Košarica

Customer Login

Lost password?

View your shopping cart

Knjige

image description

Ćosić, Bora

Zapisi iz mrtvog doma

49 pjesama u ovoj knjizi stihova zapravo su poglavlja o jednom prohujalom svijetu i vremenu. Zato njihov naslov ne podsjeća samo na Dostojevskog, nego i na činjenicu da preživjeli piše o tinejdžerskim godinama i stremljenjima praktično nepostojećih staraca. Ovo jesu narativne i stvarnosne pjesme, no važnije je da daju život suvremenim fantomima, avetima historije, politike i naposljetku – krvoprolića. I to ne onog 40-ih godina, o kojima je zapravo riječ, već onog 90-ih prošlog stoljeća. Jer, mladost je mladost – uvjerljivo pokazuje pjesnik.

11,15 €

Poezija
Pogledaj košaricu

Upit

Opis proizvoda

49 pjesama u ovoj knjizi stihova zapravo su poglavlja o jednom prohujalom svijetu i vremenu. Zato njihov naslov ne podsjeća samo na Dostojevskog, nego i na činjenicu da preživjeli piše o tinejdžerskim godinama i stremljenjima praktično nepostojećih staraca. Ovo jesu narativne i stvarnosne pjesme, no važnije je da daju život suvremenim fantomima, avetima historije, politike i naposljetku – krvoprolića. I to ne onog 40-ih godina, o kojima je zapravo riječ, već onog 90-ih prošlog stoljeća. Jer, mladost je mladost – uvjerljivo pokazuje pjesnik.
Od naslova pojedinih pjesama (Dijalektika, Karakteristika, Orfej u Koreji, Verovanja) do pojedinosti i osoba u njima (42. Paralela, Moša Marjanović, Tyrone Power), Ćosić naglašava njihovo »sada i ovdje«. Da je pripovjedač »Uloge moje porodice u svetskoj revoluciji« mogao i znao pjevati, napisao bi baš »Zapise iz mrtvog doma«. Zato se ova zbirka veže za vrhunce Ćosićeve poetike, a to što je prekoračila iz prozne rečenice u stih nije joj oduzelo ništa od čitkosti, šarmantnosti i zavodljivosti.

Upit

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati proizvod “Zapisi iz mrtvog doma”

Detalji

  • ISBN : 978-953-188-337-5
  • Broj stranica : 74
  • Uvez : tvrdi, 13 x 20 cm
  • Izdavač : Durieux, Zagreb 2013.
  • Cijena s PDV–om : 84,00 kn / 11,15 €

O autoru

Author

Bora Ćosić, srpski i hrvatski romanopisac, esejist i prevoditelj rođen je u Zagrebu 1932. godine. Godine 1937. s obitelji seli u Beograd gdje nastavlja školovanje i završava Prvu mušku gimnaziju. Studirao je filozofiju na Filozofskom. Surađivao je u brojnim listovima i književnim časopisima. Godine 1952. bio je urednikom lista Mlada kultura a od 1962. do 1963. godine surađuje u književnom časopisu Danas. U ranoj mladosti prevodio je pjesnike ruskog futurizma, Majakovskog i Hljebnikova, pisao je i filmske dijaloge, a godine 1969. adaptirao je tekst za prvu postavku mjuzikla Kosa u Ateljeu 212. Spisateljsku karijeru započinje romanom Kuća lopova iz 1956. godine te zatim objavljuje knjige eseja Vidljivi i nevidljivi čovek, 1962., Sodoma i Gomora, 1963. godine. Autor je kultnog romana novije srpske proze, Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji, 1969., središtenom u ratnom i poratnom Beogradu, djelu u kojem ironijskim diskursom razara sve ideološke obrasce sankrosanktne u onodobnoj Jugoslaviji. Ćosić je istodobno nasljednik srednjoeuropske prozne tradicije intelektualiziranoga esejizma (stoga nije neobično njegovo poigravanje s formama: objavio je Musilov notes, neke vrste hommage Musilu u knjizi preobrazbe u kojoj je autor postao piscem iz naslova), kao i jedan od posljednjih intelektualaca koji se emocionalno iskreno identificirao s jugoslavenskom himerom, s mješavinom elegičnosti i mučnoga propitivanja nakon njena raspada. Obje struje su se udružile u bujnim i krajnje nekonvencionalnim romanima o Krleži, Poslovi/sumnje/snovi Miroslava Krleže, 1983., i Doktor Krleža, 1988., u kojima Ćosić, u kvaziautobiografskom pristupu poigravanja s identitetom i virtualnim stvarnostima, na besprijekornome hrvatskom književnom jeziku i virtuozno imitirajući Krležin stil problematizira ideološke, estetske, etičke i svjetonazorske mijene hrvatskoga autora i protimbe srednje i jugoistočne Europe. Raspad Jugoslavije odveo je pisca u dragovoljno izgnanstvo (najčešće boravi u Rovinju i Berlinu, dok objavljuje u Hrvatskoj). Taj je dio njegova stvaralaštva obilježen uglavnom esejističkim uradcima, među kojima se ističu Dnevnik apatrida, 1993., (opet jedno poigravanje s fiktivnim identitetom preko kojega Ćosić izriče stavove o suvremenoj političkodruštvenoj zbilji), Dobra vladavina (i psihopatologija njenog svakodnjevlja), 1995., te Carinska deklaracija, 2000., poluautobiografski tekst prezasićen promišljanjima o propalim jugobalkanskim pokusima i autorovim pomiješanim osjećajima prema toj tvorevini. Napisao je oko 50 knjiga, izdatih u Srbiji, Hrvatskoj i Njemačkoj, a zadnji roman, Kratko detinjstvo u Agramu, objavljen mu je prvo u Durieuxu, a zatim kod Schoeflinga u Frankfurtu. Dobitnik je mnogobrojnih europskih nagrada.