Košarica

Customer Login

Lost password?

View your shopping cart

Drazen Toncic

Nova poezija Darka Šeparovića

Nova poezija Darka Šeparovića

 

Darko Šeparović afirmirao se kao autor koji stvara opipljive, plauzibilne svjetove, bilo da je riječ o poeziji bilo o pripovjednim tekstovima. Nakon izuzetnog prvijenca, zbirke pjesama Autopilot (2015.), i dvaju romana Krvotok (2018.) i Pristanište (2020.) dolazi nam Šeparovićeva nova zbirka poezije Proces gorenja. Specifično za ovu knjigu jest da autor u njoj lišava lirski subjekt ograničenja zamjenice »ja«: većina pjesama napisana je u prvom licu množine. Koristeći se mogućnošću da zamjenica »mi« označava dvoje, desetero ili sto ljudi, autor stvara neuhvatljivi subjekt, onaj koji je postao osnova suvremenosti. Duh vremena autor prepoznaje i u potrebi za putovanjima. U društvu čiju dinamiku diktira tržište, turizam je počeo parazitirati na našoj svakodnevici. Svi nekamo putuju iako su razlozi putovanja najčešće nejasni. Povezujući ta dva svojstva, pjesme iz zbirke ukazuju na najveću slabost današnjeg subjekta, na njegov izostanak bilo kakve vrste otpora. Turizam je u tom smislu metafora generacijske nepokretnosti: danas ljudi pokušavaju vlastitu nemogućnost kritičkog djelovanja kompenzirati geolokacijskim pomicanjem. Proces gorenja je promišljena i konceptualno zaokružena knjiga koja čitatelja suočava sa suvremenošću iz koje je, naizgled, najlakše otputovati.

Knjiga je objavljena uz potporu Grada Zagreba.

http://durieux.hr/wordpress/wp-content/uploads/2014/11/grad-zagreb.png

Ogledalo za krletku - novi roman Amira Alagića

Ogledalo za krletku – novi roman Amira Alagića

Nova saznanja o samoubojstvu starom trideset godina potaknut će junaka ovog romana na povratak u rodni grad. Istražujući što se doista dogodilo te zloslutne 1988. godine, on upoznaje mnoge ljude, sadašnje ili bivše žitelje tog grada koji su ga odredili i koji je njih odredio. U prethodnim romanima Amira Alagića, Tuneli, Stogodišnje djetinjstvo i Osvetinje, imali smo priliku upoznati autorov zamjetan pripovjedni talent. U novom romanu Ogledalo za krletku Alagić nas ponovno zavodi elegantnim, besprijekorno ispisanim dugačkim rečenicama, minuciozno izbrušenim draguljima koji se nižu jedan za drugim da bi naposljetku izgradili slojevit svijet Banjaluke kojim hodaju nesretni preljubnici i njihove šutljive supruge, surovi policajci, neobični kazališni redatelji, prosjaci i lutalice te naposljetku i sam nemirni pripovjedač opsjednut pronalaženjem istine. Ovaj pseudo–krimić posveta je gradu Banjaluci — on ispisuje jednu bolnu, a prešućenu povijest umiranja čije ožiljke mnogi nose i danas a da to ni ne znaju.

 

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

http://durieux.hr/wordpress/wp-content/uploads/2014/11/ministarstvo-kulture.png

Pokrenuta biblioteka Ellipsis

Pokrenuta biblioteka Ellipsis

Novopokrenuta biblioteka Ellipsis pri nakladničkoj kući Durieux objavljuje knjige širokog raspona tema i disciplina iz čitavog društveno-humanističkog područja znanosti. Naslovi biblioteke uključuju znanstvena djela jednog ili više autora, uredničke knjige, visokoškolske udžbenike, memoare, referentna te znanstveno-popularna djela koja promiču znanost. Biblioteka objavljuje i naslove koji trasiraju nova područja znanosti. Zbog izrazito širokog obuhvata, u biblioteci Ellipsis primjenjuju se visoki urednički kriteriji, a knjige iz njezina kola zadovoljavaju najviše znanstvene i metodološke standarde.

Urednik biblioteke je Maroje Višić.

U biblioteci Ellipsis ovih su dana objavljene dvije knjige:

Goran Gretić
ANTINOMIJE MODERNE

Knjiga Antinomije moderne kritički razmatra pitanja i probleme koji su važni za ustrojstvo suvremenog duha Europe. Posebno težište stavljeno je na pitanje narodnog i državnog suvereniteta, odnosno kako se može uspostaviti i održati miroljubiv suživot država. Radi se o temama koje su odlučujuće za teorijsko–praktično razrješenje kriza suvremenog  svijeta  života. (ZVONKO POSAVEC)

Ambiciozni znanstveni pokušaj novih kritičkih reinterpretacija niza temeljnih filozofijsko–etičkih pojmovno–problemskih sklopova, a koji ujedno predstavljaju i odlučne prijepore suvremenog kritičkog mišljenja u humanističkim  znanostima. (GORAN  SUNAJKO)

SINDIKATI IZMEĐU RADA I KAPITALA
Uredili Maroje Višić i Miroslav Artić

Zbornik donosi analizu sindikalnih praksi u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Radovi u zborniku se bave pitanjima sindikata, sindikalizma, sindikalne mobilnosti, borbe za radnička prava, percipiranoj neuključenosti i distanciranosti sindikata od radništva. Prilozi su fokusirani na goruće probleme radništva u novim društvenim okolnostima s jasnim ciljem prepoznavanja i vrednovanja aktualnih tendencija sindikata u Hrvatskoj i u regiji. Naime, ključno je pitanje traže li sindikati adekvatne odgovore na učestalo ugrožavanje radničkih prava? Koliko se angažiraju, na koje sve načine posreduju između radništva i vlasničkih struktura, te kako sindikate vide mediji a kako ih percipiraju radnici. (ANKICA ČAKARDIĆ)

O sindikatima, sindikalizmu, te odnosu sindikata i rada nije se kod nas previše pisalo niti istraživalo još od konca osamdesetih i ranih devedesetih. Ovaj zbornik nastoji popuniti tu prazninu i istovremeno adresirati taj problem od šireg društvenog interesa sustavnim i multidisciplinarnim obrađivanjem navedene teme. Pritom se on oslanja na recentna istraživanja te, još važnije, donosi rezultate istraživanja provedenih ekskluzivno za njegove potrebe. (DAVOR RODIN)

Obje knjige objavljene su uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Najbolji od svih svjetova

Najbolji od svih svjetova

Veljko Žvan, jedan od prvih svjedoka stvaranja reklamne industrije u Hrvatskoj, donosi nam insajdersku priču o ljudskim slabostima, nadanjima i razočaranju, ovog puta iz pozicije onoga koji je neposredno sudjelovao u stvaranju “najboljeg od svih svjetova”. U ovoj lucidnoj, duhovitoj i gorkoj knjizi autor nas podsjeća da je čovjekova želja da bude uvijek bolji, ljepši i pametniji od drugih ugrađena u način na koji funkcionira suvremeni svijet. Žvan nam nudi jednu netipičnu životnu sudbinu, ali onu u kojoj će se mnogi od nas sigurno prepoznati. U ovom žanrovski hibridnom djelu isprepleću se autorovi neposredni uvidi u stvarne ljudske sudbine i događaje te intelektualni stavovi o ulozi reklamne industrije u našem vremenu – o tvornici snova čijim iluzijama savršenstva tek rijetki mogu odoljeti.

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

http://durieux.hr/wordpress/wp-content/uploads/2014/11/ministarstvo-kulture.png

Brkljačićev Sam

Brkljačićev Sam

Sam, roman o neprilagođenom istoimenom dječaku novo je djelo Marija Brkljačića, proslavljenog autora hard-boiled proze o radničkoj klasi Doručak za Bič (2019.). Dok se Samov vanjski svijet čini suhoparan, unutarnji mu je bogat i svako malo prijeti prsnuti. Unutarnjim svijetom, u obliku snova i noćnih mora, Sam kompenzira nemogućnost pomirenja s mučnom okolinom u koju je uronjen, a iz koje bi se rado maknuo. Izraz romana je sveden i jednostavan kada govori o svijetu koji okružuje Sama, a bogat, opojan i na momente zastrašujuć u opisima Samovih stanja i razmišljanja. Kako razgovarati sa susjedima? Što učiniti kad majka ode na posao? Kako biti sam sa sobom? neka su od uobičajenih, ali važnih pitanja koje ga svakodnevno more. Ovaj je roman istodobno trezven iskaz o drukčijima i neprilagođenima te košmarni prikaz njihove borbe s okolinom na koju su osuđeni.

Knjiga je objavljena uz potporu Grada Zagreba.

http://durieux.hr/wordpress/wp-content/uploads/2014/11/grad-zagreb.png

Muzej besanih Carlosa Fonsece

Muzej besanih Carlosa Fonsece

Muzej besanih drugi je roman Carlosa Fonsece, jednog od najuzbudljivijih glasova suvremene latinoameričke književnosti. To je, u punom smislu riječi, globalni roman koji se proteže kroz kontinente i desetljeća i vodi čitatelja na grozničavu odiseju prepunu zavjera i paranoje.

Netom prije novog milenija, kustos prirodoslovnog muzeja dobiva pozivnicu modne dizajnerice, samozatajne Giovanne Luxembourg, za suradnju na zajedničkoj umjetničkoj izložbi neodređene forme. Giovanna je opsjednuta kamuflažom i mimikrijom u životinjskom carstvu i tijekom njihovih sastanaka započinju neobičan odnos temeljen na tajnama i eliziji. Sedam godina poslije, nakon smrti dizajnerice, kustos dobiva arhiv njihovog nedovršenog projekta koji nudi ključ u Giovanninu obiteljsku povijest.

Od predgrađa New Jerseyja, besanih noći u New Yorku, preko gvatemalskih prašuma pa sve do napuštene grdosije nebodera u San Juanu, Fonseca plete slojevitu, kaleidoskopsku priču koja nam donosi sliku fragmentiranog svijeta gdje nikome nije jasno što je istina, a što ironija.

Carlos Fonseca nasljednik je Roberta Bolaña koliko i Dona DeLilla, Itala Calvina i Jorgea Luisa Borgesa, a Muzejom besanih pokazuje zašto ga se svrstava među najbolje živuće autore španjolskog govornog područja.

Sa španjolskoga prevela Ela Varošanec Krsnik.
Knjigu je uredio Sven Popović.

»Djela Carlosa Fonsece ambiciozno nastoji, staloženim i lirskim tonom, u priču ukomponirati sve. Ona očijukaju s ujedinjenim „teorijama svega“ i pronalaze užitak u spajanju ideja na neočekivane načine. Fonsecini protagonisti često se gube u obmanjujućim mentalnim labirintima koje su sami stvorili… Upravo je zbog te hrabrosti toliki užitak čitati njegove intelektualne trilere o umjetnosti, prirodi i potrazi za smislom.«
- Jessica Sequeira, Los Angeles Review of Books

»Način na koji je priča ispričana i delfijska aura nagovještaju paranoični sjaj Dona DeLilla, kozmopolitsku jezu Roberta Bolaña i imaginativni elasticitet Ricarda Piglia.«
- Dustin Illingworth, The New York Times Book Review

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

http://durieux.hr/wordpress/wp-content/uploads/2014/11/ministarstvo-kulture.png

Proljetni broj Fantoma slobode 2022-1

Proljetni broj Fantoma slobode 2022-1

Ponovno vam donosimo pregršt dobrih priča i lirskih momenata. U ovom broju možete pročitati nadahnutu ispovijest o trčanju i zgode jednog vegana koji živi s biljkom mesožderkom.

Nagrađivana slovenska pripovjedačica Mirana Likar uvodi nas u ovaj broj Fantoma slobode svojom pričom »Sicilija« o trojici prijatelja i njihovim isprepletenim sudbinama. Likar piše jednostavno, ali uvlači čitatelja u pripovijedanje tako da on jedva čeka razrješenje koje, naposljetku, zaista dolazi kao nagrada.

Beogradski prozaist Dimitrije Bukvić počastio nas je s tri kratke priče i ulomkom iz romana u nastajanju. Riječ je o maštovitim pričama duhovitih dijaloga i opisa te ingenioznih pripovjednih rješenja. Bukvić suvereno upravlja kako realističkim tako i fantastičnim prosedeima i pravi ga je užitak čitati.

Začudna proza Mladena Ivanovića, prozaista o kojemu se njegovom voljom gotovo ništa ne zna, misteriozan je narativ pun elemenata nadrealizma, apsurda i logičkih igara, konstatacija koje pobijaju same sebe i tjeraju čitatelja da se duboko zamisli nad pročitanim. Posrijedi je odlomak iz Ivanovićeva još neobjavljenog romana Treći registar za čije je čitanje potrebna pažnja i posvećenost. Neka to ne obeshrabri manje zahtjevne čitatelje — isti je tekst pun visprenih dosjetki u kojima će uživati svatko tko voli verbalne akrobacije.

Esejist Andrija Koštal napisao je memoarski zapis o trčanju i svojem odnosu prema njemu. Koštal u ovom pomno razrađenom eseju nudi višedimenzionalan pogled na tu aktivnost i pokazuje koliko i na kakve sve neobične načine trčanje može značiti čovjeku.

Pjesnik Denis Ćosić, dobitnik Gorana za mlade pjesnike, podario nam je deset novih pjesama. Neobično snažnim metaforama koje dočaravaju magičnu atmosferu života u ruralnom području Ćosić bez imalo patetike ispisuje i povijest rasapa obitelji uslijed ratnih nevolja.

Tuzlanski pjesnik Omer Ibrahimagić, čije smo pjesme već imali priliku objaviti u ovome časopisu, javlja nam se također s nekoliko pjesama o ratu i njegovim posljedicama. Ibrahimabićeva je poezija snažna na drukčiji način od Ćosićeve: premda su obojica surovi u prikazu ratnih okolnosti, Ibrahimagić je skloniji ironiji i naturalizmu.

Naizgled jednostavne pjesme Karla Nikolića, prevoditelja i pjesnika iz Zagreba, tematiziraju prirodu i načine življenja, potrošnju tog životnog vremena te druge sastavnice života, kao što su ljubav, smrt i prijateljstva. Iz Nikolićevih pjesama blago izbija osjećaj pomirenosti lirskog subjekta sa samim sobom, što je zacijelo jedna od boljih stvari koje nam se mogu dogoditi tijekom našeg boravka na Zemlji.

Katarina Sarić crnogorska je pjesnikinja koja objavljuje i u regiji i izvan nje. Njena divlja poezija mirotvorstva i ljubavnih odnosa osvježava i potiče na djelovanje, pa čak i kad govori o tužnim epizodama. Ove su poput svoje autorice: pune energije i dobre volje.

Teoretičar i povjesničar Vinko Korotaj Drača donosi nam ulomak iz svoje knjige Psihijatrijski diskurs u hrvatskom društvu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće koja će izaći sljedeće godine, a posvećena je tretmanu ludila i neprilagođenosti u hrvatskom institucijama za psihički nestabilne. U ovom ulomku Drača pokazuje kako je tretman pacijenata u bolnici Stenjevec bio često rodno uvjetovan i da se žene češće proglašavalo psihički nestabilnima od muškaraca, a u njihovo se ponašanje upisivala histerija, pohota i razne druge »ženske« mane.

Ana Marija Habjan piše o tri animirana filma: Čarobni zvuci, Proljetni zvuci i Cvrčak i mrav, nastala u Zagrebu, u razdoblju između 1951. i 1960., koji u osnovi imaju sličnu priču te gotovo identičnog glavnog junaka.

Autori u ovom broju:

Mirana Likar (1961.) diplomirala je bibliotekarstvo i slovenski jezik na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Prvu knjigu kratkih priča Sobotne zgodbe objavila je 2009. (Cankarjeva založba, Ljubljana). Potom su joj izašle još dvije zbirke kratkih priča Sedem besed (2012.) i Glasovi (2015.). Prvi roman Babuškin kovček objavljen je 2017., kratki roman Bibavica 2018., a Pripovedovalec 2020. Likar objavljuje u svim slovenskim književnim medijima i na 3. programu Ars nacionalnog radija. Kratke priče su joj uvrštene u domaće antologije, a priča »Nadin prt« predstavljala je Sloveniju u antologiji Best European Fiction izdavača Dalkey Archive 2013. Mnoge su joj priče nagrađene, a Subotne zgodbe nominirane su za Nagradu fabula, najbolju zbirku kratkih priču. Roman Pripovedovalec nominiran je za nagradu Kresnik, Cankarovu nagradu i Nagradu Mira.

Dimitrije Bukvić (Beograd, 1985.) je pisac kratkih priča, sociolog i novinar. Prozu je objavljivao u zbornicima i književnim časopisima u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Autor je knjiga Kafanološki astal / Karirani stolnjak (u koautorstvu s Dragoljubom B. \orđevićem, 2014.), Svaka dobija (2017.) i Šezdeset osma — pedeset godina posle (2018.). Pobjednik je festivala za mlade pisce »Srpsko pero« (2013.), natječaja za kratku priču Narodne biblioteke Bor (2013.) i natječaja »Miodrag Borisavljević« (2014). Dobitnik je priznanja »Blagodarje« Udruženja književnika Srbije (2022.) za podršku inicijativi »Beogradski čitač«. Član je savjetničkog tima međunarodnog projekta CoLaboArthon koji spaja znanost i umjetnost stvaranjem angažiranih kolektivnih književnih djela. Sociološke radove je objavljivao u znanstvenim časopisima u Srbiji i Crnoj Gori. Autor je brojnih reportaža i serijala u dnevnom listu Politika. Za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) je pisao analitičke tekstove o problemima kulturne politike u regiji.

Mladen Ivanović navodno se preselio iz Beograda u Novi Sad.

Andrija Koštal rođen je 1995. u Zagrebu gdje je diplomirao komparativnu književnost i kroatistiku na Filozofskom fakultetu. Autor je nekoliko znanstvenih članaka, eseja i osvrta. U svojem radu teži povezivanju filozofije, književnosti i znanosti.

Denis Ćosić (Karlsruhe, 1996.) prvostupnik je ekonomije hotelskog menadžmenta i student diplomskog studija upravljanja ljudskim potencijalima. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Požegi. Pjesme su mu objavljenje u različitim antologijama, zbornicima, časopisima i na portalima u Hrvatskoj i regiji i prevođene na engleski, francuski, makedonski i slovenski jezik. Prva zbirka pjesama Neonski bog mržnje izlazi mu 2019. godine pobjedom na natječaju Pjesničkih susreta u Drenovcima za najbolji neobjavljeni rukopis. Zbirka je nagrađena Poveljom uspješnosti na 25. danima Josipa i Ivana Kozarca. Iste godine s rukopisom Crveno prije sutona, koji je završio i u najužem izboru natječaja Trećeg trga, osvaja nagradu »Goran za mlade pjesnike«. Član je Hrvatskog društva pisaca.

Omer Ć. Ibrahimagić, rođen u Tuzli 1968., objavio je pjesme, priče i putopise u regionalnim časopisima, listovima i na portalima: Pulsus, Kratki spoj, Svijet, Most, Front slobode, Zmaj od Bosne, Život, Večernje novine, Kabes, Oblici, Zapis, Album, Godišnjak, Behar, Jutarnje novine, Ostrvo, Pogledi, Bosanska Sumejja, Gradovrh, Slovo Gorčina, Književni pregled, Gračanički glasnik, Riječ, Bejahad, Garavi sokak, Lapis Histriae, Poezija, Motrišta, Avlija, Diogen, Glas Naroda, Tuzlarije, Književni kutak, Ljubušaci, Sent, Bosanska Vila, Musa Ćazim Ćatić, Crna Ovca i mnogim drugima. Publicirao je knjige: Boje Sunca (2000.), Šest bijelih mantila (2007.), Ćilibar i perle ( 2007.), Obične riječi (2012.), Vaša priča, naša knjiga (2012.), Poznavanje prirode i društva (2014.), Dobre godine (2018.), Pogled na moj svijet (2018.). Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine te P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine. Primio je nagrade »Mak Dizdar«, »Simha Kabiljo«, »Dr. Esad Sadiković«, »Marko Martinović Car«, lista Večernje novine i udruženja Mladi Muslimani i druge. Bio je tri puta u užem izboru za regionalnu nagradu »Lapis Histriae«, a jednom za nagradu »Musa Ćazim Ćatić«. Doktor je medicinskih znanosti i profesor Univerziteta u Tuzli.

Karlo Nikolić rođen je 1975. u Zagrebu. Završio je srednju veterinarsku školu u Križevcima. Studirao je agronomiju i novinarstvo. Bio je frontmen šansonijerskog benda Skaramuži s kojim je 2005. objavio CD. Kao novinar surađivao je s dvotjednikom za kulturu Zarez, tjednikom Nacional, Trećim programom Hrvatskog radija i T–portalom. S engleskog je preveo knjige Genijalne misli Alberta Einsteina, Kako razgovarati sa psima Stanleya Corena te Doba podjela Tima Marshalla. Poeziju je dosad objavljivao u Vijencu i Fantomu slobode. Živi u Zagrebu i bavi se obukom pasa i edukacijom njihovih vlasnika/skrbnika.

Katarina Sarić rođena je 1976. godine na Cetinju u Crnoj Gori. Na Filozofskom fakultetu u Nikšiću diplomirala je filozofiju i crnogorski jezik i južnoslavenske književnosti. Na Fakultetu za političke nauke u Podgorici završava postdiplomske studije iz socijalne politike i socijalnog rada. Piše društveno angažoviranu poeziju, prozu i esejistiku. Književnica je, poetska provokatorica i performans umjetnica. Autorica je 13 samostalnih izdanja, među kojima su romani, zbirke poezije, autofikcija i putopis. Zastupljena je u brojnim koautorstvima, antologijama, zbornicima i na svim važnijim regionalnim portalima. Priče i pjesme su joj zastupljene u brojnim regionalnim časopisima za književnost i kulturu, među kojima su Ars, Diogen, Avangrad, Akt, Anima–art, Urbana riječ i Europski glasnik. Djela su joj prevedena na engleski i makedonski jezik.

Vinko Korotaj Drača rođen je 1989. u Zagrebu. Završio je preddiplomski studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti i diplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na potonjem je upisao doktorski studij Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu gdje je primarno istraživao povijest duševnih bolesti. Doktorirao je 2021. godine. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima u Zagrebu (Zagorkini dani 2016. i Zagorkini dani 2017., Desničini susreti 2017. i 2018. godine), Beogradu (Migrations in Visual Culture, Creating Memories in Early Modern and Modern Art and Literature) i Ljubljani (Selfologija, Simbozij). Teme iz povijesti psihijatrije predstavio je na kongresu RI–seminario u Rijeci, međunarodnoj radionici Managing Maladjustment in the Modern World. Perspectives from Southeastern Europe te na ljetnoj konferenciji ASEEES–a u Zagrebu 2019. Sudjelovao je na ljetnoj školi GHI u Dubrovniku, Cultural trauma and Crisis of Democracy 2019. godine, a 2021. sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji Race, Science and Eugenics in East Central Europe in the 19th and 20th Centuries. Bio je organizator međunarodne doktorandske konferencije Revolutions and Upheavals in History i član organizacijskog odbora ISHA–ine konferencije (Re)making Europe. Radove je objavljivao u časopisima Historijski zbornik, Tragovi i Radovi zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog Fakulteta u Zagrebu te u zbornicima navedenih skupova.

Ana Marija Habjan završila je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1987. te diplomirala 1998. povijest umjetnosti i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1999. radi kao urednica u Programu za kulturu Hrvatske televizije gdje u brojnim emisijama kontinuirano prati i obrađuje teme iz povijesti umjetnosti te suvremene umjetničke scene. Autorica je niza biografskih portreta hrvatskih umjetnika te dokumentaraca o umjetničkim pokretima, kao i serijala emisija o fotografiji, arhitekturi i dizajnu. Dobitnica je godišnje nagrade HRT-a 2012. godine te nagrade DPUH-a 2021.

 

Broj je uredila Ivana Rogar

Ovaj broj časopisa objavljen je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba

http://durieux.hr/wordpress/wp-content/uploads/2014/11/ministarstvo-kulture-grad-zagreb.png

Dnevnik čitanja

Dnevnik čitanja

Knjiga Dnevnik čitanja autorova je svojevrsna znanstvena lektira. Svojim bilješkama, analizama i dragocjenim zapažanjima približio je stručnjacima, ali i širem krugu čitateljica i čitatelja, problematiku koja nije svakodnevno prisutna u našim znanstvenim stremljenjima. Radi se o aktualnim i zapostavljenim temama poput povijesti okoliša. Tekstovi objavljeni u ovoj knjizi dio su osobne povijesti njezina autora. Pažljivijim čitanjem moguće je pratiti njegov znanstveni razvoj i značajne iskorake u mišljenju. Teme i pristupi, koji su u fokusu njegove pozornosti, izrazito su kompleksni. Ova knjiga podsjeća na važnost interdisciplinarnosti u izučavanju prošlosti u svoj njezinoj složenosti. To su izazovi koje suvremeni znanstvenik ne može previdjeti i zaobići. Ako je dovoljno otvoren, neće im odoljeti.
U Hrvatskoj je još uvijek razmjerno malo znanstvenih djela društveno–humanističke orijentacije u kojima su autori uspjeli postići visoku razinu interdisciplinarnosti i napustiti okvire tradicionalnih pristupa. Promoviranjem literature, o kojoj je promišljao kolega Goran Đurđević, otvaraju se mogućnosti za nove ideje. One će oslabiti uvriježeni diskurs koji počinje i završava pričom o državi, naciji, neupitnim vođama i političkim elitama uz prijeteći prst usmjeren na drugoga (drugu). (Vinko Tadić)

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Sve što je čvrsto i postojano...

Sve što je čvrsto i postojano…

Knjiga Sve što je čvrsto i postojano pretvara se u dim… Katarine Peović obuhvaća širok spektar tema: usko znanstvena epistemiološka pitanja u okviru kulturalnih studija i marksizma, ali i suvremenost. Studija kreće od činjenice da se nalazimo u vremenu koje, osobito nakon globalne ekonomske krize 2008/9., budi interes za nove ekonomske i društvene modele koji bi se oduprli sveprisutnom diktatu tržišta, utilitarizma profitno usmjerene logike koja se proteže na sve sfere života, od svakodnevice, do medija i tehnologije. Autorica čita temeljne tekstove revolucionarnih promišljanja društveno-ekonomskih alternativa kapitalizmu povezujući ih sa suvremenošću, posebice s polit-ekonomskom zbiljom Hrvatske danas. Tekstovi na kojima se zadržava su tekstovi Marxa i Engelsa (Komunistički manifest, Sveta porodica, Položaj radničke klase u Engleskoj, Kapital), ali i suvremenih filozofa koji nude svoje tumačenje zbilje kontrirajući imperativima tržišno orijentirane privrede poput Alaina Badioua i Michaela Lebowitza.

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske

Izvještaj o generaciji Dalibora Šimprage

Izvještaj o generaciji Dalibora Šimprage

U novoj knjizi “Izvještaj o generaciji” Dalibor Šimpraga donosi fresku osobnih izbora, sudbina i karakternih putanja više desetaka likova u tzv. srednjim godinama, do te mjere neposredno uvjerljivo kao da su “prepisani iz života”. Priče se dojmljivo grade prema zajedničkom nacrtu prikaza jedne generacije, slično kao svojedobno u autorovoj prvoj knjizi “Kavice Andreja Puplina”, serijalu pisanom u zagrebačkom slengu. Samo sad mnogo godina kasnije. Priče su podjednako tople, ali u “Izvještaju” je pripovijedanje na prvi pogled stilski neobilježeno, jednocrtno referiranje o ljudima kao tipovima.

Nezaobilazan status na književnoj sceni Šimpraga je stekao romanom “Anastasia”, objavljenim 2007. godine, koji je u izboru žirija tada novouspostavljene nagrade tportala bio proglašen romanom godine. Šimpragina praknjiga “Kavice Andreja Puplina”, kolekcija antologijskih priča prevedenih na brojne jezike, prema mnogim kritičarima bila je i ostala ogledni primjer novog realizma, odnosno tzv. stvarnosne proze. Ovaj drugi “generation report” iz 2021. i od pisca oko pedesete, kao da je napisan s blagom melankolijom, ma koliko koloriran i duhovit, veseo bio. Je li to veliki kabare ili zamalo epitaf, suma jedne generacije i njezine epohe, na čitaocima je da procijene.

Dalibor Šimpraga (1969) radi kao urednik u Jutarnjem listu. Knjige: “Kavice Andreja Puplina” (2002) i “Anastasia” (2007). Za priču “Sretan čovjek” iz ove knjige dobio je nagradu Slavko Kolar za satiru.

Knjiga je  objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba

ministarstvo-kulture-grad-zagreb