Taman pred ljetne vrućine, koje danas više nije moguće izbjeći običnim skrivanjem u hlad, izlazi nam ovaj broj Fantoma slobode koji sada možete proučiti uz pomoć rashladnog uređaja. Organizacija ovog broja ista je kao i kod prethodnih: red proze, red poezije, kritika i naposljetku tekst o likovnosti.
Pripovjedni blok počinjemo jednom od začudnih proza zaječarskog autora Miljana Milanovića koji u svojim radovima redovito izbjegava mimetički realizam i suočava čitatelja s njegovim zahtjevom za komocijom realističnog prosedea.
Esej francuskog povjesničara i književnika Philippea Videliera u prijevodu Nenada Popovića govorio o sukobima i previranjima u političkom vrhu Alžira koje je ta zemlja doživjela nakon uspostave neovisnosti 1962.
Poezija Snježane Vračar Mihelač, pulske pjesnikinje koja živi u Ljubljani, poezija je baš ovog trenutka, ali i svakog drugog mogućeg trenutka — jer je posvećena mirotvorstvu. Ona prokazuje laž današnje ideje vodilje svjetskih moćnika da je nasilje izraz nacionalnog integriteta govoreći da »u predgrađu ratova… nježnost je jedina hrabrost.«
Vladimir Milojković, pjesnik iz Subotice, donosi nam četrnaest novih pjesama: riječ je o poeziji pobune i odlaska. Milojkovićev se subjekt buni protiv opresije i svojevoljno napušta mjesta na kojima se ljudski subjekt svodi na blato u lokvi vode.
Poezija poznatog užičkog pjesnika Petra Matovića, čije smo radove imali priliku ukoričiti u vlastitoj nakladi (Ne hleb, već morfijum, 2019.), opet sebi svojstvenom usmjerenošću na detalje i na svakodnevne pojave dolazi do zaključaka o po život važnim stvarima.
Poezija višestruko nagrađivane engleske pjesnikinje Alice Oswald daje glas Prirodi: životinjama i biljkama, rijekama i ravnicama. U svojim nadahnutim stihovima Oswald najčešće istražuje povijesne i duhovne dubine prirodnog krajolika.
U rubrici »Kritički zamah« kritičar i književni teoretičar Igor Gajin piše o zbirci priča Tene Lončarević Kuću treba srušiti i o romanu FIP Ivana Zrinušića, a kritičar i pjesnik Franjo Nagulov o romanu Tesna zemlja Ognjena Aksentijevića i o pjesničkoj zbirci Varljiva istorija doma Srđana Gagića.
U likovnoj rubrici »Kontejner« likovna teoretičarka Mirela Ramljak Purgar pokušava odgovoriti na pitanje o kakvim se vezama radi između Kandinskog i Šimića kada govorimo o problemu odnosa forme i sadržaja kao jednome od ključnih problema modernizma i avangarde. Autorica uspoređuje njihove tekstove da bi zaključila kako je moguće da oba umjetnika zamišljaju taj odnos na sličan način.
Autori u ovom broju:
Miljan Milanović rođen je 1982. godine u Zaječaru, SFRJ. Ustrajan je u tome da nauči grčki. Pleše uz rembetiko. Nije jedrio dve godine. Pije crno vino. Rakijski je majstor male porodične destilerije. Objavio je zbirke priča Bending (Književna omladina Srbije, 2010.), Produžetak vrste (Partizanska knjiga, 2019.) i Divlje rastinje (Partizanska knjiga, 2022.). Priče su mu prevođene na engleski, njemački i ruski. Jedan od osnivača književne grupe Kratež.
Philippe Videlier, povjesničar i književnik, stručnjak za društvene pokrete i popularne kulture, znanstvenik pri CNRS–u (francuskom Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja), voditelj je istraživačkog Odjela »Društva u pokretu i njihovo predstavljanje«. Istraživanja u New Yorku, na Harvardu i u Londonu, kao i u Ženevi, Madridu, Lisabonu i Rimu omogućila su mu da ide tragom prognanika koji su, u bijegu pred okrutnom represijom pariške Komune, iz zemlje u zemlju pronosili ideju pravednijeg svijeta. Napisao je djela: Tvornice, Turska noć, Negacionisti — šifonjeri povijesti, Neboder, Cinepolis, Alžir u Lyonu — stogodišnje pamćenje, Prosvjedujte!, Che Guevarina zvijezda, Bakunjinov vrt i druge pripovijesti iz Povijesti, Sveti Priest — nit dana, Iskorijenjeni — grad života, Zatvor u stripovima, Bakunjinov vrt.
Nenad Popović, izdavač, publicist i prevodilac rođen je u Zagrebu 1950. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je germanistiku jugoslavistiku. Od 1980. radi kao urednik, kasnije i glavni urednik, izdavačke kuće Grafički zavod Hrvatske. Godine 1990. suosniva nakladničku kuću Durieux, gdje je i glavni urednik do 2013. godine. Povremeno piše za novine, časopise i radio, a od 1985. i za njemačko govorno područje (Manuskripte, Literatur und Kritik, Kulturaustausch, Die Zeit i dr.). Za kazalište je prevodio Sternheima, Brucknera, Bernharda, Fassbindera i dr. Također je preveo knjige Erwina Piscatora, Kazimira Maleviča, Borisa Kelemena i Tille Durieux. Objavio je knjige Svijet u sjeni (2008.), Ogled o stanovništvu (2014.), Dnevnik iz grada P. (2017.) Život s njima (2021.) i Ukrajinski dnevnik (2024.).
Snježana Vračar Mihelač, pjesnikinja, publicistica i prevoditeljica, rođena je u Puli. Objavljuje u zbornicima, književnim časopisima i na internetskim portalima. Djeluje na slovenskoj i postjugoslavenskoj književnoj sceni. Dobitnica je više nagrada, među kojima i prve nagrade za poeziju na regionalnom natječaju Ulaznica (2023.). Rukopis Kad zatvorim oči vidim modro pobijedio je na natječaju Društva za afirmaciju kulture Presing (Srbija, 2022.) za najbolju zbirku pjesama te je objavljen kao njezin poetski prvenac. Njezine su pjesme prevedene na slovenski, engleski, albanski i makedonski jezik. Živi i radi u Ljubljani.
Vladimir Milojkovity (mađ.) ili Milojković (srb./hrv.) rođen je 1978. godine u Szabadki / Subotici, na sjeveru Bačke. Završio je studij iz pedagogije vizualne umjetnosti (2014.). Objavio je tri knjige poezije:zbirku vizualno–signalističke poezije Razgovor sa Hertom (SKC Kragujevac, ); signalističko–autobiografsku Teško u glavi (Presing, 2020.) i u kući od ljudske kože (najbolji neobjavljen poetski rukopis — nagrada Presing VII 2021.). U pripremi mu je četvrta zbirka pod nazivom »Tama ponekad dolazi p(j)eške«.Radovi su mu zastupljeni u zbornicima socijalne i angažirane poezije do zuba u vremenu (Presing, 2014.) i REZ (Presing, 2016.); i u Presingovim zbirkama signalističke književnosti i umjetnosti: Magija signalizma (2016.), Vizije signalizma (2017.) i Antologija signalizma (2023.). Osvojio je brojne nagrade za poeziju i prozu.
Petar Matović rođen je 1978. u Užicu, završio je studij srpske književnosti u Beogradu. Piše poeziju, objavljuje u periodici, zastupljen je u više srpskih i međunarodnih antologija, pjesme su mu prevedene na više jezika. Objavio je zbirke: Kamerni komadi (1996.); Koferi Džima Džarmuša (2009.; prevedena izdanja: Walizki Jima Jarmusha, Maximum, Kraków, 2011., Les maletes de Jim Jarmusch, La Cantarida, Palma de Mallorca, 2013.); Odakle dolaze dabrovi (2013.), Iz srećne republike (2017.), Ne hleb, već morfijum — izabrane pesme (Zagreb, 2019.) Од среќната република (Skoplje, 2020.), O sadašnjosti i sedativima (Novi Sad, 2021.) i Kao eho na sonaru — izabrane pesme (Beograd, 2024). Dobitnik je stipendija: »Gaude Polonia« (2013.) Ministarstva kulture Republike Poljske, »Baltičkog centra za pisce i prevodioce« (Vizbi, Švedska, 2015.), »Traduki« (Split, 2016.), »Kulturkontakt« (Beč, 2017.) i »Q21« (Beč, 2017.). Dobitnik je nagrada »Branko Miljković« za zbirku pjesama Iz srećne republike. Živi u Požegi.
Alice Oswald je engleska pjesnikinja, autorica jedanaest zbirki poezije za koje je osvojila nagrade T.S. Eliot Prize i Griffin Poetry Prize. Njezina poezija svojstvena je prema tome što često tematizira životinje i biljke. Njezine zbirke su: The Thing in the Gap–Stone Stile (1996.), Dart (2002.), Woods, etc. (2005.), Weeds and Wild Flowers (2009.), A Sleepwalk on the Severn (2009.); i Memorial (2011.), obrada Homerove Ilijade hvaljena zbog inovativnog pristupa i izuzetnog slikovitog izlaganja, Falling Awake (2016.), Nobody (2019.); i A Short Story of Falling (2020.). Oswald je također priredila antologiju poezije o prirodi The Thunder Mutters: 101 Poems for the Planet (2006.).
Ivana Rogar rođena je u Zagrebu 1978. gdje je završila studij komparativne književnosti te engleskog jezika i književnosti. S engleskog na hrvatski prevela je desetak knjiga i velik broj tekstova za razne književne časopise. Autorica je dviju zbirki priča i jednog kratkog romana.
Igor Gajin rođen je u Požegi 1973. godine. U Osijeku je 2000. godine diplomirao na studiju hrvatskog jezika i književnosti, a 2018. godine doktorirao na temu »Hrvatska književnost, kultura i mediji u tranzicijskom razdoblju«. Od sredine devedesetih do 2010. radio kao novinar i urednik, a od 2012. godine radi na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Autor je knjiga Lelek tranzicije i Svlačenja značenja — hrvatska književna kikiritika.
Franjo Nagulov rođen je 1983. u Vinkovcima. Studij knjižničarstva i hrvatskog jezika i književnosti završio je u Osijeku. Do sada je objavio jedanaest zbirki poezije, dvije e–knjige poezije, tri romana, dva scenarija za cjelovečernje igrane filmove, te studiju o pjesništvu Branka Maleša. Dobitnik je šest nagrada za književnost i književnu kritiku, zastupljen je u više panorama i antologija, te prevođen na engleski, njemački i slovenski jezik. Poeziju te književnu kritiku objavljivao je u brojnim časopisima za književnost, specijaliziranim portalima i u specijaliziranim emisijama Trećeg programa Hrvatskog radija. Živi u Vinkovcima.
Mirela Ramljak Purgar je znanstvena suradnica u Centru za vizualne studije u Zagrebu. Opsežno je pisala o temama vizualne kulture prve polovice dvadesetog stoljeća i suvremenoj umjetnosti. Među njezinim novijim objavljenim radovima nalaze se sljedeći članci: »Strategien der Ornamentierung. Einfühlungsdrang und Abstraktionsdrang in Das Cabinet des Dr. Caligari und in der Grafik von Ernst Ludwig Kirchner« (Nove teorije, 2019.), »Bewegter Holzschnitt und Film. Bewegungsdarstellungen in der frühen Druckgrafik Ernst Ludwig Kirchners« (Images, Universität Tübingen, 2020); »Early Interactions of Static and Moving Images« (The Palgrave Handbook of Image Studies, ur. K. Purgar, 2021); »Groteska između ekspresionizma i Neue Sachlichkeita. Donald E. Gordon i ambivalencije moderniteta« (Nove teorije, 2023.); »Moć pogleda. Konstruiranje promatračkog subjekta u suvremenoj umjetnosti« (AUK Osijek, 2023); »Die macht der Filmischen. Imagination bei Albrecht Dürer« (Nove teorije, 2023); »Prema ikonologiji posthumanosti. Od romantizma do Blade Runnera 2049« (Književna smotra, 2023.). Autorica je monografije Modernizam slike. Ekspresionistička grafika i pogled kamere (CVS, Zagreb 2021). Bila je kustosica umjetničko–istraživačkog projekta Raz/Otkrivanje iz 2019. Uredila je znanstveni zbornik Umjetnost kao ideja. Konceptualne prakse u Hrvatskoj (CVS, Zagreb, 2022) proistekao iz istoimenog znanstvenog istraživanja koji je vodila od 2019. do 2022.
Broj je uredila Ivana Rogar.
Cijena: 7,50 € Šifra: 1334332725002
Ovaj broj časopisa objavljen je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba
