Upravo je izašao ljetni broj časopisa Fantom slobode.
Iva Gjurkin, koja nas je oduševila svojim posljednjim romanom, Pjesma o vjernosti (2021.), donosi nam ulomak iz romana u nastajanju u kojem je stvorila svijet za sebe – grad u kojem svatko živi od svojeg rada, a radi upravo ono što voli. Gjurkin i ovaj put piše o putu prema samoostvarenja: u jednom neimenovanom gradu majstor Llewelyn podučava izradi srebrnih predmeta kalfu Vilima, koji kroz učenje zanata uči i što znači ideja stvaranja.
Moćna lirska proza pjesnikinje Selme Asotić posvećena je posljednjim trenucima jednog čovjeka koji je preživio rat. Pripovjedačica zamišlja kako je izgledalo kad se majčin brat, mnogo godina nakon završetka rata, ubio, kako je ta smrt mogla izgledati i nudi nam nekoliko verzija. No nakon svake iteracije ponavlja da nije bilo tako stavljajući do znanja da je to ipak zamišljanje, da ona ne zna kako je zaista bilo i da naposljetku ne može znati kako je ujaku bilo živjeti s traumom. Njegovi se posljedni trenuci zatim rastežu na cijeli život, djetinjstvo, mladost, rat, kako je sve moglo izgledati, ali vjerojatno nije, da bi taj život bio zaokružen još jednom iteracijom samoubojstva.
Iz Beograda svoju nam je priču o prdežima (sic) poslao Miloš Ilić. Ilićev junak počinje voditi evidenciju svoje nadutosti jer nitko osim njega, začudo, ne osjeća smrad njegovih vjetrova. Da se ne bi sve završilo na običnoj nadutosti, Ilić nudi niz apsurdnih situacija te ideju koja naposljetku, iz drugog pogleda, i nije tako suluda.
Zagrebački propovjedač Silvio Lebinac piše nastavak nadrealističnih i apsurdnih zgoda i nezgoda gospodina Odadoža, čovjeka koji razmišlja o svemu – od a do ž – i kojem se događa također gotovo sve.
Svjetlo dana uskoro će ugledati studija Frančeske Liebmann Kulturemi u djelima Ive Andrića. Analiza njemačkih i engleskih prijevoda. Djelo je rezultat višegodišnjeg intenzivnog istraživanja, a iz njega ovdje donosimo ulomak. Djelo ispituje zastupljenost kulturema u njemačkom i engleskom prijevodu romana, Travnička hronika i Na Drini ćuprija, a autorica se osvrnula i na druga Andrićeva djela.
U rubrici Kontejner komunikologinja sa Sveučilišta Jurja Dobrile Sunčana Tuksar piše o modi kao kulturološkom fenomenu. Koja je razlika između mode i odijevanja, kakva je povezanost mode i filma te i još mnoge druge teme autorica istražuje u svojem iscrpnom eseju »Suvremena moda i film: transmedijski pristup«.
Iva Gjurkin diplomirala je indologiju i hungarologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se prevođenjem te pisanjem na hrvatskom i engleskom jeziku. Autorske tekstove objavila je u časopisima Scopus, Književna smotra i Fantom slobode. Dosad je objavila romane Līlā(2019)i Pjesma o vjernosti (2021). S engleskog na hrvatski prevodila je književno–teorijske članke i književne tekstove za časopis Libra libera, knjige Građanin između povijesti i književnosti Franca Morettija (2015), Misli na izložbi Brune Latoura (2017) te Obrasci i interpretacija: pamfleti Stanford Literary Laba Franca Morettija i suradnika (2018).
Selma Asotić je pjesnikinja. Završila je magistarski studij iz poezije na sveučilištu Boston University 2019. godine. Dobitnica je stipendije Robert Pinsky Global Fellowship i druge nagrade na književnom natječaju Brett Elizabeth Jenkins Poetry Prize. Nominirana je za nagradu Puschcart za pjesmu »Nana«, a 2021. i 2022. uvrštena je među polufinaliste/kinje nagrade 92Y Discovery Poetry Prize. Pjesme i eseje na engleskom i bhsc jeziku objavljivala je u domaćim i međunarodnim književnim časopisima. Njena prva zbirka Reci vatra (Buybook, Sarajevo; Raštan izdavaštvo, Beograd) objavljena je 2022. godine.
Autori u ovom broju:
Miloš K. Ilić rođen je 1987. u Pančevu gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. Studirao je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umetnosti. Izdao je zbirke pripovijedaka Priče o pivu (2008) i Umorni kao psi (2017). Dobitnik je nagrade Edo Budiša (2018) za zbirku priča Umorni kao psi. Radio je kao dramaturg na predstavama Mizeri (Atelje 212) i Tačka ključanja (premijera SKC Beograd). Diplomska drama Čovek bez mase izvedena je 2013. godine na Ex Teatar Festu u Pančevu. Za Radio Beograd napisao je radio drame: Ruka, Rat, Smrt Kraljevića Marka, Metak u mrak, Rabadžije, Trči, Lotrek, Po zanimanju Očivad, Slepi, Lotreamon, Ogledala Danice Marković, W. Objavljivao priče u časopisima: Polja, Koraci, Rukopisi, Kvartal, BUNKER, NIN, Trag, SENT, Dometi, Zlatna greda, strane.ba, eckermann.org.rs, Prosvjeta;kao i u antologijama Gavrilov princip (2014) i Pre vremena čuda (2020).
Silvio Lebinac rođen je u Bistrincima 1962. godine, mjestu pored Belišća u kojem je išao u osnovnu školu, a u Valpovu je išao u srednju školu. Studirao je filozofiju i povijest te bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nekoliko pjesama objavio je u zbirkama kao član književne udruge Vers iz Belišća. Piše uglavnom kratke priče ili nešto slično. Objavljivao je u Zarezu, časopisima Književna Rijeka, Dubrovnik, Riječi, Svjetlo, Europski glasnik, Fantom slobode. Živi i radi u Zagrebu.
Frančeska Liebmann rođena je 1981. godine u Čapljini, u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost te njemački jezik i književnost na Fakultetu filozofsko–humanističkih znanosti u Mostaru. Od 2007. do 2011. radila je kao asistentica hrvatskog jezika u Gradišću, a zatim i kao lektorica na Institutu za slavistiku Sveučilišta »Karl Franz« u Grazu. Na spomenutoj obrazovnoj instituciji završila je 2015. poslijediplomski studij. Dobitnica je Nagrade »Anđelko Novaković« za 2014. godinu. Nagrađena zbirka pjesama, koja je ujedno i njezin prvijenac, tiskana je dvojezično u nakladi Zaklade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te Društva hrvatskih književnika (Moja pjesma / Mein Gedicht, 2015). Pjesme i priče su joj objavljivane u međunarodnim zbornicima (Most, Panonski ljetopis, Keine Delikatessen — Balkan Delikatessen, Heimat/Menschheit — Berner Bücherwochen), časopisima (Republika) i internetskim portalima (Kritična masa). Autorica je i niza znanstvenih radova iz oblasti književnosti, jezikoslovlja i znanosti o prevođenju (Istinitost, Kontrastivna lingvostilistička analiza njemačkog prijevoda romana Na Drini ćuprija,Čini li odijelo čovjeka i u njemačkim prijevodima Andrićevih romana, Andrić u svijetu te o bojaznima mladih hrvatskih istraživača nobelovčevog stvaralaštva, Wie man mit Gegenständen kommuniziert, The Tower of Babel as a determinant of national (and cultural) identity in two of Andrić’s chronicles). Osim rada na obrazovnim institucijama bavi se povremeno novinarstvom, prevođenjem, lektoriranjem te recenziranjem. Članica je Društva hrvatskih književnika.
Sunčana Tuksar rođena je u Čakovcu, a odrasla je, odnosno od najranijeg djetinjstva živi u Zagrebu. Engleski jezik i književnost magistrirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a komunikologiju je doktorirala na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Bila je stipendistica preddiplomskog studija storytellinga, dramske i plesne umjetnosti u Engleskoj (Emerson College, East Sussex) te doktorskog studija za istraživanje jezika i multimodalne komunikacije u Engleskoj (University of London) i Danskoj (University of Southern Denmark, Odense). Stječući iskustvo u praksi, boravila je i radila u Škotskoj, Engleskoj, Republici Češkoj i na Tajvanu. Transkulturalna iskustva autorica je prikupila i na mnogim drugim putovanjima, od kojih se izdvajaju: Tajland, Malezija, Hong Kong, Singapur i SAD. Sunčana Tuksar prevela nekoliko knjiga, objavila mnoge znanstvene i publicističke radove te književne osvrte, eseje i priče. Profesorica je kolegija koji premrežuju engleski jezik, multimodalnu sociosemiotiku, postklasičnu naratologiju, transmedijski storytelling, film i književnost. Osim ove, napisala je i knjigu Prekoračenja; Transmedijska kultura i film. Trenutno je zaposlena na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.
Broj je uredila Ivana Rogar
Ovaj broj časopisa objavljen je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba
