Zagreb Noir

Opis proizvoda

Otkako je 2004. krenula iz matičnog Brooklyna, u Noir ediciji sad već punoljetnog američkog nezavisnog izdavača Akashic Books izišlo je više od 60 naslova. I dok svoja izdanja uskoro trebaju dočekati gradovi poput Rio de Janeira, Jeruzalema, Bagdada, Bogote, Montreala, Stockholma…, u popis onih koji se kroz krimi priče najzanimljivijih autora suočavaju s vlastitom tamnom stranom sad se uvrstio i Zagreb. A DurieuxNoir ide dalje: uskoro vas očekuju Barcelona, Rim i Istanbul, kao i dvotomna kompilacija USA Noir koja donosi izbor najboljih priča iz američkih gradova. Najbolje ćete ih upoznati lutajući njihovim mračnim zakucima. Jer, da parafraziramo jednog autora iz zagrebačkog noir ansambla: u mraku se bolje vidi.

“Zbirka koja je pred vama vodi vas kroz nekoliko različitih perspektiva grada od kojih svaka otkriva neuralgične točke Zagreba: autori nas izravno ili neizravno vraćaju u ratne godine devedesetih i atmosferu neizvjesnosti i straha koja je vladala nad krhkim ljudskim životima, dok nas jedna priča podsjeća na višeslojnu traumu ovoga grada koji je više puta u prošlom stoljeću na najokrutniji način eliminirao vlastite nepoćudne stanovnike. Na nesvakidašnji način se iscrtava plan obnove Jugoslavije u krugovima balkanskog podzemlja, a zatim se huligansko nasilje pretvara u sudbinski perpetuum mobile maksimirske šume. Zbirka se također poigrava s nasiljem kao lajtmotivom suvremenog života u Zagrebu, ponire se u karakter jednog anonimnog gradskog samotnjaka, a i progovara o socijalnoj strukturi dežurnih frikova, dok se u jednoj priči može pronaći svatko tko je ikada pobjegao iz neke situacije zbog društvene osude. Zatječemo se u jednoj noćnoj akciji mlade zagrebačke aktivistkinje, a potom doznajemo da usporeni umirovljenik i nakon svih reinterpretacija povijesti u kojoj je živio može sačuvati ponos. Knjigu zatvara priča koja je idealna urbana legenda za neprospavane noći tisuća Zagrepčana i Zagrepčanki koji se ne bi šteli mešat.
Autori Zagreb Noira zaviruju ovom starom gradu na obali Save ispod kože, a neki ga snimaju iz zraka, sa sigurne udaljenosti, ali precizno poput geodeta. Neki mu se pak unose u lice, prolaze s njime bezbrojne runde kao u kakvom iscrpljujućem boks meču. Svi oni uspjeli su stvoriti uvjerljivu i začudnu galeriju likova, ljudi od kojih zaziremo jer se gradom kreću noću, pokrajnjim ulicama, sastaju se po garažama, jeftinim birtijama, bolnicama, do laktova su u sumnjivim poslovima…” (Ivan Sršen iz Uvoda)

AUTORI U OVOJ ZBIRCI: Ivan Vidić, Josip Novaković, Andrea Žigić–Dolenec, Robert Perišić, Mima Simić, Pero Kvesić, Nada Gašić, Zoran Pilić, Ružica Gašperov, Darko Milošić, Nora Verde, Ivan Sršen, Neven Ušumović, Darko Macan

IVAN VIDIĆ rođen je u Zagrebu 1966. Osnovnu i srednju školu završio u Zagrebu, te diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, odsjek dramaturgija. Nakon sudjelovanja u ratu 1991.–92., počeo se profesionalno baviti književnošću. Samostalni umjetnik, bavi se pisanjem kazališnih komada, proze i filmskih scenarija. Napisao dvadesetak kazališnih komada te knjige proze Gangabanga, Violator, Ona govori i Južna država.
JOSIP NOVAKOVIĆ rođen je 1956. u Daruvaru. S dvadeset godina emigrirao je u Sjedinjene Države. Studirao je psihologiju i filozofiju na Vassaru, a magistrirao književnost i teologiju na Sveučilištu Yale i Teksaškom sveučilištu u Austinu. Objavio je roman April Fool’s Day, tri zbirke kratkih priča (Yolk, Salvation and Other Disasters, Infidelities: Stories of War and Lust), dvije zbirke autobiografskih crtica Apricots from Chernobyl, Plum Brandy: Croatian Journey te dva priručnika Writing Fiction Step by Step, Fiction Writer’s Workshop. Djela je objavio u skoro svim vrhunskim američkim književnim časopisima (Ploughshares, New York Times Magazine, Double Take, The Threepenny Review i dr.). U Hrvatskoj su mu objavljeni izbor priča Grimizne usne (Meandar, 2000.), zbirka eseja Tražeći grob u Clevelandu (Meandar, 2003.), priručnik Radionica pisanja fikcije (Algoritam, 2007.) i roman Prvi aprila (Algoritam, 2009.). Za svoj rad primio je niz nagrada, a 2013. godine bio je i finalist jedne od najprestižnijih svjetskih književnih nagrada Man Booker International Award. Dugogodišnji je predavač na sveučilištima diljem svijeta.
ANDREA ŽIGIĆ DOLENEC rođena je 1966. u Varaždinu. Diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i radi kao novinarka na Radio Varaždinu. Za svoj je novinarski rad 2003. godine primila nagradu Foruma 21 Hrvatskog novinarskog društva za radijsko novinarstvo. Piše poeziju i kratke priče, od kojih su joj neke objavljene u knjigama i novinama. Prva od njih objavljena je u zbirci Ispod stola — najljepše antikorupcijske priče, u izdanju VBZ–a i Transparency Internationala Hrvatska, zajedno s pričama poznatih hrvatskih književnika. Priprema za tisak svoju prvu samostalnu zbirku priča.
ROBERT PERIŠIĆ (Split, 1969.) autor je šest knjiga, prevođen u brojnim europskim državama i SAD, nagrađivan u Hrvatskoj i inozemstvu. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Njegov roman Naš čovjek na terenu doživio je odličan odjek u SAD–u te je uvrštavan na liste prijevoda i knjiga godine 2013. u Americi. Živi u Zagrebu kao samostalni autor.
MIMA SIMIĆ je književnica, prevoditeljica, prva gitara obiteljskog benda Drvena Marija. Objavila kultnu zbirku priča Pustolovine Glorije Scott (AGM, 2005.) koja je doživjela mnoge medijske permutacije (radiodrama, strip, crtani film, epitaf) te zbirku filmoloških eseja Otporna na Hollywood (HFS, 2009.) koja joj je priskrbila orden najbolje filmske kritičarke. Kratke priče objavljuje po domaćim i inozemnim časopisima, uvrštena u više domaćih i međunarodnih antologija, a trenutačno radi na njihovu konačnom ukoričenju.
PERO KVESIĆ rođen je 1950. u Zagrebu, diplomirao sociologiju i filozofiju, pol radnog vijeka radio kao novinar, četvrtinu nije mogao naći posao, a četvrtinu mu je službeno priznat status književnika. Uređivao knjige, časopise, magazine i novine. Objavljivao novinarske i literarne radove, stripove, ilustracije i fotografije te radio kao scenarist za film i televiziju. Izašlo mu je dvadesetak knjiga i slikovnica. Posljednjih godina najviše radi na svojim blogovima.
NADA GAŠIĆ rođena je 1950. u Mariboru. Od 1952. živi u Zagrebu gdje je diplomirala na Filozofskom fakultetu. Postdiplomski studij nastavila u Pragu na Karlovom univerzitetu gdje je i doktorirala i radila na Katedri slavistike. Šest semestara predavala na Katedri slavistike u Sankt Petersburgu. Bavila se i bavi se leksikografskim, uredničkim i prevodilačkim poslom. Prevela Hašekove Doživljaje dobrog vojnika Švejka. Piše romane na granici kriminalističkog, noir i socijalnog žanra. Mirna ulica, drvored i Voda, paučina višestruko su nagrađeni, prevedeni na ukrajinski i makedonski. U pripremi joj je roman Četiri plamena, led.
ZORAN PILIĆ rođen je u Zagrebu. Danas piše o knjigama, književnosti i paraknjiževnim pojavama na portalu booksa.hr. Kratke priče i ulomci iz romana prevođeni na engleski, njemački i španjolski jezik. Priče objavljivane u Antologiji kratke europske priče (2011.), panorami hrvatske kratke priče na španjolskom jeziku Lengua de ruiseñor (2013.) i Everything You Wanted, But Had No Chance to Read (2014.) na engleskom jeziku. Objavio: Doggiestyle — zbirka priča (Konzor, 2007.), Krimskrams — roman (Profil, 2009.), Đavli od papira — roman (Profil, 2011.), Dendermonde — poezija (Sandorf, 2013.), Nema slonova u Meksiku — zbirka priča (Fraktura, 2014).
RUŽICA GAŠPEROV rođena je i živi u Splitu. Zaposlena na mjestu gdje su brojevi važniji od riječi, pa odušak pronalazi u čitanju i pisanju. Priče su joj objavljivane u časopisima, zbornicima i na portalima u zemlji i inozemstvu. Ušla među šest finalista za Nagradu VBZ–a 2011. za roman godine. Bjelovarsko kazalište postavilo joj je dramu Adio pameti koja je objavljena na portalu Drame.hr.
DARKO MILOŠIĆ rođen je 1967. godine u Zagrebu. Završio studij književnosti na Filozofskom fakultetu. Bavio se prevođenjem s engleskoga. Objavio je zbirku eseja 55 lakih komada (Sandorf, 2013.).
NORA VERDE (ANTONELA MARUŠIĆ) rođena je 1974. godine u Dubrovniku. Završila je studij hrvatskog jezika i književnosti. Od 1998. do danas radi kao novinarka i urednica u dnevnim i tjednim novinama te u neprofitnim medijima u sektorima kulture, glazbe, televizije, civilnog društva, ljudskih prava i nezavisnih medija. Autorica je proznih knjiga Posudi mi smajl (Meandar, 2010.) i Do isteka zaliha (Sandorf, 2013.) Trenutno priprema zbirku priča naslova Vrijeme je na našoj strani.
IVAN SRŠEN rođen je 1979. u Zagrebu. Od 2001. radi u knjižarstvu i izdavaštvu. Uredio je brojna izdanja iz područja glazbe, politike, povijesti, ekonomije i književnosti, autor je dviju knjiga proze (Skela — bajke iz automata za kavu, 2010. i Harmatan, 2013.) te jedne studije (Povijest zagrebačkih knjižnica, 2010., koautor Daniel Glavan), a preveo je više knjiga s engleskog jezika. Od 2007. godine suvlasnik je i urednik u nakladničkoj kući Sandorf.
NEVEN UŠUMOVIĆ rođen je 1972. godine u Zagrebu. Odrastao je u Subotici. Živi na relaciji Kopar – Umag. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je filozofiju, komparativnu književnost i hungarologiju, studirao turkologiju. Objavio je zbirke priča 7 mladih (Zagreb, 1997.), Makovo zrno (Zagreb, 2009.), Rajske ptice (Zagreb, 2012.) i roman Ekskurzija (Zagreb, 2001.); izabrane priče objavljene su mu pod nazivom U stočnom vagonu (Beograd, Zrenjanin, 2014.). Uvršten je u američku antologiju Best European Fiction (Dalkey Archive Press, 2010.), koju je uredio Aleksandar Hemon.
DARKO MACAN rođen je u Zagrebu 1966. Autor je petnaestak knjiga, od kojih je najnovija Koridor, i tridesetak strip–albuma, od kojih je najnoviji Selamalejkum, generale. Knjige za djecu (Knjige lažu!, Žuta minuta) nagrađivane su mu »Grigorom Vitezom«, znanstvena fantastika (Koža boje masline, serija Neruševac) SFerom, a stripovi (Borovnica, Qreten itd.) Grand prixom vinkovačkoga Salona. Radio je za američko, a radi za francusko strip–tržište. Kao mali, jedno je vrijeme želio postati Agatha Christie.