Košarica

Customer Login

Lost password?

View your shopping cart

Knjige

image description

Popović, Nenad

Ukrajinski dnevnik

Dodaj u košaricu

Upit

Opis proizvoda

Svoj Ukrajinski dnevnik Nenad Popović počinje pisati 6. travnja godine 2022, četrdeset drugoga dana od početka rata. S nekim iznimkama piše ga svakodnevno do 20. ožujka godine 2023. Uvodnim akcentom odmah će naznačiti široki horizont svoga pogleda, i taj se do kraja neće sužavati: »Sedamdeset i sedam godina nakon 1945. Rusija je započela generalni napad na Ukrajinu s ogromnom vojnom silom koja se prvi put kretala Europom od Drugog svjetskog rata a napredovala je prema glavom gradu susjedne zemlje Kijevu, iz tri pravca. Za kontinent Europu formati sukobljenih zemalja su najveći mogući.«

Popović na jednom mjestu veli da mu je pisanje Ukrajinskoga dnevnika »u doba fake newsa, alternativnih istina, ponovno upogonjenih mašinerija agit-propova od Donalda Trumpa do Kremlja« bilo nužno radi vlastite psihičke stabilnosti. Time naznačuje donji prag svoje motivacije, smještajući ga u privatnost. Vlastiti ga tekst pak obilato i višestruko »iznevjerava«, onako kako se to događa samo u dobroj književnosti. Taj tekst na uzoran način otkriva ključnu razliku između privatnoga i ličnoga, koja u žanru dnevničkoga pisanja presudno određuje njegovu relevantnost i vrsnoću. Ukrajinski dnevnik ne bježi od privatnosti, dapače, njome je ispunjen do sitnih detalja; uostalom, to je humus koji je osnova žanra. Ali mi ovdje privatnost ni u jednom času ne doživljujemo kao trivijalnost, jer je nadvladana snagom gombrovičevskoga ličnog: ono se, kao »ono što nije samo meni važno« (po maksimi Andréa Malrauxa), u Popovićevom dnevniku ponaša kao široko platno na kojemu se svjetskopovijesni trenutak jarko projicira u dramatičnim obrisima. Sve je to moguće zato što lična perspektiva, kojom je prožet i određen cijeli Ukrajinski dnevnik, ima visoku mjeru izvorne intelektualno-etičke uznemirenosti, a lični ton kojim je sve obojeno oživljuje tekst i isporučuje ga čitateljevim očima kao prvorazredan književnojezični dokument. (Ivan Lovrenović)

Ukrajinski dnevnik nagrađen je 2023. godine književnom nagradom Fantom slobode koju dodjeljuju književni, kulturni i politički portali Le Fantôme de la liberté (Pariz), Forum.tm (Zagreb), Radio Gornji grad (Zagreb), časopis Europski glasnik (Zagreb) kao i ukrajinski mjesečnik La Parole ukrainienne/ Укаїнське слово / Ukrajinsko slovo (Pariz), koji u Francuskoj izlazi od 1933. godine.

Upit

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati proizvod “Ukrajinski dnevnik”

Detalji

  • ISBN : 978-953-188-574-4
  • Broj stranica : 215
  • Uvez : 13 x 20 cm, meki uvez
  • Izdavač : Durieux, Zagreb 2024.
  • Cijena s PDV–om : 16,80 €

O autoru

Author

Izdavač, publicist i prevodilac Nenad Popović rođen je u Zagrebu 1950. godine. Pohađao je školu u Zagrebu i Koblenzu u Njemačkoj. Od 1968. do 1974. studirao je u Zagrebu i Bonnu, a period 1974.-1976. proveo je kao stipendist DAAD-a (Deutscher Akademischer Austauschdienst) u Freiburgu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je germanistiku i južnoslavenske književnosti i hrvatski jezik. Svoju je karijeru započeo kao asistent u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu, a od 1980. godine radi kao urednik, kasnije i glavni urednik, izdavačke kuće Grafički zavod Hrvatske. Godine 1990. suosniva nakladničku kuću Durieux, jednu od prvih privatnih i nezavisnih u Hrvatskoj, gdje je i glavni urednik do 2013. godine. Sudjelovao je 1999. godine u osnivanju književne grupe - Grupa 99, a 2002. godine bio je i jedan od suosnivača Hrvatskog društva pisaca čiji je bio i potpredsjednik. Bavi se i humanitarnim radom, a sudjelovao je i u osnivanju Zaklade za pomoć obiteljima stradalih novinara u Domovinskom ratu. Od 1978. povremeno piše za novine, časopise i radio, a od 1985. piše i za njemačko govorno područje (Manuskripte, Literatur und Kritik, Kulturaustausch, Frankfurter Rundschau, Die Zeit, Weltwoche i dr.). Prevodi s njemačkog jezika. Za kazalište je prevodio (HNK Split, Zagrebačko kazalište mladih, DK Gavella) Sternheima, Brucknera, Bernharda, Fassbindera i dr. Također preveo i knjige Erwina Piscatora, Kazimira Maleviča, Borisa Kelemena, Benna Meyera-Wehlacka, Tille Durieux i Rainera Wernera Fassbindera. U doba agresije na Bosnu i Hercegovinu prevodio je članke bosanskih pisaca (Karahasan, Lovrenović, Filipović, Jergović) za njemačke listove. Dosad je objavio i knjige „Svijet u sjeni“ (Pelago, 2008.), „Ogled o stanovništvu“ (privatna naklada, 2014.), te „Dnevnik iz grada P.“ (Durieux, 2017.). Svojim je dosadašnjim radom zaslužio mnoga priznanja: Premio '92 per il lavoro letterario Talijanskog kulturnog instituta u Zagrebu (1992.), Leipziške književne nagrade za europsko razumijevanje (1999.) te s Freimutom Duveom Nagradu Bruno Kreisky za političku knjigu (1999.). Također je i dobitnik Medalje Hermann Kesten Njemačkog centra P.E.N.-a (2000.), a 2000. je godine proglašen i počasnim građaninom grada Sarajeva. Član je sljedećih nevladinih organizacija: Hrvatski centar P.E.N.-a, Hrvatsko društvo pisaca, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, Cap Anamur - German Emergency Doctors, Köln; Journalisten helfen Journalisten, München; International Forum Bosnia, Sarajevo; Društvo hrvatskih književnih prevodilaca. Živi u Puli.