Košarica

Customer Login

Lost password?

View your shopping cart

Arhiva

Noviteti na Interliberu 2022.

Noviteti na Interliberu 2022.

Alena Begić
Dan za ispravljanje

Nagrađivana autorica Alena Begić objedinila je svoje neobične, bizarne priče u zbirci Dan za ispravljanje. Likovi ove knjige su poremećeni, narcisoidni i patološki bezvoljni pojedinci koji na razne načine remete prihvatljivo ponašanje. Njihova zastranjenja istovremeno su zabavna i zastrašujuća, vječito na granici groteske: od žene opsjednute zahodskom čistoćom do čovjeka koji ne podnosi posmrtna žalovanja. Tematizirajući ponajviše smrt i groblja te obrede vezane za njih, Begić stvara morbidno komičan svijet slabića koji, kada nešto i poduzmu, čine to kako bi sakrili vlastitu nemoć da se nekako pomaknu. Priče govore o neodlučnosti koja se stalno ponavlja u začaranom krugu. Dan za ispravljanjemožda neće nikoga ispraviti, ali će vas zabaviti i nasmijati svojim iščašenim humorom.

Alena Begić rođena je 1997. godine u Njemačkoj, gimnaziju je završila u Bosni i Hercegovini, a živi u Sloveniji. Njezina priča »Selmin nišan« ušla je u uži izbor za nagradu Međunarodnog natječaja za kratku priču Lapis Histriae. S pričom »Iskopnici« osvojila je drugo mjesto na natječaju Festivala europske kratke priče te treće mjesto na natječaju za najbolju gorku priču Narodne knjižnice Vrbovec. Priče su joj objavljivane u više regionalnih časopisa. Završava magisterij iz filozofi je i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Ljubljani.

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

http://durieux.hr/wordpress/wp-content/uploads/2014/11/ministarstvo-kulture.png

 

 

Vedran Buble
Mama Colombia

Od Marca Pola i onih prije njega, preko Zuke Džumhura, Brucea Chatwina, Geerta Maka i Michaela Palina, pa sve do njihovih sljedbenika koji upravo obijaju znane i neznane staze, putopisi nas ne prestaju fascinirati. Mama Colombia, zbirka putopisnih priča, omogućuje nam da iz perspektive Splićanina Vedrana Buble — prekaljenog putnika s dugogodišnjim skitalačkim iskustvom, zavirimo ne samo u njedra, već i u samo srce jedne od najuzbudljivijih, najljepših i najopasnijih zemalja Južne Amerike. Njegova Kolumbija ne ogleda se samo u živim bojama i nestvarnim prizorima, od kojih zastaje dah, nego i u ljudima koje susreće i njihovim pričama koje su često teže i od zemlje po kojoj hodaju. Bilo da je riječ o Somalijcima koji u potrazi za boljim životom putuju preko pola svijeta, mladom medellinskom bračnom paru, kostimiranom vozaču taksija ili indijskom moreplovcu — Vedranovi sugovornici predstavljaju krvotok svakog od poglavlja ovog putopisa. Mama Colombia jedinstven je portret Kolumbije, portret kakav nećemo naći na razglednicama ili u turističkim brošurama.

Vedran Buble rođen je u Splitu 1983. godine. Diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, nakon čega radi kao sportski novinar. Petomjesečnim putovanjem po Južnoj Americi 2014. započinje svoju odiseju svijetom te će u sljedećih šest godina obići pedeset sedam zemalja. Sa svojih putovanja redovito piše putopise za portal Index.hr te održava putopisne tribine diljem Hrvatske. Roman Kaverna objavljuje 2017. godine.

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

http://durieux.hr/wordpress/wp-content/uploads/2014/11/ministarstvo-kulture.png

 

Suzana Marjanić
Umjetnost performansa i kinizam: izvedbena linija otpora

Ova knjiga željno je iščekivana — jer daje nove uvide u povijest umjetničke prakse performansa u Hrvatskoj. Osobito je izraženo kontekstualno smještanje tih praksi u pojedine povijesne okvire, ali i ideološko–političke situacije te njihova analiza i objašnjenje u raznim diskurzivnim okvirima (rodnome, društvenome, političkome, ideologijskome i slično). Pojedini aspekti poglavlja ove knjige izrazito su važni za potpunije sagledavanje povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, a time i ukupnosti hrvatske kulturne i umjetničke baštine, primjerice, 1980–e definirane su kao kraj etnomita o političkom bratstvu i sestrinskom jedinstvu, dok je razdoblje 1990–ih, ono tranzicije i posttranzicije, odnosno ratno i poslijeratno, u umjetnosti performansa označeno „izvedbenim tijelima otpora“. Iz Kronotopa hrvatskog performansa: od Travelera do danas preuzeta je tema prvog poglavlja o umjetnosti performansa kao izvedbenoj protezi kinizma, a ujedno se u ovoj novoj knjizi nastavlja dijada umjetnosti performansa na razmeđu između osobnoga i političkoga iz Topoa hrvatskog performansa: lokalna vizura. Kako naglašava Leo Rafolt, autorica zamjećuje da su aktivističku, etičku platformu urbanih intervencija danas preuzeli grafiti i murali koji ostavljaju bitan pečat i čine urbani imaginarij alternativnih oaza kulture i utopijske svijesti.

Suzana Marjanić (r. 1969.) teoretičarka je umjetnosti performansa i kritičke animalistike. Diplomirala je kroatistiku i južnoslavenske filologije kao jednopredmetnu grupu znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala 2002. godine na temi o Nodilovoj re/konstrukciji »stare vjere« Srba i Hrvata. Znanstvena je savjetnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, gdje su joj glavni interesi proučavanja teorije mita i rituala, kulturna i kritička animalistika te izvedbeni studiji. Objavila je četiri autorske knjige: Glasovi Davnih dana: transgresije svjetova u Krležinim zapisima 1914–1921/22. (2005.), Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas (2014.), Topoi hrvatskoga performansa: lokalna vizura (2017.) i knjigu Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike (2021). Suurednica je sedam zbornika radova, primjerice, Krležin EU/ropski furiosum (2016.) s Bojanom Koštićem, Ekofeminizam: između ženskih i zelenih studija (2020.) s Goranom Đurđevićem i Mačkozbornik: od Bastet do Catwoman (2022.) s Rosanom Ratkovčić.
Vanjska je suradnica Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru (kolegiji: Antropologija životinja, Teorije rituala) i Odsjeka za kroatologiju na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (kolegij: Miroslav Krleža). Za knjigu Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas dobitnica je Godišnje nagrade Hrvatske sekcije AICA i Državne nagrade za znanost. Živi u Zagrebu s Robertom Francisztyjem i mačkama (Moby/ Frankenštajn, Oskar, Patrick, Pirgo, Amy/Tomy, Ubu, Gregor i Koza — svi smo tu unatoč svemu — od lokalne i globalne ekonomske, političke i mentalne krize do globalne pandemije).

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

http://durieux.hr/wordpress/wp-content/uploads/2014/11/grad-zagreb.png

 

Mirela Müller
Digitalni mediji i nastava / Digitale Medien und Lehre

Knjiga donosi detaljnu analizu razvoja medija, istraživanja područja utjecaja medija i medijske pedagogije kao znanstveno-stručne discipline, kao i glavna područja utjecaja medija u kontekstu društvenih odnosa, odgoja i socijalizacije. Posebno je vrijedno područje semiotike medija koje uz niz primjera podrobno opisuje ideološke, indoktrinacijske i manipulativne dimenzije utjecaja medija u odgoju i socijalizaciji djece i mladih.  Autorica nudi i konkretne primjere promicanja i implementacije medijskog odgoja u obitelji i školi, s detaljno razrađenim protokolima i mehanizmima djelovanja radi afirmacije socijalnih i medijskih znanja, vještina i sposobnosti djece i mladih. Stoga ova knjiga može biti dobro štivo stručnjacima iz područja medijskih studija, učiteljima i nastavnicima, te roditeljima

Mirela Müller diplomski studij pedagogije i njemačkog jezika i književnosti završila je 2007. godine na Sveučilištu u Zadru, a Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij iz društvene znanosti, polje pedagogije, završila je 2013. godine na Sveučilištu u Zagrebu. Usavršavala se na Sveučilištu u Bielefeldu, Fakultät für Erhiehungswissenschaft, Sozialpädagogische Fortbildunginstiut Potsdam (SFBB), Institut für Weiterbildung, Bern, Technische Universität Berlin, Institut für Sprache und Kommunikation te na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mariboru. Na Filozofskom fakultetu u Splitu zaposlena je na Odsjeku za njemački jezik i književnosti. Članica je brojnih programskih i organizacijskih odbora međunarodnih skupova. Dobitnica je nagrade Fortbildungistituta Berlin–Brandenburg i Medienwerkstatt Potsdam — Kreativ und kritisch mit Medien leben, Sveučilište Potsdam i Fortbildungistituta Berlin, 2010. Članica je EU društva Klicksafe — Die EU Initiative für mehr Sicherheit im Netz (Landeszentrale für Medien und Kommunikation (LMK) Rheinland–Pfalz), Ludwigshafen, Njemačka, i članica njemačke zajednice Zemaljska udruga podunavskih Švaba u Osijeku. Do sada je objavila sedam autorskih knjiga, od toga dvije samostalno i pet u suautorstvu. Sudjeluje na domaćim i međunarodnim konferencijama, objavljuje znanstvene radove u domaćim i stranim časopisima. Područje znanstvenog interesa: interdisciplinarno područje (pedagogija, interdisciplinarne humanističke znanosti), metodika njemačkog jezika, hibridno učenje stranih jezika, multimedijska didaktika, jezično–pragmatične teorije u interkulturalnom podučavanju jezika.

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

 

Iva Ušćumlić
Očenaš

Uspon i pad jedne zagrebačke obitelji, čija se priča proteže od Drugog svjetskog rata do danas, tema je trećeg romana Ive Ušćumlić. Posrijedi je okrutna, bolna ispovijest obiteljske matrone Nade Kuršl koja pripovijeda kako se uzdigla iz trnjanskog blata i, radeći razne mutne poslove s mužem, postala jedna od najuglednijih gradskih gospođa. U tom svijetu moćnih, ali moralno nakaznih, koji ne znaju kamo će s novcem i vremenom, postoje nepisana i stroga pravila, a onaj tko ih ne slijedi, mora platiti danak. Osebujna i često neugodna Nada Kuršl priča upravo o toj transgresiji koja naposljetku uništava njezinu obitelj. Očenaš će nadmašiti očekivanja čitatelja koji su uživali u prethodnim djelima Ive Ušćumlić (Duhovi, Omara) jer ovo je roman koji nećete ispustiti iz ruku do samog kraja.

Iva Ušćumlić autorica je romana Duhovi (Zagreb, 2013.) i Omara (Zagreb, 2017). Rođena je 1977. godine u Zagrebu, gdje karijeru započinje kao novinarka. Danas radi u marketingu i komunikacijama.

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba

http://durieux.hr/wordpress/wp-content/uploads/2014/11/ministarstvo-kulture-grad-zagreb.png

 

 

Vjeran Zuppa
Intelektualac. Čovjek u pitanju

 

Knjiga Intelektualac, a s podnaslovom Čovjek u pitanju, pisana je kao stanovito istraživanje nastanka i povijesti pojma intelektualac. Taj neolgizam smislio je početkom 19. stoljeća socijalist i utopist Henri Saint–Simon, ali počinje ga se upotrebljavati tek samim krajem toga stoljeća. Dugo zatim traje i otpor njegovoj upotrebi, jer su, na primjer, Francuzi smatrali da je neupotrebljiv, budući da je ta riječ izvedena iz „lošeg francuskog“. Unatoč mnogim i raznim značenjima, pa i sadržajima, intelektualac postaje pojam koji trajno opstaje, a interpretiran je na različite načine. Na primjer, opisan je trima znanstvenim definicijama: „Autonomnost intelektualca ne pripada moći (ideološkoj, političkoj, financijskoj…), nego istini. Idealni intelektualac jest onaj koji hoće i koji se zna upustiti u rizik istine. Angažiranost intelektualca utoliko je značajnija ukoliko je ona za njega riskantnija“. U drugoj polovici 20. stoljeća dolazi, međutim, i do niza raznih problema koji se množe oko pitanja „Čemu još intelektualci?“ U drugome dijelu ove knjige, a nakon analize Matoševih i Krležinih stavova, središnja pitanja na tu temu odnose se na tekst „Deklariramo se kao grupa“ iz 1960. Tu se analizira dvojstvo komunizam/socijalizam, kojim je pojam intelektualac zamijenjen pojmom disident. Ujedno se otvaraju i pitanja u vezi pojma disident i njegovih važnih značenja

Vjeran Zuppa rođen je 26. siječnja 1940. u Splitu. Gimnaziju i Filozofski fakultet završio u Zagrebu gdje je i doktorirao na Filozofskom fakultetu s temom Pojam dramaturgije u 20. stoljeću. Radio je 1964–1966. kao upravitelj Galerije Studentskog centra; 1966–1977. bio upravitelj i dramaturg Teatra Itd.; 1977. direktor dramskog programa Splitskog ljeta; 1977–1979. urednik biblioteke Studentskog centra; 1979–1984. radio na mjestu glavnog urednika Grafičkog zavoda Hrvatske; 1980–1984. dramaturg HNK Split; umjetnički ravnatelj Zagrebačkog kazališta mladih 1988–1990. Bio je (2013.) savjetnik u HNK Split. Od 1981. na Akademiji dramske umjetnosti nastavnik je predmeta: Sociologija kulture. U zimskom semestru 1984/85. bio je izabran za docenta na Odsjeku dramaturgije. Kolegij: Dramatologija. Član Društva književnika Hrvatske od 1963, član PEN–a od 1969., član Hrvatskog društva pisaca od 2003. Urednik Kulturne rubrike Studentskog lista 1960–1961. Urednik u časopisu Razlog 1961–1967. Urednik u tjedniku Telegram 1969–1971. Urednik časopisa Teka 1972–1975, a kraće vrijeme i Novi Prolog. Urednik časopisa Teatar i teorija na ADU, a kratko urednik i u časopisu Frakcija. Uređivao je biblioteke časopisa Razlog, Teka, te biblioteke Zora, Teka, Niz u izdavačkom poduzeću GZH. Godine 1993. pokreće s piscem i pjesnikom Albertom Goldsteinom i Nikšom Župom izdavačku kuću Izdanja AntiBarbarus. Objavljuje književne kritike, eseje i razne oblike teorijskih i znanstvenih radova od 1959. Antologiju mlađe hrvatske poezije (izbor i predgovor) pod naslovom Pjesnici objavio je 1962. Godine 1966. objavljuje knjigu eseja o suvremenim pjesnicima Isprika za pjesmu, a 1969. prijevod knjige G. Bachelarda Plamen voštanice s pogovorom. S Antom Stamaćem, od 1969. do 1972. sastavlja, komentira i prevodi knjigu Nova evropska kritika (I–III). Objavio je 1970. knjigu književnih kritika o poeziji slovenskoj, hrvatskoj i srpskoj, pod naslovom Lirika i navika; 1974. Slučajnu panoramu hrvatskih pjesnika, vrstu zbornika poezije svoje generacije; 1976. poemu Prijatelj Silvestar. Godine 1978. u celjskom Narodnom gledališču igran je njegov scenski projekt Floria Tosca, Prolog i Epilog, koreodrama u stihovima i u prozi. 1988. objavljuje poemu Život i smrt lovca Luke, grafičku mapu u zajednici sa slikarom D. Jelavićem. 1989. objavljuje studiju o teorijskom radu dr. B. Gavelle: Uvod u fenomenologiju suvremenog hrvatskog glumišta, ili: Štap i šešir. 1995. objavio studiju gramatike dramskog teksta, Uvod u dramatologiju, knjigu koja je objavljena i na makedonskom: Voved vo dramatologijata (2001.) i na francuskom jezika Introduction à la dramatologie (2004.). 1997. objavio je pjesmotvor De rationes communi. 2000. objavio je Bilježnicu, ogled o europskim i nacrt hrvatske kulturne politike, koji je 2001. objavljen i na engleskom (Notebook). 2004. objavljuje dramatološku knjigu Teatar kao sholé. 2007. objavljuje knjigu »razgovora uglavnom o politici« Ispruženi jezik. S francuskoga i talijanskoga prevodi teorijske spise, poeziju i dramske tekstove: Ionesca, Becketta, Milosza, Lanouxa, Foucaulta, Derride, Bachelarda, Wahla, Valérya, Apollinaira, Mallarmea, Bretona, Saint–John Persa, te brojnih drugih francuskih i talijanskih pjesnika i teoretičara. Zastupljen je u značajnim antologijama jugoslavenskog eseja D. Kiša, J. Pogačnika, hrvatske poezije i esejistike, F. Zagoričnika, Z. Mrkonjića, B. Hećimovića, M. Šicla, itd. U vremenu kada je bio upravitelj i dramaturg zagrebačkog Teatra Itd, taj je teatar osvojio pedesetak internacionalnih, nacionalnih i gradskih nagrada. Eseji, pjesme, drama, prevođeni su na brojne svjetske, slavenske, a i na mađarski jezik. Dobitnik je više književnih nagrada. 2000. godine International Biographical Centre, Cambridge, uvrštava ga u knjigu 2000 Outstanding Scholars of the 2oth Century s obrazloženjem »in honour of a an outstanding contribution in the field of dramatology«. Na Akademiji dramske umjetnosti bio je direktor, predstojnik Odsjeka za dramaturgiju, pročelnik Katedre teorije, prodekan i dekan. Sveučilište u Zagrebu 2011. izabire ga u počasno zvanje professor emeritus.

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba

http://durieux.hr/wordpress/wp-content/uploads/2014/11/ministarstvo-kulture-grad-zagreb.png

Don Juan u ratu

Don Juan u ratu

Armaninijev samosvojno koncipiran roman vratolomni je križanac fikcije i »fakcije«, novelistike i dokumentaristike. Armaninijevo pismo je uznemirujuće poput »polifonije glasova« kakvu iz autentičnih iskaza obezimenjenih svjedoka, nobelovka Svetlana Aleksijevič nastoji ugraditi u svoju prozu. Ipak, postoji jedna krucijalna razlika između ta dva naizgled srodna pristupa stvarnosnoj građi. Armaninijev Don Juan u ratu, dok propituje donhuanske (ali i donkihotovske) teme ukorijenjene u književnoj pod(svijesti) zapada, zapravo progovara o novovjekom padu u svijet čistoga nasilja u kojem, riječima autora, a na tragu donkihovštine »sama povijest događanja svjedoči o padu u ludilo, o zaboravu svake prave viteške geste, najprije prema protivnicima, ženama, djeci, starcima ili politički obespravljenima«. Armanini se već bavio temom holokausta upuštajući se u analizu čovječanstva kao »kolektivnog tijela bez pamćenja«. Sada pak, u novome romanu, otvara se tema nasilja kroz dominantne narative poput onoga medijskog. Nasilju se pristupa kao ratnoj, ali i kao medijskoj manipulaciji narativima. (Iz pogovora Sibile Petlevski)

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba

http://durieux.hr/wordpress/wp-content/uploads/2014/11/ministarstvo-kulture-grad-zagreb.png

Matoš utemeljuje svoju hrvatsku modernu

Matoš utemeljuje svoju hrvatsku modernu

Povodom skore 150. godišnjice pjesnikova rođenja, Durieux je u suizdanju s Maticom hrvatskom objavio knjigu Matoš utemeljuje svoju hrvatsku modernu, autora Antuna Česka.

»[...] u kreiranju vlastitog soneta Matošu je bila presudna prvenstveno hrvatska poetska tradicija, ali jednako tako i melodičnost hrvatskoga jezika upravo kao prepreka utjecajima francuskih uzora. Ipak, presudan je čimbenik za Matoša stjecaj sretnih okolnosti kad svoju profesionalnu, obiteljski baštinjenu sklonost glazbi nadomješta – kako to Česko reče – ’skladbom stihovlja’. U argumentaciji svojih teza autor se posebno zadržava na razlici između autorskoga i metafizičkog subjekta ulazeći tako u posve novo, do sada u nas neistraženo teorijsko polje. Ovoga puta predmet je Českova zanimanja još jedna hrvatska – kako ju je nazvao – ‘metafizička galaksija’, a to je pjesništvo, pretežno sonetna praksa Antuna Gustava Matoša. Neposredni  je povod nastanka nove studije prigodničarski: knjiga izlazi o 150. obljetnici Matoševa rođenja (Tovarnik, 13. lipnja 1873.). No u minuciozno provedenim analizama, pogotovo u njihovu dubinskom sloju,  naslućuje se puno važniji autorov motiv, a to je  revalorizacija donekle petrificiranog statusa Matoševa pjesništva u kontekstu lirike hrvatske moderne. […] Česko suprotstavlja dvije teze: 1) Matošev metafizički subjekt funkcionalno je povezan s njegovom idealističkom estetikom, i 2) Matoš je ujedno i pjesnik i glazbenik.«  (Krešimir Nemec)

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Hrvatska starokatolička crkva između Zagreba i Beograda

Hrvatska starokatolička crkva između Zagreba i Beograda

U biblioteci Ellipsis pod uredničkom palicom Maroja Višića upravo je objavljena knjiga Mislava Miholeka: Hrvatska starokatolička crkva između Zagreba i Beograda. Povijest od 1923. do 1941.

Ova tema prethodno nije istraživana i formulirana na tako sveobuhvatan način. Posebna vrijednost ove knjige je što analizira izvorne tekstove reformnih i starokatoličkih, ali i rimokatoličkih izdanja od 1917.—1940. Većinom je riječ o tiskovinama u autorovom privatnom vlasništvu koje je sustavno prikupljao od 2007. godine. — MARINA SCHUMANN

…kompaktan prikaz djelovanja jedne manjinske vjerske zajednice u Hrvatskoj između dva svjetska rata. Knjiga pokazuje kako su pojedinci koji su stvorili novu vjersku zajednicu — Hrvatsku starokatoličku crkvu bili na društveno–političkoj sceni još za vrijeme Austro–Ugarske, a religija i politika bile su povezane, što dosadašnja literatura nije toliko istaknula. Autor iznosi na vidjelo i nove spoznaje o odnosima između Starokatoličke crkve i Hrvatske seljačke stranke. — IVAN PADJEN

Knjiga ispunjava svojevrsni nedostatak znanstvenoga prikaza povijesti malih vjerskih zajednica na hrvatskome jeziku. Uz prikaz razvitka Hrvatske starokatoličke crkve u Hrvatskoj, autor također komparativno prikazuje i razvoj ove zajednice medu bosanskohercegovačkim i vojvođanskim Hrvatima, koji su često zanemareni u pojedinim prikazima crkvene ili nacionalne povijesti. — VELIMIR VESELINOVIĆ

Vješto kombinirajući različite slojeve istraživačkog zahvata autor nas uvodi u koloplet teoloških, povijesnih i političkih procesa i pojava koji su rezultirali nastankom i djelovanjem Hrvatske starokatoličke crkve. Bilo da se radi o teološkim uzrocima i razlozima ili onim povijesnim i političkim koji su važni za nastanak i djelovanje Hrvatske starokatoličke crkve autor sa zavidnom akribijom obrađuje navedene tematske dimenzije uvodeći čitatelja u, kadikad, zamršene sklopove uzroka i posljedica konkretnih zbivanja. Sve to čini ovu knjigu nezaobilaznim štivom za buduća istraživanja o nastanku i djelovanju Hrvatske starokatoličke crkve. — GRACIJANO KALEBIĆ

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Ljetni broj Fantoma slobode 2-2022

Ljetni broj Fantoma slobode 2-2022

Upravo je izašao ljetni broj časopisa Fantom slobode.

Iva Gjurkin, koja nas je oduševila svojim posljednjim romanom, Pjesma o vjernosti (2021.), donosi nam ulomak iz romana u nastajanju u kojem je stvorila svijet za sebe – grad u kojem svatko živi od svojeg rada, a radi upravo ono što voli. Gjurkin i ovaj put piše o putu prema samoostvarenja: u jednom neimenovanom gradu majstor Llewelyn podučava izradi srebrnih predmeta kalfu Vilima, koji kroz učenje zanata uči i što znači ideja stvaranja.

Moćna lirska proza pjesnikinje Selme Asotić posvećena je posljednjim trenucima jednog čovjeka koji je preživio rat. Pripovjedačica zamišlja kako je izgledalo kad se majčin brat, mnogo godina nakon završetka rata, ubio, kako je ta smrt mogla izgledati i nudi nam nekoliko verzija. No nakon svake iteracije ponavlja da nije bilo tako stavljajući do znanja da je to ipak zamišljanje, da ona ne zna kako je zaista bilo i da naposljetku ne može znati kako je ujaku bilo živjeti s traumom. Njegovi se posljedni trenuci zatim rastežu na cijeli život, djetinjstvo, mladost, rat, kako je sve moglo izgledati, ali vjerojatno nije, da bi taj život bio zaokružen još jednom iteracijom samoubojstva.

Iz Beograda svoju nam je priču o prdežima (sic) poslao Miloš Ilić. Ilićev junak počinje voditi evidenciju svoje nadutosti jer nitko osim njega, začudo, ne osjeća smrad njegovih vjetrova. Da se ne bi sve završilo na običnoj nadutosti, Ilić nudi niz apsurdnih situacija te ideju koja naposljetku, iz drugog pogleda, i nije tako suluda.

Zagrebački propovjedač Silvio Lebinac piše nastavak nadrealističnih i apsurdnih zgoda i nezgoda gospodina Odadoža, čovjeka koji razmišlja o svemu – od a do ž – i kojem se događa također gotovo sve.

Svjetlo dana uskoro će ugledati studija Frančeske Liebmann Kulturemi u djelima Ive Andrića. Analiza njemačkih i engleskih prijevoda. Djelo je rezultat višegodišnjeg intenzivnog istraživanja, a iz njega ovdje donosimo ulomak. Djelo ispituje zastupljenost kulturema u njemačkom i engleskom prijevodu romana, Travnička hronika i Na Drini ćuprija, a autorica se osvrnula i na druga Andrićeva djela.

U rubrici Kontejner komunikologinja sa Sveučilišta Jurja Dobrile Sunčana Tuksar piše o modi kao kulturološkom fenomenu. Koja je razlika između mode i odijevanja, kakva je povezanost mode i filma te i još mnoge druge teme autorica istražuje u svojem iscrpnom eseju »Suvremena moda i film: transmedijski pristup«.

Iva Gjurkin diplomirala je indologiju i hungarologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se prevođenjem te pisanjem na hrvatskom i engleskom jeziku. Autorske tekstove objavila je u časopisima Scopus, Književna smotra i Fantom slobode. Dosad je objavila romane Līlā(2019)i Pjesma o vjernosti (2021). S engleskog na hrvatski prevodila je književno–teorijske članke i književne tekstove za časopis Libra libera, knjige Građanin između povijesti i književnosti Franca Morettija (2015), Misli na izložbi Brune Latoura (2017) te Obrasci i interpretacija: pamfleti Stanford Literary Laba Franca Morettija i suradnika (2018).

Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu »Nana«, a 2021. i 2022. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima. Njena prva zbirka Reci vatra (Buybook, Sarajevo; Raštan izdavaštvo, Beograd) objavljena je 2022. godine.

Autori u ovom broju:

Miloš K. Ilić rođen je 1987. u Pančevu gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Studirao je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti. Izdao je zbirke pripovijedaka Priče o pivu (2008) i Umorni kao psi (2017). Dobitnik je nagrade Edo Budiša (2018) za zbirku priča Umorni kao psi. Radio je kao dramaturg na predstavama Mizeri (Atelje 212) i Tačka ključanja (premijera SKC Beograd). Diplomska drama Čovek bez mase izvedena je 2013. godine na Ex Teatar Festu u Pančevu. Za Radio Beograd napisao je radio drame: Ruka, Rat, Smrt Kraljevića Marka, Metak u mrak, Rabadžije, Trči, Lotrek, Po zanimanju Očivad, Slepi, Lotreamon, Ogledala Danice Marković, W. Objavljivao priče u časopisima: Polja, Koraci, Rukopisi, Kvartal, BUNKER, NIN, Trag, SENT, Dometi, Zlatna greda, strane.ba, eckermann.org.rs, Prosvjeta;kao i u antologijama Gavrilov princip (2014) i Pre vremena čuda (2020).

Silvio Lebinac rođen je u Bistrincima 1962. godine, mjestu pored Belišća u kojem je išao u osnovnu školu, a u Valpovu je išao u srednju školu. Studirao je filozofiju i povijest te bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nekoliko pjesama objavio je u zbirkama kao član književne udruge Vers iz Belišća. Piše uglavnom kratke priče ili nešto slično. Objavljivao je u Zarezu, časopisima Književna Rijeka, Dubrovnik, Riječi, Svjetlo, Europski glasnik, Fantom slobode. Živi i radi u Zagrebu.

Frančeska Liebmann rođena je 1981. godine u Čapljini, u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost te njemački jezik i književnost na Fakultetu filozofsko–humanističkih znanosti u Mostaru. Od 2007. do 2011. radila je kao asistentica hrvatskog jezika u Gradišću, a zatim i kao lektorica na Institutu za slavistiku Sveučilišta »Karl Franz« u Grazu. Na spomenutoj obrazovnoj instituciji završila je 2015. poslijediplomski studij. Dobitnica je Nagrade »Anđelko Novaković« za 2014. godinu. Nagrađena zbirka pjesama, koja je ujedno i njezin prvijenac, tiskana je dvojezično u nakladi Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te Društva hrvatskih književnika (Moja pjesma / Mein Gedicht, 2015). Pjesme i priče su joj objavljivane u međunarodnim zbornicima (Most, Panonski ljetopis, Keine Delikatessen — Balkan Delikatessen, Heimat/Menschheit — Berner Bücherwochen), časopisima (Republika) i internetskim portalima (Kritična masa). Autorica je i niza znanstvenih radova iz oblasti književnosti, jezikoslovlja i znanosti o prevođenju (Istinitost, Kontrastivna lingvostilistička analiza njemačkog prijevoda romana Na Drini ćuprija,Čini li odijelo čovjeka i u njemačkim prijevodima Andrićevih romana, Andrić u svijetu te o bojaznima mladih hrvatskih istraživača nobelovčevog stvaralaštva, Wie man mit Gegenständen kommuniziert, The Tower of Babel as a determinant of national (and cultural) identity in two of Andrić’s chronicles). Osim rada na obrazovnim institucijama bavi se povremeno novinarstvom, prevođenjem, lektoriranjem te recenziranjem. Članica je Društva hrvatskih književnika.

Sunčana Tuksar rođena je u Čakovcu, a odrasla je, odnosno od najranijeg djetinjstva živi u Zagrebu. Engleski jezik i književnost magistrirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a komunikologiju je doktorirala na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Bila je stipendistica preddiplomskog studija storytellinga, dramske i plesne umjetnosti u Engleskoj (Emerson College, East Sussex) te doktorskog studija za istraživanje jezika i multimodalne komunikacije u Engleskoj (University of London) i Danskoj (University of Southern Denmark, Odense). Stječući iskustvo u praksi, boravila je i radila u Škotskoj, Engleskoj, Republici Češkoj i na Tajvanu. Transkulturalna iskustva autorica je prikupila i na mnogim drugim putovanjima, od kojih se izdvajaju: Tajland, Malezija, Hong Kong, Singapur i SAD. Sunčana Tuksar prevela nekoliko knjiga, objavila mnoge znanstvene i publicističke radove te književne osvrte, eseje i priče. Profesorica je kolegija koji premrežuju engleski jezik, multimodalnu sociosemiotiku, postklasičnu naratologiju, transmedijski storytelling, film i književnost. Osim ove, napisala je i knjigu Prekoračenja; Transmedijska kultura i film. Trenutno je zaposlena na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.

Broj je uredila Ivana Rogar

Ovaj broj časopisa objavljen je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba

http://durieux.hr/wordpress/wp-content/uploads/2014/11/ministarstvo-kulture-grad-zagreb.png

Nova poezija Darka Šeparovića

Nova poezija Darka Šeparovića

 

Darko Šeparović afirmirao se kao autor koji stvara opipljive, plauzibilne svjetove, bilo da je riječ o poeziji bilo o pripovjednim tekstovima. Nakon izuzetnog prvijenca, zbirke pjesama Autopilot (2015.), i dvaju romana Krvotok (2018.) i Pristanište (2020.) dolazi nam Šeparovićeva nova zbirka poezije Proces gorenja. Specifično za ovu knjigu jest da autor u njoj lišava lirski subjekt ograničenja zamjenice »ja«: većina pjesama napisana je u prvom licu množine. Koristeći se mogućnošću da zamjenica »mi« označava dvoje, desetero ili sto ljudi, autor stvara neuhvatljivi subjekt, onaj koji je postao osnova suvremenosti. Duh vremena autor prepoznaje i u potrebi za putovanjima. U društvu čiju dinamiku diktira tržište, turizam je počeo parazitirati na našoj svakodnevici. Svi nekamo putuju iako su razlozi putovanja najčešće nejasni. Povezujući ta dva svojstva, pjesme iz zbirke ukazuju na najveću slabost današnjeg subjekta, na njegov izostanak bilo kakve vrste otpora. Turizam je u tom smislu metafora generacijske nepokretnosti: danas ljudi pokušavaju vlastitu nemogućnost kritičkog djelovanja kompenzirati geolokacijskim pomicanjem. Proces gorenja je promišljena i konceptualno zaokružena knjiga koja čitatelja suočava sa suvremenošću iz koje je, naizgled, najlakše otputovati.

Knjiga je objavljena uz potporu Grada Zagreba.

http://durieux.hr/wordpress/wp-content/uploads/2014/11/grad-zagreb.png

Ogledalo za krletku - novi roman Amira Alagića

Ogledalo za krletku – novi roman Amira Alagića

Nova saznanja o samoubojstvu starom trideset godina potaknut će junaka ovog romana na povratak u rodni grad. Istražujući što se doista dogodilo te zloslutne 1988. godine, on upoznaje mnoge ljude, sadašnje ili bivše žitelje tog grada koji su ga odredili i koji je njih odredio. U prethodnim romanima Amira Alagića, Tuneli, Stogodišnje djetinjstvo i Osvetinje, imali smo priliku upoznati autorov zamjetan pripovjedni talent. U novom romanu Ogledalo za krletku Alagić nas ponovno zavodi elegantnim, besprijekorno ispisanim dugačkim rečenicama, minuciozno izbrušenim draguljima koji se nižu jedan za drugim da bi naposljetku izgradili slojevit svijet Banjaluke kojim hodaju nesretni preljubnici i njihove šutljive supruge, surovi policajci, neobični kazališni redatelji, prosjaci i lutalice te naposljetku i sam nemirni pripovjedač opsjednut pronalaženjem istine. Ovaj pseudo–krimić posveta je gradu Banjaluci — on ispisuje jednu bolnu, a prešućenu povijest umiranja čije ožiljke mnogi nose i danas a da to ni ne znaju.

 

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

http://durieux.hr/wordpress/wp-content/uploads/2014/11/ministarstvo-kulture.png

Pokrenuta biblioteka Ellipsis

Pokrenuta biblioteka Ellipsis

Novopokrenuta biblioteka Ellipsis pri nakladničkoj kući Durieux objavljuje knjige širokog raspona tema i disciplina iz čitavog društveno-humanističkog područja znanosti. Naslovi biblioteke uključuju znanstvena djela jednog ili više autora, uredničke knjige, visokoškolske udžbenike, memoare, referentna te znanstveno-popularna djela koja promiču znanost. Biblioteka objavljuje i naslove koji trasiraju nova područja znanosti. Zbog izrazito širokog obuhvata, u biblioteci Ellipsis primjenjuju se visoki urednički kriteriji, a knjige iz njezina kola zadovoljavaju najviše znanstvene i metodološke standarde.

Urednik biblioteke je Maroje Višić.

U biblioteci Ellipsis ovih su dana objavljene dvije knjige:

Goran Gretić
ANTINOMIJE MODERNE

Knjiga Antinomije moderne kritički razmatra pitanja i probleme koji su važni za ustrojstvo suvremenog duha Europe. Posebno težište stavljeno je na pitanje narodnog i državnog suvereniteta, odnosno kako se može uspostaviti i održati miroljubiv suživot država. Radi se o temama koje su odlučujuće za teorijsko–praktično razrješenje kriza suvremenog  svijeta  života. (ZVONKO POSAVEC)

Ambiciozni znanstveni pokušaj novih kritičkih reinterpretacija niza temeljnih filozofijsko–etičkih pojmovno–problemskih sklopova, a koji ujedno predstavljaju i odlučne prijepore suvremenog kritičkog mišljenja u humanističkim  znanostima. (GORAN  SUNAJKO)

SINDIKATI IZMEĐU RADA I KAPITALA
Uredili Maroje Višić i Miroslav Artić

Zbornik donosi analizu sindikalnih praksi u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Radovi u zborniku se bave pitanjima sindikata, sindikalizma, sindikalne mobilnosti, borbe za radnička prava, percipiranoj neuključenosti i distanciranosti sindikata od radništva. Prilozi su fokusirani na goruće probleme radništva u novim društvenim okolnostima s jasnim ciljem prepoznavanja i vrednovanja aktualnih tendencija sindikata u Hrvatskoj i u regiji. Naime, ključno je pitanje traže li sindikati adekvatne odgovore na učestalo ugrožavanje radničkih prava? Koliko se angažiraju, na koje sve načine posreduju između radništva i vlasničkih struktura, te kako sindikate vide mediji a kako ih percipiraju radnici. (ANKICA ČAKARDIĆ)

O sindikatima, sindikalizmu, te odnosu sindikata i rada nije se kod nas previše pisalo niti istraživalo još od konca osamdesetih i ranih devedesetih. Ovaj zbornik nastoji popuniti tu prazninu i istovremeno adresirati taj problem od šireg društvenog interesa sustavnim i multidisciplinarnim obrađivanjem navedene teme. Pritom se on oslanja na recentna istraživanja te, još važnije, donosi rezultate istraživanja provedenih ekskluzivno za njegove potrebe. (DAVOR RODIN)

Obje knjige objavljene su uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Najbolji od svih svjetova

Najbolji od svih svjetova

Veljko Žvan, jedan od prvih svjedoka stvaranja reklamne industrije u Hrvatskoj, donosi nam insajdersku priču o ljudskim slabostima, nadanjima i razočaranju, ovog puta iz pozicije onoga koji je neposredno sudjelovao u stvaranju “najboljeg od svih svjetova”. U ovoj lucidnoj, duhovitoj i gorkoj knjizi autor nas podsjeća da je čovjekova želja da bude uvijek bolji, ljepši i pametniji od drugih ugrađena u način na koji funkcionira suvremeni svijet. Žvan nam nudi jednu netipičnu životnu sudbinu, ali onu u kojoj će se mnogi od nas sigurno prepoznati. U ovom žanrovski hibridnom djelu isprepleću se autorovi neposredni uvidi u stvarne ljudske sudbine i događaje te intelektualni stavovi o ulozi reklamne industrije u našem vremenu – o tvornici snova čijim iluzijama savršenstva tek rijetki mogu odoljeti.

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

http://durieux.hr/wordpress/wp-content/uploads/2014/11/ministarstvo-kulture.png

Brkljačićev Sam

Brkljačićev Sam

Sam, roman o neprilagođenom istoimenom dječaku novo je djelo Marija Brkljačića, proslavljenog autora hard-boiled proze o radničkoj klasi Doručak za Bič (2019.). Dok se Samov vanjski svijet čini suhoparan, unutarnji mu je bogat i svako malo prijeti prsnuti. Unutarnjim svijetom, u obliku snova i noćnih mora, Sam kompenzira nemogućnost pomirenja s mučnom okolinom u koju je uronjen, a iz koje bi se rado maknuo. Izraz romana je sveden i jednostavan kada govori o svijetu koji okružuje Sama, a bogat, opojan i na momente zastrašujuć u opisima Samovih stanja i razmišljanja. Kako razgovarati sa susjedima? Što učiniti kad majka ode na posao? Kako biti sam sa sobom? neka su od uobičajenih, ali važnih pitanja koje ga svakodnevno more. Ovaj je roman istodobno trezven iskaz o drukčijima i neprilagođenima te košmarni prikaz njihove borbe s okolinom na koju su osuđeni.

Knjiga je objavljena uz potporu Grada Zagreba.

http://durieux.hr/wordpress/wp-content/uploads/2014/11/grad-zagreb.png