Košarica

Customer Login

Lost password?

View your shopping cart

Knjige

GRAD_KENOTAFweb2014

Bogdanović, Bogdan

Grad kenotaf

Nedostupno

Proza

Opis proizvoda

“Rat mu je upropastio nakane i pretvorio ga u disidenta… Sirova sila, slijepa i gluha za sve što je humanistima dobro, plemenito ili lijepo, sada za sobom ostavlja razaranja.” (Deutsches Allgemeines Sonntagsblatt, Hamburg)

O suvremenom barbarizmu, rušenju gradova – Vukovara, Dubrovnika, Sarajeva –  poznati graditelj i humanist, arhitekt Bogdan Bogdanović, u ovoj knjizi kaže:

“Nije mi jasna ta vojna doktrina koja nalaže kao jedan od prvih ciljeva, možda i kao prvi – rušenje gradova. Civilizovani svet će, ranije ili kasnije, s ravnodušnošću slegnuti ramenima na naša međusobna klanja. Šta bi drugo? Ali rušenje gradova neće nam nikad zaboraviti. Bićemo – i to baš mi, srpska strana bićemo upamćeni kao rušitelji gradova, novi Huni. Užas zapadnog čovjeka je razumljiv. On već više stotina godina čak i etimološki ne razdvaja pojmove ‘grad’ i ‘civilizacija’. Besmisleno rušenje gradova on ne može, ne ume drukčije shvatiti do kao manifestno, siledžijsko suprotstavljanje najvišim vrednostima civilizacije.”

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati proizvod “Grad kenotaf”

Detalji

  • ISBN :
  • Broj stranica : 62
  • Uvez : meki, ilustrirano, 13 x 20 cm
  • Izdavač : Durieux, Zagreb 1993.
  • Cijena s PDV–om : rasprodano

O autoru

Author

Bogdan Bogdanović (Beograd, 1922. — Beč, 2010.) arhitekt, umjetnik i filozof, profesor Beogradskog univerziteta od 1973. godine, gradonačelnik Beograda od 1982. do 1986. Politiku je napustio zbog sukoba sa Slobodanom Miloševićem koji je opisao u knjizi Zelena kutija. Zbog tog istog sukoba zadnje godine života provodi u egzilu u Beču gdje je živio sa suprugom do smrti 2010. godine. Značajan je neimar memorijalne arhitekture, spomen-obilježja podignutih u drugoj polovini dvadesetog stoljeća širom ex-Jugoslavije žrtvama fašizma u Drugom svjetskom ratu. Najznačajniji spomenici Bogdana Bogdanovića nalaze se u Beogradu (Spomenik Jevrejskim žrtvama fašizma), Jasenovcu (Kameni cvijet), Bihaću (Spomen – park Garavice sa kenotafima žrtava fašizma), Prilepu (Grupni kenotafi palih boraca otpora), Mostaru (Partizanski spomenik) i Kruševcu (Slobodište, simbolička nekropola). Napisao je brojne radove o arhitekturi grada, posebno o njezinim mitskim i simboličkim aspektima (Urbanističke mitologeme, 1966; Urbs i logos, 1976; Grad kenotaf, 1993). Za vrijeme boravka u Beču piše i objavljuje na njemačkom: Grad i smrt (Die Stadt und der Tod), 1993; Arhitektura uspomena (Arhitektur der Erinnerungen), 1994; Grad i budućnost (Die Stadt und die Zukunft), 1997; Ukleti graditelj (Der verdammte Baumeister), 1997. Godine 2002. Bogdanović od austrijske vlade dobiva nagradu za životno djelo za znanost i umjetnost.