreho, autor nekoliko zapaženih esejističkih i pjesničkih knjiga, sada je istupio sa svojom prvom pripovjednom zbirkom Odmor od kulture. Kroz četrnaest slipstream priča, oblikovanih kao zagonetka s dilandogovskim obratom, defiliraju kiborzi i divovski roboti, ljudi prerušeni u jednoroge, igraće konzole za prijenos u drugu dimenziju i još svakojake fantastične pojave. Što se događa kada spomenička baština dobije vlastitu volju? Može li praznina biti postojanija od nečije prisutnosti? U majstorskom spoju »trivijalnog« i »sofisticiranog« Dinko Kreho promišlja probleme i mogućnosti transhumanizma, alternativne načine proizvodnje energije i granicu između umjetnosti i zbilje.

Knjiga je  objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba

ministarstvo-kulture-grad-zagreb

 

Kotlovnica

Kotlovnica

Zbirka poezije komparatista Bonislava Kamenjaševića Kotlovnica tematizira suvremeni svijet i njegov odnos prema prirodi, prema životu u kojemu je potrebno što više sadržaja nagurati u što manje (vremenskoga) prostora, pri čemu je važno to činiti novim tehnološkim alatima. U toj krizi ljudskosti prirodu rastežemo kao slabašnu kuhinjsku gumicu, a ljudima manipuliramo koliko je u skladu s našim potrebama. Kamenjašević kritizira pseudointelektualizam, rat, uništavanja i zločine, što čini katkad šaljivo i ironijski, a drugi put o njima progovara melankolično. Zbirku čine opisi singularnih fenomena, esejistički komentari te opisi prizora i događaja začinjeni intertekstualnim i intermedijalnim poveznicama, posudbama, persiflažama te posvetama autorima poput Tatjane Gromače, Danijela Dragojevića, Tina Ujevića i drugih. Pjesnik često odgađa poantu do zadnjih stihovnih redaka čime stvara posebno snažan pjesnički učinak.

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

ministarstvo-kulture