Sredina je godine i odavno je bilo vrijeme za novi broj Fantoma slobode. U ovom broju naći ćete ponovno niz sjajnih autora i tekstova uz koje ćete se moći opustiti ili si pak podići razinu adrenalina.
Sudeći prema ulomku iz novog romana Amira Alagića Ogledalo za krletku, riječ je o sjajnom ostvarenju. Alagićevo se pripovjedalačko napredovanje može pratiti kroz njegova djela i za ovu prozu bez zadrške tvrdimo da je vrhunska. Ako je Alagić u početku obećavao, on je ovim rukopisom to obećanje ispunio. Stilski produbljen i autentičan, bez pukotina i višaka, rukopis miješa priču o davnom neriješenom ubojstvu i protagonistova sjećanja na djetinjstvo. Roman Ogledalo za krletku izlazi sljedeće godine.
Slovenska studentica književnosti Alena Begić novi je regionalni fenomen. Na koji god natječaj pošalje priču, osvoji nagradu. To nije bez razloga jer njezine su priče specifične, jedinstvene u njegovanju estetike ružnoće, apsurdnog i grotesknog. Premda je ova spisateljica tek na svojem početku, nije preuranjeno reći da je čeka blistava književna budućnost.
Srđan Tešin poznati je pisac iz Kikinde, autor nagrađenog romana Kuvarove kletve i druge gadosti te autofikcije Moje. Ovdje donosimo ulomak iz njegova novog romana Mokrinske hronike o probijanju jednog dječaka kroz djetinjstvo i adolescenciju. Premda se obično kaže da je djetinjstvo najljepše životno doba, Tešin ovdje uz dozu humora prikazuje i njegovu drugu stranu. Tu nije riječ ni o kakvoj teškoj sudbini, nego o tome da i djetinjstvo kao takvo sa sobom nosi svoje muke i tegobe koje itekako opterećuju njegove subjekte premda nam se s distance te muke mogu činiti smiješnima.
Irena Matijašević, zagrebačka pjesnikinja i prozaistica, urednica i prevoditeljica, podijelila je s nama ulomak iz svojeg romana u nastajanju. Posrijedi je tekst fingirano ispovjedne tehnike čija pripovjedačica bilježi svakodnevne događaje te ih isprepliće s razmišljanjima o horoskopu, ljubavi i vjeri.
Autor hit zbirke priča Doručak za Bič, Mario Brkljačić, piše roman o granično autističnom Samu, nepoznatom piscu kratkih priča i pjesniku koji pripovijeda svoj kratki život, okončan sretno po vlastitoj volji. U roman su uklopljene i Samove kratke priče te pjesme. Brkljačićev je izraz ponovno suzdržan i lišen sentimentalnosti te bilo kakvog uljepšavanja. Brkljačić je majstor suzdržanog i svedenog izraza ispod kojeg često zjape ponori tjeskobe i straha ili pak trenuci dubokog mira i zadovoljstva.
Poseban blok posvećen je neobičnoj prozi Silvija Lebinca, osebujnom eksperimentalnom tekstu koji je teško žanrovski svrstati. Možda bi najbliža odrednica bila nadrealistički esej struje svijesti. Lebinac je već poznat redakciji Fantoma po radovima koji izlaze iz okvira realističkog pripovijedanja, a ovom je tekstu učinio radikalan odmak od bilo kakve mimetičnosti.
Pjesnikinja i pripovjedačica Jadranka Milenković, autorica romana Heteros i Soba 427, poslala nam je deset pjesama u kojima kritizira današnju kulturu koja cijeni suzdržanost i poslušnost umjesto kreativnosti i ingenioznosti, mediokritetstvo i malograđanštinu umjesto bunta; kulturu koja cijeni banalnost i jednostavnost u svijetu koji je pun nijansi. Takvoj kulturi Milenković suprotstavlja onu koja bi njegovala ludizam i smionost mašte, i koja bi cijenila sve samo ne konformizam.
Stvarnosna poezija zagrebačkog novinara i prevoditelja Karla Nikolića tematizira svakodnevicu, rezignaciju i prošlu mladost. Suzdržan izraz njegova otriježnjenog subjekta, pomirenog sa spoznajom da život sam po sebi ne donosi ništa vanserijski, izraz bez kićenosti, čija je figurativnost svedena na minimumu, ipak zadržava određenu dozu romantike i čežnje, koja nam je dovoljna za preživljavanje.
Petar Matović, regionalno poznati pjesnik iz Užica, priprema novu zbirku koja se u sladu s njemu svojstvenom poetikom sastoji od mirne i smirujuće poezije, puna naizgled proizvoljnih opservacija i bilježaka na osnovi kojih se pak dopire do duboko proživljenih senzacija. U ovom broju Fantoma pročitajte deset novih Matovićevih pjesama.
Prema riječima crnogorskog pjesnika Andrije Radovića, on je, čitajući dnevnike Andreja Tarkovskog — Kalendare stradanja, zapisivao dijelove u kojima je prepoznavao liričnost i poetsku građu. Tu je građu transponirao u poeziju. Dnevničke je zapise raspoređivao u stihove, minimalno intervenirajući u sadržaj. Iz toga su nastale pjesme čiji autor jest i nije Tarkovski, kao što je Radović sam naglasio naslovom ovog ciklusa nazvavši ga Pjesmama Andreja Arsenijeviča Tarkovskog koje on nije napisao.
Likovni blok Kontejner poziva vas na upoznavanje rada slikarice Ninoslave Počuče. Ovdje je predstavljen njezin apstraktni ciklus Meandriranje, dvadeset i tri numerirana likovna prikaza — meandra, oslikana akrilom na platnu.
Autori u ovom broju
Amir Alagić rođen je 1977. godine u Banjaluci. Objavio je zbirke priča Pod istim nebom (2010.) i Linije koje ti nazivaš rijekama (2019.) te romane Osvetinje (2016.), Stogodišnje djetinjstvo (2017.) i Tuneli (2019.). Priče i pjesme objavljivao je u raznim književnim časopisima i zbornicima. Scenarist je i redatelj kratkog igranog filma Poigravanja ili Pokvareni bojler (2012.). Živi u Puli.
Alena Begić studentica je filozofije i komparativne književnosti na Univerzitetu u Ljubljani. Njezina je priča uvrštena u uži izbor natječaja za kratku priču Lapis Histriae, isto tako je osvojila drugo mjesto na natječaju Festivala evropske kratke priče te treće mjesto na natječaju za najbolju gorku priču u organizaciji Narodne knjižnice »Vrbovec«. Njene kratke priče su objavljivane u raznim časopisima i na portalima. Zanimljive su joj samo anomalije.
Srđan V. Tešin rođen je 1971. u Mokrinu. Studirao je filozofiju i komunikologiju u Beogradu. Diplomirao je na poetici kratke priče. Važniji naslovi su mu: Sjajan naslov za pantomimu (1997.), Antologija najboljih naslova (2000.), Kazimir i drugi naslovi (2003.), Kroz pustinju i prašinu (2005.), Kuvarove kletve i druge gadosti (2006.), za što je dobio nagradu »Borislav Pekić«, Ispod crte (2010.), Priče s Marsa (2015.), Gori gori gori (2017.) i Moje (2019.). Objavio je knjigu priča za decu i razmažene roditelje Luka kaže (2020). Priredio je sedam tematskih antologija, panorama i izbora kratkih priča. Proza mu je prevođena na desetak europskih jezika. Zastupljen je u raznim stranim antologijama i izborima iz srpske suvremene književnosti. Njegova priča Where Is Grandma, Where Do You Think She Hides?, iz zbirke Priče s Marsa, uvrštena je u Antologiju najbolje evropske priče Dalkey Archive Pressa. Dobitnik je Medalje kulture za multikulturalnost i interkulturalnost Zavoda za kulturu Vojvodine. Član je Srpskog PEN centra. Živi u Kikindi.
Irena Matijašević rođena je 1965. u Zagrebu. Diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bila je članica predsjedništva Hrvatskog semiotičkog društva. Poeziju i eseje objavljivala u časopisima. Radi kao urednica na Trećem programu Hrvatskog radija. Dosad je objavila zbirke poezije Naizgled (2007.) i Južne životinje (2010.), dramu Danska H2O (2012.) te romane Crno pismo (2015.), Kao kiša (2017.) i Igra istine (2019.). Članica je Hrvatskog društva pisaca.
Mario Brkljačić rođen je 1966. godine u Zagrebu, gdje živi i radi. Prozu i poeziju objavljivao je dugi niz godina u Godinama novim, Libri Liberi, Quorumu, Republici, Trećem trgu, Vijencu i Zarezu. Pobijedio je na natječaju Studentskog centra za prvu knjigu 2003./2004. zbirkom pjesama Gledaj me u oči. Objavio je poeziju Nikad nije plesao pogo (2004.), Muha u juhi (2005.) i Ne mogu ga gledati takvog (2006.) te zbirke priča Neženje i demografska propast (2016.) i Doručak za Bič (2019.).
Silvio Lebinac rođen je u Bistrincima 1962. godine. Studirao je filozofiju i povijest te bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nekoliko pjesama objavio je u zbirkama kao član književne udruge Vers iz Belišća. Piše uglavnom kratke priče ili nešto slično. Objavljivao je u Zarezu, časopisima Književna Rijeka, Dubrovnik, Riječi, Svjetlo, Europski glasnik, Fantom slobode. Živi i radi u Zagrebu.
Jadranka Milenović rođena je 1969. u Puli. Živi u Nišu gdje radio na Apelacionom sudu. Osnovala je književni klub Prejaka reč 2004. godine. Objavljivala je radove u raznim časopisima kao što su Koraci, Braničevo, Kvartal, Gradina, Bdenje, Akt, Buktinja, Umetnički horizont, Časopis Putevi, Преодоление, Provinca, Fokalizator te na portalima P.U.L.S.E, Art–Anima, KULT, Kultiviši se, Prozaonline, Glif, Portal Strane, Libartes, SlovoKult itd. Roman Heteros objavljen je u izdavačkoj kući NKC iz Niša, 2019.godine. Roman Soba 427 nagrađen je na Areteovom natječaju za knjigu godine. Milenović je dobitnica nagrade »Miodrag Borisavljević« za 2019. godinu, za priču »Strah«. Također je osvojila prvu nagradu za esej na natječaju »Tragom Nastasijevića« 2019.
Karlo Nikolić rođen je 1975. u Zagrebu. Završio je srednju veterinarsku školu u Križevcima. Studirao je agronomiju i novinarstvo. Bio je frontmen šansonijerskog benda Skaramuži s kojim je 2005. objavio CD. Kao novinar surađivao je s dvotjednikom za kulturu Zarez, tjednikom Nacional, Trećim programom Hrvatskog radija i T–portalom. S engleskog je preveo knjige Genijalne misli Alberta Einsteina i Kako razgovarati sa psima Stanleya Corena. Poeziju je dosad objavljivao u Vijencu i Fantomu slobode. Živi u Zagrebu i bavi se obukom pasa i edukacijom njihovih vlasnika/skrbnika.
Petar Matović rođen je 1978. godine u Užicu, u Srbiji. Završio je studij srpske književnosti u Beogradu. Piše poeziju i eseje. Objavio je zbirke pjesama: Kamerni komadi (1996.), Koferi Džima Džarmuša (2009.), Odakle dolaze dabrovi (2013.) i Iz srećne republike (2017.) te izabrane pjesme Ne hleb, već morfijum (2019.). Objavljuje u periodici: Polja, Letopis Matice srpske, Koraci, Beogradski književni časopis, Sarajevske sveske, Zarez, Književni magazin, Quorum, Fragile, Portret, The Café Review. Zastupljen je u više antologija, pjesme su mu prevedene na brojne strane jezike. Dobitnik je nagrade Trećeg trga za poeziju, a za posljednju je zbirku 2018. godine osvojio prestižnu nagradu »Branko Miljković«.
Andrija Radović rođen je u Podgorici 1998. godine. Student je četvrte godine Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Poeziju je objavljivao u časopisima za književnost, kulturu i društvena pitanja Ars i Fokalizator. Nagrađen je na festivalu Dani Radovana Zogovića u Kolašinu za pjesmu »Da li je Orvel bio prorok«. Pjesme su mu prevođene na makedonski jezik.
Broj je uredila Ivana Rogar
Ovaj broj časopisa objavljen je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba
