Benjamin Franklin (Boston, 1706. – Philadelphia 1790.) jedna je od najcjenjenijih ličnosti američke povijesti, kojeg smatraju ocem utemeljiteljem Amerike. Bio je prije svega poznat kao politički aktivist, diplomat, znanstvenik, izumitelj, izdavač i naravno pisac. Rano je napustio školu i počeo raditi kao šegrt u tiskarnici New England Courant gdje je anonimno objavio svoj prvi veliki članak. Benjamin Franklin smatrao se strastvenim čitateljem te znatiželjnom i skeptičnom osobom koja je svojim satiričkim člancima često znala zabavljati ljude na području Bostona. Uskoro nakon toga odlazi u New York te Philadelphiu gdje otvara malu tiskarnicu, nakon čega je počeo obajvljivati kalendare i brojne utjecajne časopise. Postupno se počeo penjati u svijetu politike. Najprije je postao član Pennsylvanijske skupštine, nakon čega je izabran u kongres gdje je odigrao ključnu ulogu u pobuni protiv Velike Britanije. Bio je prvi ministar pošte, sporazumni agent i slavni član Ustavne konvencije. Franklin je bio poznat po utvrđivanju identičnosti munje s elektricitetom, postavljanju nove teorije elektriciteta, dokazujući postojanje pozitivnog i negativnog elektriciteta. Isto tako otkriva tijek i karakteristike Golfske struje, te pronalazi gromobran. Godine 1775. postaje članom američkog kongresa i autor jednog od najvrjednijih dokumenata poznatog kao »Deklaracija neovisnosti«. Bio je diplomatski predstavnik u Francuskoj od 1776. do 1785. te se koristio svojim osobnim ugledom da pomogne Sjedinjenim državama u njezinom ratu za nezavisnost. Nakon povratka u Ameriku, Franklin sudjeluje u stvaranju američkog ustava 1787. godine. Posljednje godine svog života bilježi velik broj članaka u korist ukidanja ropstva.