Košarica

Customer Login

Lost password?

View your shopping cart

Knjige

rakova_djeca_web2014

Ketig, Tomislav

Rakova djeca

Upit

Opis proizvoda

Knjiga Tomislava Ketiga Rakova djeca autobiografski je izvještaj o jednoj nacionalnoj i kulturnoj grupaciji koja je u 20. stoljeću teško stradala i završila raspršeno na našem prostoru, po svijetu, odnosno, samo u obliku mikroskopskih majina čija je supstancija nestala u doba Drugog svjetskog rata. To je njemačka nacionalna manjina u panonskom prostoru.
Autor na primjeru svoje obitelji rekonstruira lomove i tragediju na mikroskopskom uzorku iz kojeg se vidi da je ovaj kulturni sloj srednjoeuropske populacije i kulture, makar to naizgled iz pojednostavljene povijesti izgleda drugačije, definitivno uništen baš od onih koji su ih trebali osloboditi i «počastiti privilegiranom» grupom u nekom budućem Trećem reichu. U središtu je Ketigova obitelj iz Bele Crkve, a za njegovu obitelj Weiskirchena ova iznimno vrijedna i rijetka memoarska knjiga upotpunjuje biblioteku sjećanja koja intenzivno, nakon posljednjeg rata i etničkog čišćenja nastaje takoreći spontano. Ona je važna za Hrvatsku jer je sudbina panonskih Nijemaca kod nas dokumentirala tek sa dvije, tri knjige. Tomislav Ketig je odličan stilist i ispisuje tekst na hrvatskom makar, da stvari nisu bile takve kakve su bile on bi ovu knjigu napisao na njemačkom i vjerojatno na njemačkom i izdao na prostoru odkud je sam i otkud je njegova obitelj.

Upit

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati proizvod “Rakova djeca”

Detalji

  • ISBN : 978-953-188-271-2
  • Broj stranica : 230
  • Uvez : meki, 13 x 20 cm
  • Izdavač : Durieux, Zagreb 2007.
  • Cijena s PDV–om : 120,00 kn

O autoru

Author

Tomislav Ketig, književnik i enciklopedist (1932, Nova Gradiška). Maturirao 1950. u gimnaziji u Novom Sadu. Apsolvirao na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1958, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu 1973. godine. Njegovi preci doselili su se u XVIII. stoljeću u Varaždin iz mjesta Kettig kraj Koblenza u Njemačkoj. Od 1960. do 1965. bio je urednik a potom i glavni urednik u Izdavačkom poduzeću Progres, a potom do 1976. glavni urednik i direktor sektora izdanja Marketprint u Novinsko-izdavačkom poduzeću Forum (Novi Sad), kada prelazi na dužnost stručnog sekretara te zatim i glavnog urednika Redakcije Enciklopedije Jugoslavije pri Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, na kojoj dužnosti ostaje do odlaska u mirovinu 1992. godine. Bio je urednik časopisa 45.paralela i časopisa Polja, te glavni urednik informativnog mjesečnika Nova knjiga, a enciklopedijskim poslovima bavio se i kao pomoćnik glavnog urednika Enciklopedije Vojvodine do obustavljanja rada na tom projektu pod pritiskom centralističke politike beogradskog režima. U književničkoj organizaciji bio je na dužnosti tajnika Društva književnika Vojvodine (1969–1971), potom predsjednik Društva (1971–1975), te potpredsjednik i v.d. predsjednika Saveza književnika Jugoslavije (1975–1978). Član je DHK i PEN–a. Odlikovan je za književne zasluge Ordenom bratstva i jedinstva sa srebrnim zracima. Dobitnik je više književnih nagrada za dramu, roman i poeziju, kao i Oktobarske nagrade Novog Sada. Piše poeziju, prozu, eseje i kritike, kazališne, televizijske i radio drame, te studije iz kulture i povijesti. Izvođene i objavljene kazališne, televizijske i radio drame: Vozačev nokturno (nagrada na Festivalu jugoslavenske radio drame, Koper , Novi Sad, Budapest, 1963), Astronauti (Narodno pozorište, Pirot i Skena 21, Novi Sad, 1963), Ružičasta noć (Narodno pozorište, Subotica, 1964), U cara Trajana kozje uši (Novi Sad, Beograd i Festival jugoslavenske radio drame Ohrid, 1965; Wien, Budapest, Saarbruecken, Koeln, Skopje, Hilversum 1967), Rekorder i aligator (Novi Sad, Festival jugoslavenske radio drame Ohrid, 1968), Poslednji dani Sirakuze (Separat Polja, Budapest, Novi Sad, Sarajevo, 1969), Kulosfera (Nagrada Društva književnika Vojvodine, Srpsko narodno pozorište, Novi Sad, 1972), Život teče dalje (TV Novi Sad, 1977), Lud kamen na granici (TV Novi Sad, 1977), Ulje na vatru (TV Beograd, 1978), Treća linija (objavljena u Forumu, 1982). Napisao je i preko 100 članaka za Hrvatski leksikon i Enciklopediju Jugoslavije, u kojoj mu je objavljen i obiman članak »Jugoslavija – kultura 1918-1988 i znanost 1918-1988« (EJ VI svezak). Prevodio je s engleskog prozu E.A. Poea, J. Londona, E. Hemingwaya, F. Scott Fitzgeralda, D. Thomasa i A. Panshina, te pjesme J. Symonsa. Djela su mu prevođena na njemački, mađarski, talijanski, nizozemski, francuski, makedonski, slovenski, albanski, slovački, rusinski, rumunski, ruski i švedski. Djela: Prometej u povratku (pjesme, Novi Sad, 1962), Pomračenja (drame, Novi Sad, 1969), Slepi putnici (roman, Subotica, 1972), Lude godine (roman, Novi Sad, 1973), Sanjari i fotografi zore (eseji o nadrealizmu, Novi Sad, 1975), Amanet (pjesme, Novi Sad, nagrada Stražilovo, 1981), Poeme i balade (Zagreb, 2002). Koautor antologije Pesnici Vojvodine (Novi Sad, 1975). Zastupljen u knjigama: Almanah mladih (Novi Sad, 1951), Zbornik vojvođanskih mladih pisaca (Novi Sad, 1952/53), Bez dlake na jeziku (Beograd, 1964), Tragom dečje pesme (Novi Sad, 1969, 1980), 65 najboljih priča (Beograd, 1969), Álmok szirtjen (Novi Sad, 1969), Dečja književnost – šta je to? (Novi Sad, 1970), Literaturite na malite narodi (T. Veles, 1970).