Ponovno vam donosimo pregršt dobrih priča i lirskih momenata. U ovom broju možete pročitati nadahnutu ispovijest o trčanju i zgode jednog vegana koji živi s biljkom mesožderkom.
Nagrađivana slovenska pripovjedačica Mirana Likar uvodi nas u ovaj broj Fantoma slobode svojom pričom »Sicilija« o trojici prijatelja i njihovim isprepletenim sudbinama. Likar piše jednostavno, ali uvlači čitatelja u pripovijedanje tako da on jedva čeka razrješenje koje, naposljetku, zaista dolazi kao nagrada.
Beogradski prozaist Dimitrije Bukvić počastio nas je s tri kratke priče i ulomkom iz romana u nastajanju. Riječ je o maštovitim pričama duhovitih dijaloga i opisa te ingenioznih pripovjednih rješenja. Bukvić suvereno upravlja kako realističkim tako i fantastičnim prosedeima i pravi ga je užitak čitati.
Začudna proza Mladena Ivanovića, prozaista o kojemu se njegovom voljom gotovo ništa ne zna, misteriozan je narativ pun elemenata nadrealizma, apsurda i logičkih igara, konstatacija koje pobijaju same sebe i tjeraju čitatelja da se duboko zamisli nad pročitanim. Posrijedi je odlomak iz Ivanovićeva još neobjavljenog romana Treći registar za čije je čitanje potrebna pažnja i posvećenost. Neka to ne obeshrabri manje zahtjevne čitatelje — isti je tekst pun visprenih dosjetki u kojima će uživati svatko tko voli verbalne akrobacije.
Esejist Andrija Koštal napisao je memoarski zapis o trčanju i svojem odnosu prema njemu. Koštal u ovom pomno razrađenom eseju nudi višedimenzionalan pogled na tu aktivnost i pokazuje koliko i na kakve sve neobične načine trčanje može značiti čovjeku.
Pjesnik Denis Ćosić, dobitnik Gorana za mlade pjesnike, podario nam je deset novih pjesama. Neobično snažnim metaforama koje dočaravaju magičnu atmosferu života u ruralnom području Ćosić bez imalo patetike ispisuje i povijest rasapa obitelji uslijed ratnih nevolja.
Tuzlanski pjesnik Omer Ibrahimagić, čije smo pjesme već imali priliku objaviti u ovome časopisu, javlja nam se također s nekoliko pjesama o ratu i njegovim posljedicama. Ibrahimabićeva je poezija snažna na drukčiji način od Ćosićeve: premda su obojica surovi u prikazu ratnih okolnosti, Ibrahimagić je skloniji ironiji i naturalizmu.
Naizgled jednostavne pjesme Karla Nikolića, prevoditelja i pjesnika iz Zagreba, tematiziraju prirodu i načine življenja, potrošnju tog životnog vremena te druge sastavnice života, kao što su ljubav, smrt i prijateljstva. Iz Nikolićevih pjesama blago izbija osjećaj pomirenosti lirskog subjekta sa samim sobom, što je zacijelo jedna od boljih stvari koje nam se mogu dogoditi tijekom našeg boravka na Zemlji.
Katarina Sarić crnogorska je pjesnikinja koja objavljuje i u regiji i izvan nje. Njena divlja poezija mirotvorstva i ljubavnih odnosa osvježava i potiče na djelovanje, pa čak i kad govori o tužnim epizodama. Ove su poput svoje autorice: pune energije i dobre volje.
Teoretičar i povjesničar Vinko Korotaj Drača donosi nam ulomak iz svoje knjige Psihijatrijski diskurs u hrvatskom društvu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće koja će izaći sljedeće godine, a posvećena je tretmanu ludila i neprilagođenosti u hrvatskom institucijama za psihički nestabilne. U ovom ulomku Drača pokazuje kako je tretman pacijenata u bolnici Stenjevec bio često rodno uvjetovan i da se žene češće proglašavalo psihički nestabilnima od muškaraca, a u njihovo se ponašanje upisivala histerija, pohota i razne druge »ženske« mane.
Ana Marija Habjan piše o tri animirana filma: Čarobni zvuci, Proljetni zvuci i Cvrčak i mrav, nastala u Zagrebu, u razdoblju između 1951. i 1960., koji u osnovi imaju sličnu priču te gotovo identičnog glavnog junaka.
Autori u ovom broju:
Mirana Likar (1961.) diplomirala je bibliotekarstvo i slovenski jezik na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Prvu knjigu kratkih priča Sobotne zgodbe objavila je 2009. (Cankarjeva založba, Ljubljana). Potom su joj izašle još dvije zbirke kratkih priča Sedem besed (2012.) i Glasovi (2015.). Prvi roman Babuškin kovček objavljen je 2017., kratki roman Bibavica 2018., a Pripovedovalec 2020. Likar objavljuje u svim slovenskim književnim medijima i na 3. programu Ars nacionalnog radija. Kratke priče su joj uvrštene u domaće antologije, a priča »Nadin prt« predstavljala je Sloveniju u antologiji Best European Fiction izdavača Dalkey Archive 2013. Mnoge su joj priče nagrađene, a Subotne zgodbe nominirane su za Nagradu fabula, najbolju zbirku kratkih priču. Roman Pripovedovalec nominiran je za nagradu Kresnik, Cankarovu nagradu i Nagradu Mira.
Dimitrije Bukvić (Beograd, 1985.) je pisac kratkih priča, sociolog i novinar. Prozu je objavljivao u zbornicima i književnim časopisima u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Autor je knjiga Kafanološki astal / Karirani stolnjak (u koautorstvu s Dragoljubom B. \orđevićem, 2014.), Svaka dobija (2017.) i Šezdeset osma — pedeset godina posle (2018.). Pobjednik je festivala za mlade pisce »Srpsko pero« (2013.), natječaja za kratku priču Narodne biblioteke Bor (2013.) i natječaja »Miodrag Borisavljević« (2014). Dobitnik je priznanja »Blagodarje« Udruženja književnika Srbije (2022.) za podršku inicijativi »Beogradski čitač«. Član je savjetničkog tima međunarodnog projekta CoLaboArthon koji spaja znanost i umjetnost stvaranjem angažiranih kolektivnih književnih djela. Sociološke radove je objavljivao u znanstvenim časopisima u Srbiji i Crnoj Gori. Autor je brojnih reportaža i serijala u dnevnom listu Politika. Za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) je pisao analitičke tekstove o problemima kulturne politike u regiji.
Mladen Ivanović navodno se preselio iz Beograda u Novi Sad.
Andrija Koštal rođen je 1995. u Zagrebu gdje je diplomirao komparativnu književnost i kroatistiku na Filozofskom fakultetu. Autor je nekoliko znanstvenih članaka, eseja i osvrta. U svojem radu teži povezivanju filozofije, književnosti i znanosti.
Denis Ćosić (Karlsruhe, 1996.) prvostupnik je ekonomije hotelskog menadžmenta i student diplomskog studija upravljanja ljudskim potencijalima. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Požegi. Pjesme su mu objavljenje u različitim antologijama, zbornicima, časopisima i na portalima u Hrvatskoj i regiji i prevođene na engleski, francuski, makedonski i slovenski jezik. Prva zbirka pjesama Neonski bog mržnje izlazi mu 2019. godine pobjedom na natječaju Pjesničkih susreta u Drenovcima za najbolji neobjavljeni rukopis. Zbirka je nagrađena Poveljom uspješnosti na 25. danima Josipa i Ivana Kozarca. Iste godine s rukopisom Crveno prije sutona, koji je završio i u najužem izboru natječaja Trećeg trga, osvaja nagradu »Goran za mlade pjesnike«. Član je Hrvatskog društva pisaca.
Omer Ć. Ibrahimagić, rođen u Tuzli 1968., objavio je pjesme, priče i putopise u regionalnim časopisima, listovima i na portalima: Pulsus, Kratki spoj, Svijet, Most, Front slobode, Zmaj od Bosne, Život, Večernje novine, Kabes, Oblici, Zapis, Album, Godišnjak, Behar, Jutarnje novine, Ostrvo, Pogledi, Bosanska Sumejja, Gradovrh, Slovo Gorčina, Književni pregled, Gračanički glasnik, Riječ, Bejahad, Garavi sokak, Lapis Histriae, Poezija, Motrišta, Avlija, Diogen, Glas Naroda, Tuzlarije, Književni kutak, Ljubušaci, Sent, Bosanska Vila, Musa Ćazim Ćatić, Crna Ovca i mnogim drugima. Publicirao je knjige: Boje Sunca (2000.), Šest bijelih mantila (2007.), Ćilibar i perle ( 2007.), Obične riječi (2012.), Vaša priča, naša knjiga (2012.), Poznavanje prirode i društva (2014.), Dobre godine (2018.), Pogled na moj svijet (2018.). Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine te P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine. Primio je nagrade »Mak Dizdar«, »Simha Kabiljo«, »Dr. Esad Sadiković«, »Marko Martinović Car«, lista Večernje novine i udruženja Mladi Muslimani i druge. Bio je tri puta u užem izboru za regionalnu nagradu »Lapis Histriae«, a jednom za nagradu »Musa Ćazim Ćatić«. Doktor je medicinskih znanosti i profesor Univerziteta u Tuzli.
Karlo Nikolić rođen je 1975. u Zagrebu. Završio je srednju veterinarsku školu u Križevcima. Studirao je agronomiju i novinarstvo. Bio je frontmen šansonijerskog benda Skaramuži s kojim je 2005. objavio CD. Kao novinar surađivao je s dvotjednikom za kulturu Zarez, tjednikom Nacional, Trećim programom Hrvatskog radija i T–portalom. S engleskog je preveo knjige Genijalne misli Alberta Einsteina, Kako razgovarati sa psima Stanleya Corena te Doba podjela Tima Marshalla. Poeziju je dosad objavljivao u Vijencu i Fantomu slobode. Živi u Zagrebu i bavi se obukom pasa i edukacijom njihovih vlasnika/skrbnika.
Katarina Sarić rođena je 1976. godine na Cetinju u Crnoj Gori. Na Filozofskom fakultetu u Nikšiću diplomirala je filozofiju i crnogorski jezik i južnoslavenske književnosti. Na Fakultetu za političke nauke u Podgorici završava postdiplomske studije iz socijalne politike i socijalnog rada. Piše društveno angažoviranu poeziju, prozu i esejistiku. Književnica je, poetska provokatorica i performans umjetnica. Autorica je 13 samostalnih izdanja, među kojima su romani, zbirke poezije, autofikcija i putopis. Zastupljena je u brojnim koautorstvima, antologijama, zbornicima i na svim važnijim regionalnim portalima. Priče i pjesme su joj zastupljene u brojnim regionalnim časopisima za književnost i kulturu, među kojima su Ars, Diogen, Avangrad, Akt, Anima–art, Urbana riječ i Europski glasnik. Djela su joj prevedena na engleski i makedonski jezik.
Vinko Korotaj Drača rođen je 1989. u Zagrebu. Završio je preddiplomski studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti i diplomski studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na potonjem je upisao doktorski studij Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu gdje je primarno istraživao povijest duševnih bolesti. Doktorirao je 2021. godine. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima u Zagrebu (Zagorkini dani 2016. i Zagorkini dani 2017., Desničini susreti 2017. i 2018. godine), Beogradu (Migrations in Visual Culture, Creating Memories in Early Modern and Modern Art and Literature) i Ljubljani (Selfologija, Simbozij). Teme iz povijesti psihijatrije predstavio je na kongresu RI–seminario u Rijeci, međunarodnoj radionici Managing Maladjustment in the Modern World. Perspectives from Southeastern Europe te na ljetnoj konferenciji ASEEES–a u Zagrebu 2019. Sudjelovao je na ljetnoj školi GHI u Dubrovniku, Cultural trauma and Crisis of Democracy 2019. godine, a 2021. sudjelovao je na međunarodnoj konferenciji Race, Science and Eugenics in East Central Europe in the 19th and 20th Centuries. Bio je organizator međunarodne doktorandske konferencije Revolutions and Upheavals in History i član organizacijskog odbora ISHA–ine konferencije (Re)making Europe. Radove je objavljivao u časopisima Historijski zbornik, Tragovi i Radovi zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog Fakulteta u Zagrebu te u zbornicima navedenih skupova.
Ana Marija Habjan završila je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1987. te diplomirala 1998. povijest umjetnosti i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1999. radi kao urednica u Programu za kulturu Hrvatske televizije gdje u brojnim emisijama kontinuirano prati i obrađuje teme iz povijesti umjetnosti te suvremene umjetničke scene. Autorica je niza biografskih portreta hrvatskih umjetnika te dokumentaraca o umjetničkim pokretima, kao i serijala emisija o fotografiji, arhitekturi i dizajnu. Dobitnica je godišnje nagrade HRT-a 2012. godine te nagrade DPUH-a 2021.
Broj je uredila Ivana Rogar
Ovaj broj časopisa objavljen je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba
