Za kraj godine Fantom slobode priremio je izbor iz suvremene domaće i regionalne književne produkcije. Vjerujemo da ćete uživati čitajući prozu i poeziju koja nam je stigla iz Slovenije, Bosne i Hercegovine te raznih krajeva Hrvatske.
Slovenska proza Selme Skenderović dolazi nam u izboru i prijevodu Petre Amalije Bachmann. Skenderović piše o identitetu Bošnjaka u dijaspori i naslijeđu patrijarhalnih struktura. Narativni ton kombinira ironiju, hladnu opservaciju i introspektivnu bol, čime tekst dobiva elemente dokumentarizma i intimnog dnevnika.
Romanopisac i kratkopričaš Nenad Stipanić u svojoj priči »Čudo iz slučajne konzerve« duhovito i dirljivo pripovijeda o neimaštini i o prednostima prijateljstva u vrijeme Božića.
Blok poezije započinjemo novim pjesmama Alena Brleka koji piše o komercijalizaciji društva koja nas sve guta i posljedičnoj duhovnoj praznini: sve je na prodaju i sve ima cijenu.
Pjesnički subjekt Katarine Bošnjak progovara o geografskoj izmještenosti, to jest o životu apatrida u Belgiji. Kroz pjesme se miješaju opažanja začinjena ironijom s onima blago melankoličnima.
Čest Fantomov suradnik Karlo Nikolić, poznat po vještom hvatanju ritma svakodnevice u svojoj poeziji, poslao nam je niz poetskih vinjeta koje, svojstveno njemu, govore o prijateljstvu sa životinjama i ljubavnim odnosims.
Dijala Hasanbegović poslala nam je intimističku, introspektivnu poeziju jakog egzistencijalističkog naboja koja tematizira tijelo, smrt i jezik i pokušava naći mjesta za ljubav.
Mateja Tutiš nastavlja s proizvodnjom kvalitetne poezije. U ciklusu koji ovdje objavljuemo osjeća se napetost koju autorica uspostavlja između tehnologije i prirode. U toj napetosti nastaju neobične pjesničke slike ove autorice koje sugeriraju da je vrijeme post–humanizma blizu.
U rubrici rezerviranoj za kritiku Franjo Nagulov piše o peziji Zlatka Pakovića, Krvave pjesme, i publicistici Aleksandre Wojtaszek, Fjaka, Hrvatska — pogled izvana
U likovnoj rubrici Kontejner Branko Franceschi piše o kuriranju izložbe radova Matea Perasovića postavljene povodom 50. obljetnice umjetnikova izlaganja.
Autori u ovom broju:
Selma Skenderović (2001.) predsjednica je Mladog PEN–a Slovenije i urednica časopisa Mentor. Poeziju i prozu objavljuje na raznim platformama i u zbornicima, među ostalim u Poetikonu, Kraljevima ulice i Vrapcu anarhistu. Sudjeluje u međukulturnim i međunarodnim projektima kojima poziva javnost na veću toleranciju prema strancima — poput projekata Međukulturno suživot, Inicijativa za strane studente i međunarodnog pograničnog susreta Forum Tomizza. Pobijedila je na Festivalu mlade književnosti Urška 2020. Godinu kasnije objavljen je njezin kratkoprozni prvijenac Zašto šutiš, Hava?, koji je preveden na više jezika. Godine 2020. i 2021. dobila je nagradu blisk za najbolju pjesmu. Javna agencija Republike Slovenije za knjigu (JAK) odabrala ju je 2022. s njezinim prvijencem za projekt Readers of Europe, iste godine bila je nominirana za nagradu mira, a njezina knjiga za najbolji književni prvijenac. Godine 2023. na sajmu knjiga u Sarajevu primila je nagradu za najbolju mladu autoricu. Njezina prva knjiga uključena je u europski projekt Story Valley. Prošle godine u izdanju Cankarjeve založbe objavljen je njezin roman In če vsi pozabijo (I ako svi zaborave).
Petra Amalia Bachmann (rođena 1992. u Varaždinu) završila je francuski jezik i književnost, kulturološku germanistiku i književno–interkulturnu južnoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Institutu za romanistiku Sveučilišta Karl–Franzens u Grazu. U slobodno se vrijeme bavi književnom kritikom i književnim prevođenjem s njemačkog i slovenskog na hrvatski.
Nenad Stipanić rođen je 1973. u Senju, veći dio života proveo u Zagrebu. Piše prozu, radiodrame, TV scenarije, novinske feljtone. Objavljivao u periodici, na internetskim portalima i radiju, u zemlji i inozemstvu. Nagrađivan i uvršten u domaće i strane preglede i antologije književnosti. S Vladom Bulićem napisao je scenarije za prvu i drugu sezonu kriminalističke dramske serije Mamutica. Objavljene su mu zbirke priča Sprinteri u labirintu (2005.) i Odlično je baviti se kriminalom (2008.), romani Izbacivači Majke Božje (2012.), Stvarno je odlično baviti se kriminalom (2015.), Bogovi neona (2019.) i Život u topu kojeg nema (2025.) Trenutno živi u Berlinu s obitelji.
Alen Brlek (1988., Zagreb) autor je zbirki poezije Metakmorfoze (2015., Algoritam, nagrada Na vrh jezika), Pratišina (2017., Kontrast, Beograd, drugo izdanje 2021., Fraktura, Beograd) i Sang (2019., HDP, nagrada Mali Kvirin, finale nagrade Tin Ujević i Ivan Goran Kovačić). Zbirke predstavljaju trilogiju uma, duha i tijela. Pjesme su mu prevedene na više jezika i zastupljene u nekoliko antologija hrvatskog pjesništva. Godine 2023. izlazi mu zbirka Halal zumra (VBZ). Dio je Versopolisa i glazbeno–poetskog projekta Zaron uz Darka Šeparovića, Emila Andreisa i Luciju Butković.
Katarina Bošnjak rodom je iz okolice Vukovara, trenutno živi u Rijeci, studira Kulturologiju i bavi se novinarstvom. Kao honorarna suradnica Novog lista i tjednika Novosti te podlistka Nada piše o kulturi, glazbi i društveno–angažiranim pojedincima i zajednicama. Poeziju piše od malena, no intenzivnije počinje preseljenjem u Rijeku 2021. godine. Pjesme su joj objavljene na portalu Strane i čitane u radijskim emisijama, za zbirku pjesama Kad porastem ubit ću Kaću osvojila je nagradu Na vrh jezika za 2024. godinu, a sudjelovala je na večerima poezije u Vukovaru, Rijeci, Zagrebu i Novom Sadu.
Karlo Nikolić rođen je 1975. u Zagrebu. Živio je i u Koprivnici. Završio je srednju veterinarsku školu u Križevcima. Studirao agronomiju i novinarstvo. Kao frontmen i glavni autor s akustičarskim bendom Skaramuži 2005. objavio je CD uz Fantom slobode. Promijenio je nekoliko poslova. Kao novinar surađivao je s dvotjednikom za kulturu Zarez, tjednikom Nacional, Trećim programom Hrvatskog radija i T–portalom. Kao prevoditelj s Hrvatskim radijom te nakladnicima Šareni dućan, VBZ i Znanje. Prve je pjesme objavio u Vijencu, ostalo već godinama objavljuje u ovom časopisu. Živi u Zagrebu, a radi kao savjetnik i instruktor za obuku pasa te književni prevodilac.
Dijala Hasanbegović studirala je bosanski jezik, hrvatski, sprski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Kao književna i kazališna kritičarka radila je za magazin Dani (2009. –2010.), a kao novinarka na portalu Radija Sarajevo (2008. — 2010.). Danas radi kao freelance novinarka i kritičarka. Objavila je zbirku poezije Neće biti djece za rat (2017.).
Mateja Tutiš rođena je u Puli 1993. godine. Osnovnu je školu završila u Tovarniku, gimnaziju u Vinkovcima, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je kroatistiku i bibliotekarstvo. Poezija joj je objavljena u časopisima i na internetskim portalima. Sudjelovala je na festivalu 50 Poems for Snow. Prva zbirka poezije Iz mraka se bježi ravno u kaktus (Durieux, 2024.) pohvaljena je na Goranovu proljeću 2023. godine. U Zagrebu radi kao prevoditeljica za gluhe i gluhoslijepe osobe.
Franjo Nagulov rođen je u Vinkovcima 1983. godine gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju poslije čega je završio studij knjižničarstva te hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Do sada je objavio jedanaest zbirki poezije, dva romana i književnoznanstvenu studiju o pjesničkom opusu Branka Maleša. Objavljivao je u nizu relevantnih književnih časopisa te u emisijama »Šest minuta poezije u šest«, »Poezija naglas« te »Bibliovizor«. Zastupljen je u više antologija te panorama. Dobitnik je ukupno sedam nagrada za književnost te književnu kritiku.
Branko Franceschi (Zadar, 1959), povjesničar umjetnosti, od 2010. godine obavlja poslove direktora Virtualnog muzeja avangardne umjetnosti. Bio je ravnatelj je splitske Galerije umjetnina od 2014. do 2020, ravnatelj HDLU Zagreb od 2008. do 2010, ravnatelj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci od 2004. do 2008, voditelj i kustos Galerije Miroslav Kraljević (www.g-mk.hr) u Zagrebu od 1987. do 2004. Godine 2020. postaje ravnatelj Moderne galerije u Zagrebu koja 2021. mijenja ime u Nacionalni muzej moderne umjetnosti. Organizirao je brojne samostalne i skupne izložbe domaćih i stranih umjetnika u zemlji i inozemstvu te je bio: nacionalni selektor na 26. Bijenalu u São Paulu 2004. i 2. Međunarodnom bijenalu u Pragu 2005. godine, član kustoskog tima 1. Bijenala Kvadrilaterale u Rijeci, 2. Međunarodnog bijenala mladih umjetnika u Bukureštu 2006. godine te kustoskog tima Overlapping Biennial, Međunarodnog bijenala mladih umjetnika u Bukureštu, 2012. godine. Uz tursku kustosicu Basak Senovu imenovan je kustosom 2. Bijenala savremene umjetnosti D-0 ARK Underground u Konjicu. Bio je kustos hrvatskog paviljona na 52. Venecijanskom bijenalu 2007. godine (povjerenik Željko Kipke) i 11. Međunarodne izložbe arhitekture Venecijanskog bijenala 2008. godine (povjerenik Branko Silađin). 2013. godine bio je selektor 55. Venecijanskog bijenala. Kao nezavisni kritičar napisao je brojne priloge za dnevni tisak, umjetničke revije i časopise, TV i radio emisije, inicirao i koordinirao rezidencije i projekte kulturne razmjene Hrvatske i SAD (P.S.1 međunarodni studio programi, Eastern European Residency Exchange) te Hrvatske i Velike Britanije (Blind Date). Član je AICA-e, ICOM-a, CIMAM-a, IKT-a, DPUH-a, predsjednik je Hrvatske sekcije AICA-e te član Savjetodavnog odbora ArtsLinka i savjetodavnog odbora Art in General u New Yorku. Od 2011. godine stalni je vanjski urednik biblioteke vizualnih umjetnosti Durieuxa, kao i urednik priloga o vizualnoj umjetnosti Kontejner u časopisu Fantom slobode.
Broj je uredila Ivana Rogar.
Cijena: 7,50 € Šifra: 1334332725003
Ovaj broj časopisa objavljen je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba
