Košarica

Customer Login

Lost password?

View your shopping cart

Knjige

pariz_nema_jutra_web2014

Tripković, Yves-Alexandre

Pariz nema jutra

15,93 €

Proza

Upit

Opis proizvoda

Pariz nema jutra je intrigantna priča iz grada koji je čitavo 20. stoljeće bio intelektualno i umjetničko središte svijeta, a za ovog pisca je kozmos između asfalta i virtualnog digitalnog svijeta, između samoća i direktnog kontakta s mašinerijom svijeta umjetnosti, medija, glazbe.
U pariški tlocrt kulture i socijalne hibridnosti i napetosti, Yves-Alexandre Tripković ucrtao halucinantan i točan roman svoje generacije.

Upit

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati proizvod “Pariz nema jutra”

Detalji

  • ISBN : 978-953-188-276-7
  • Broj stranica : 165
  • Uvez : tvrdi, 13 x 20 cm
  • Izdavač : Durieux, Zagreb 2007.
  • Cijena s PDV–om : 120,00 kn / 15,93 €

O autoru

Author

Yves-Alexandre Tripković (1977.) je mladi hrvatski – ili hrvatsko-francuski književnik i kolumnist koji živi u Parizu. Od djetinjstva do mature živio je u Zagrebu i na realciji između Zagreba, Pariza i Tokija. Piše na hrvatskom i francuskom, već godinama objavljujući kolumne i kritike u francuskoj periodici i tamošnjim kulturnim portalima. Pariz nema jutra napisao je na hrvatskom jeziku, dakle i namijenio ovdašnjoj publici. To je niz priča ili gotovo roman o pariškoj literarnoj off sceni - portret nečeg što se nekad zvalo boemom, kasnije egzistenijaističkim intelektualnim i umjetničkim miljeom, a danas je to kozmos između asfalta i virtualnog digitalnog svijeta, pukog preživljavanja i direktnog kontakta s mašinerijom velikog svijeta umjetnosti, medija, glazbe, kulturne i socijalne hibridnsoti. U tom svijetu, blještavom i praznom istovremeno, Yves-Alexadre Tripković virtouzno i hladno – možda rezignirano – bilježi (ne)mogućnost konzistentne i smislene egzistencije, one privatne i one kreativne. Knjiga je u cjelini napisana odlično i dosljedno. Uključivanje ovog talentiranog pisca iz druge imigrantske generacije u hrvatasku književnsot smatram neobično važnom, budući da se radi o primjeru jednog novog književnog fenomena višestruke pripadnosti, čiji prilog modernoj europskoj književnosti – ali ne samo njoj - postaje sve zanimljiviji i zapaženiji: knjige Slavice Bodrožić, Siniše Stanišića, Nicola Ljubića ili Charlesa Simića podjednako su integralni i relevantni dio nacionalne, ali i jedne transnacionalne i transjezične svjetske književnosti.