Košarica

Customer Login

Lost password?

View your shopping cart

Knjige

image description

Šokčević, Dinko

Hrvatska od stoljeća 7. do danas

Upit

Opis proizvoda

U svojoj knjizi Dinko Šokčević prikazuje povijest Hrvata i Hrvatske od samih početaka; dakle, od sedmog stoljeća do današnjih dana. Takvih povijesnih sinteza u svim nacionalnim kulturama nikad dovoljno; one su izuzetno popularne i među običnim čitateljima koji žele steći temeljne informacije o povijesti svojeg naroda i njegove države, ali i među profesionalnim povjesničarima, osobito ako knjige uspostavljaju novu historiografsku vizuru i donose dosad nepoznate informacije.
Dinko Šokčević (Sokcsevits Dénes) podrijetlom je Hrvat, rođen u Mađarskoj, sveučilišni profesor, u ovom trenutku ravnatelj Mađarskog instituta u Zagrebu (Zágrábi Magyar Intézet); bilingvalan je, cijenjen kao vrstan proučavatelj i mađarske i hrvatske povijesti; posebna specijalnost mu je istraživanje mađarsko–hrvatskih odnosa.
Njegova knjiga prvotno je objavljena na mađarskom jeziku; budući da je bila namijenjena mađarskim čitateljima, za hrvatsko izdanje autor ju je temeljito redigirao i dopunio.
Ono što Šokčevićevu povijest bitno razlikuje od većine dosadašnjih hrvatskih povijesnih sinteza jest da on ne robuje stereotipima o permanentnom antagonizmu Hrvata i Mađara, o »hrvatskom podjarmljivanju« u državnopravnoj zajednici s Mađarima, pri čemu su posebno negativnu ulogu imali hrvatski mađaroni. Odbacujući historiografske i političke klišeje, Šokčević prikazuje te odnose u mnogo kompleksnijoj optici. Donosi pritom i brojne podatke iz suvremenih mađarskih povijesnih istraživanja koja su, zbog jezične barijere, bila dosad nepoznata hrvatskim povjesničarima. Također se oslanja i na neka suvremena hrvatska istraživanja gospodarske povijesti (poput onih akademika Vladimira Stipetića).
Koliko je ta dimenzija hrvatske povijesti, za koju je Šokčević opremljen specijalističkim znanjima, važna (a dosad nepokrivena ) vidi se iz činjenice kako su velik dio svojih nacionalnih povijesti Hrvati i Mađari proveli u zajedničkoj državi (Ugarsko–hrvatskom kraljevstvu, 1102.–1918.), pa je zapravo hrvatsku povijest nemoguće pojmiti u punoj kompleksnosti bez uvida u istraživanja mađarskih historiografa. Šokčevićeva knjiga stoga popunjava veliku prazninu koja je dosad postojala na tom planu.
Ta kompleksnija, nova historiografska vizura osobito je uočljiva u poglavlju Hrvati i Mađari u Habsburškoj Monarhiji 1849.-1918., koje je temeljito potkrijepljeno rezultatima novih istraživanja; Šokčević pokazuje kako je, uz antagonizme, to i razdoblje intenzivne suradnje društvenih i gospodarskih elita, na političkom planu te zajedničke borbe za obnovu ustavnih sloboda, a protiv bečkog apsolutizma. Tada se hrvatsko društvo preobražava iz staleški ustrojenog sustava u moderno zapadnoeuropsko građansko društvo, koje postupno i ekonomski napreduje. Unatoč stereotipima o mađarskoj imperijalnoj politici, u tom razdoblju su uspostavljene temeljne hrvatske kulturne institucije i započeta preobrazba Zagreba u metropolu, što pokazuje kako je ipak to razdoblje obilježeno ekonomskim prosperitetom, koji je velikim dijelom posljedica uključenosti u šire zajedničko tržište.
Šokčević vrlo iscrpno i upućeno obrađuje i razdoblje nakon 1918. i stvaranja zajedničke jugoslavenske države donoseći pritom i zanimljive podatke o djelovanju ustaške baze u Jankapuszti koja je funkcionirala do atentata na kralja Aleksandra. Također se bavi i prikazom prilika u razdoblju 2. svjetskog rata te društvenim procesima u socijalističkom razdoblju da bi knjiga završila prikazom tranzicije iz socijalizma u građansku demokraciju, pri čemu je osobita pozornost posvećena srpskoj pobuni, raspadu Jugoslavije i Domovinskom ratu.
Ovo je knjiga koja može poslužiti kao korisna sinteza onome tko želi dobiti osnovne informacije o hrvatskoj povijesti, ali zasigurno može biti zanimljiva i profesionalnim povjesničarima koji iz nje mogu dobiti informacije o suvremenim mađarskim istraživanjima, bez kojih je zapravo nemoguće dobiti cjelovit uvid u povijest Hrvatske. Time ona popunjava jednu važnu, dosad praznu, nišu u našoj historiografiji. (Velimir Visković)

 

Knjiga je suizdana s Društvom mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj

Objavljivanje knjige poduprli su:

sokcevic-potpora

Upit

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati proizvod “Hrvatska od stoljeća 7. do danas”

Detalji

  • ISBN : 978-953-188-439-6
  • Number of pages : 686, ilustrirano s 20 karata
  • Binding : tvrdi, 17 x 24 cm
  • Publisher : Durieux i Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, Zagreb 2016.
  • Price with VAT : 250,00

O autoru

Author

Dinko Šokčević, hrvatski povjesničar i kroatist iz Mađarske, rodio se u Baji 1960. godine. U mađarskim dokumentima se zove Sokcsevits Dénes. Škole je završio u Budimpešti. Studirao je u ondašnjoj SFRJ od 1978. u Novom Sadu jugoslavenske jezike i književnosti, a od 1981. godine u Zagrebu povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu. Diplomirao je u Zagrebu 1987. godine. 1990. se zaposlio kao novinar u tjedniku mađarskih Hrvata, ondašnjim Narodnim novinama. Iste godine je počeo raditi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta »Janus Pannonius« u Pečuhu. Prvo je predavao povijest Balkana u okviru Odsjeka za povijest kao gost-predavač. Iduće godine je stekao status asistenta na katedri za hrvatski jezik i knjževnost, od 2001. je sveučilišni docent, od 2008. do 2014. pročelnik Odsjeka za kroatistiku. Od 2013. je viši znanstveni suradnik Instituta za povijest Mađarske akademije znanosti u Budimpešti. Suradnik je Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj i vanjski suradnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Na Sveučilištu u Pečuhu je 1999. godine doktorirao iz povijesnih znanosti na temu Slika Mađara kod Hrvata u razdoblju od 1861. i 1918. godine. Djela piše na hrvatskom i mađarskom jeziku. Tematski se bavi bunjevačkim Hrvatima u Bačkoj i rodnom mu gradu Baji te hrvatsko-mađarskim odnosima u 19. i 20. stoljeću. Već od početka 1990-ih u Pečuhu aktivno se uključio i u organizaciju mađarsko-hrvatskih kulturnih i znanstvenih veza. Bavi se i umjetničkim prevođenjem, prvenstveno prijevodom pjesama. Od 1. siječnja 2014. je ravnatelj Mađarskog instituta u Zagrebu.