<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Durieux &#187; Proizvodi</title>
	<atom:link href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/feed/?product_cat=dramska-umjetnost" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://durieux.hr/wordpress</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Tue, 31 Mar 2026 08:51:27 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
		<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
		<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.9.1</generator>
	<item>
		<title>Emocije i izvedbene umjetnosti</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/emocije-izvedbene-umjetnosti/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/emocije-izvedbene-umjetnosti/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 17 Dec 2025 14:41:44 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=8859</guid>
		<description><![CDATA[<p>Emocije i izvedbene umjetnosti — Strah, žalovanje, bijes Une Bauer polazi od kritičke pozicije kako su i čisto kognitivni (tradicionalno dominantni) i čisto emotivni, senzualistički pristup umjetnosti metodološki i epistemološki neadekvatni za sustavno suočavanje s fenomenima postdramskog kazališta. Budući da je postdramski teatar postao dominantna estetska praksa na europskom kontinentu, unio je podosta nesuglasica u tradicionalne tetarološke tabore koji se s novim fenomenom nisu znali analitički nositi. Kako bi im doskočila i nadogradila teorijsku neadekvatnost dijela tradicionalne teatrologije, autorica poseže za kompleksnim interdisciplinarnim poljem afektologije. U posljednjih dvadesetak godina svjedočimo tzv. afektivnom obratu, odnosno zalasku znanosti o umjetnosti i estetike u polje afekata. Iako sad već možemo govoriti o zasebnom znanstvenom &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/emocije-izvedbene-umjetnosti/">Emocije i izvedbene umjetnosti</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/emocije-izvedbene-umjetnosti/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Od dramskoga do kazališnog teksta</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/od-dramskoga-kazalisnog-teksta/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/od-dramskoga-kazalisnog-teksta/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 28 Oct 2025 12:49:21 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=8805</guid>
		<description><![CDATA[<p>Knjiga predstavlja rijetki pokušaj da se o naizgled već iscrpno razmatranim pitanjima dramatologije progovori iz očišta discipline koja će izmjestiti uvriježenu percepciju temeljnih obilježja dramskog teksta, odnosno ponovno teorijsku raspravu vratiti u djelokrug parametara jezično-stilske analize, istina obogaćene pojmovnim aparatom koji će u sebe uspješno apsorbirati i ne-jezični medij živog uprizorenja. Stoga se ovdje uvodi multimodalni stilistički pristup, koji autorici omogućuje da s jednakom suverenošću analizira niz suvremenih, post-dramskih autorskih tekstova, ali i pripadni im niz različitih varijanti scenske realizacije, kako bi na tim primjerima ispitala relevantnost uporabljenog kategorijalnog aparata, čime iz svojega materijala uspijeva izmamiti jednako intrigantne načelne i interpretativne probitke. Usto  knjiga svojim sluhom za suvremenu hrvatsku dramsku &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/od-dramskoga-kazalisnog-teksta/">Od dramskoga do kazališnog teksta</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/od-dramskoga-kazalisnog-teksta/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Šake pune oblaka</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/sake-pune-oblaka/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/sake-pune-oblaka/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 13 Nov 2020 10:42:58 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=7161</guid>
		<description><![CDATA[<p>Lejla Kalamujić osvojila nas je sjajnom zbirkom priča Zovite me Esteban, a ovom će nas zbirkom drama zadržati pod jednako snažnim dojmom. Šake pune oblaka i druge drame objedinjuju eponimni igrokaz, Ugasimo svjetlo te Ljudožderku koja je već uspješno izvođena u regiji. Djela povezuje suvremena socijalna problematika: stigma homoseksualnosti i transrodnih osoba, usamljenost starih ljudi te odrastanje bez roditelja. Duboko zadirući u tkivo društva, Kalamujić prikazuje razorno djelovanje raspada države te obitelji na njezine stanovnike, odnosno članove, koji nakon njega gube osjećaj pripadnosti. Autorica ipak pristupa likovima s velikom toplinom i empatijom te ostavlja mogućom drukčiju budućnost. Na zastranjenja čovječanstva Kalamujić odgovara nadom.</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/sake-pune-oblaka/">Šake pune oblaka</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/sake-pune-oblaka/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Košnice</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/kosnice/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/kosnice/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 25 Jun 2020 13:16:07 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=7048</guid>
		<description><![CDATA[<p>Dramska trilogija Košnice nagrađivane spisateljice Ružice Aščić u središte svake drame smješta jednu obitelj s njenim ključnim problemima. Protagonisti bi od života željeli nešto više od pasivnog prepuštanja okolnostima, ali se njihova nastojanja suočavaju s pritiskom okoline koja im želje gura u prostor nepoželjnog. Uslijed okolnosti likovi postaju bezvoljni pa i preslabi da promijene svoju nezavidnu situaciju. Atmosfera praznine i beznađa, ostvarena naoko ispraznim dijalozima, snažno izbija iz teksta i omata čitatelja kao paučina. U dramama se primjećuje obrnuta gradacija nemoći i malaksalosti, počevši od prve u kojoj je želja jasna, ali neprekidno udara u zid, preko druge u kojoj želje više nema te se osjeća nemogućnost ostvarivanja bliskosti do &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/kosnice/">Košnice</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/kosnice/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ljubavni sastanak u Senlisu</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/ljubavni-sastanak-u-senlisu/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/ljubavni-sastanak-u-senlisu/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 19 Mar 2018 08:28:25 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=6342</guid>
		<description><![CDATA[<p>Ljubavni sastanak u Senlisu Izabrane drame Jeana Anoilha LJUBAVNI SASTANAK U SENLISU LÉOCADIA DIVLJAKUŠA PROBA ILI KAŽNJENA LJUBAV POZIV U DVORAC Ono što će kasnije Albert Camus formulirati kao nadomjestak za nadu u budućnost čovjekova svijeta, kako preostaje »sačekati da dođe vrijeme mladih«, u osnovi je filozofije Anou­ilhovih komada: socijalna izloženost, krhkost i osjetljivost ujedno je i snaga, a slijepa prirodna nesposobnost za kompromis ujedno je i mudrost. Filozofski idealizam »mladih« bića svojom prirodom može samo iz temelja reformirati društvo, za njih ne postoji nijedna prihvatljiva strana prilagodbe »establišmentu« kakav jest niti pomirljivost sa »starim«. Iznenadit će broj otvorenih, a i za nas gorućih pitanja koja Jean Anouilh u žaru &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/ljubavni-sastanak-u-senlisu/">Ljubavni sastanak u Senlisu</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/ljubavni-sastanak-u-senlisu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Subjekt kao Gost</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/subjekt-kao-gost/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/subjekt-kao-gost/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 25 Nov 2014 19:45:58 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[urieudur301346hr3862]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=3874</guid>
		<description><![CDATA[<p>Dva pojma zauzimaju središnje mjesto u ovoj knjizi Vjerana Zuppe, uglednog pisca, esejiste, dramatologa i, nadasve, »teatarskog čovjeka«. To su pojmovi subjekta i lika, koji tvore tematsku i problematsku okosnicu njegovih razmatranja ili, možda je bolje reći, njegovih diskurzivnih majstorija. Izbor baš tih pojmova nije nimalo arbitraran već je određen njihovim bitno konstitutivnim statusom u cjelini i pojedinostima teatarskog imaginarija. Iako su ti pojmovi od ključne važnosti i u drugim područjima racionalnog umovanja i estetskog stvaranja, od filozofske i znanstvene refleksije do raznovrsnih svjetova umjetnosti, pa su, prema tome, u neku ruku transverzalni, u teatarskom imaginariju oni su ipak neuporedivo važniji, vidljiviji, dojmljiviji i životniji. I to naprosto zbog toga &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/subjekt-kao-gost/">Subjekt kao Gost</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/subjekt-kao-gost/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Zagreb 1945</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/zagreb-1945/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/zagreb-1945/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 30 Oct 2014 11:18:58 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[urieudur301346hr3862]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=3722</guid>
		<description><![CDATA[<p>Tilla Durieux posvetila je komad Zagreb 1945 gradu u kojemu je provela dvadesetak emigrantskih godina (1933—1953). Komad do sada nije bio objavljen u Njemačkoj, a u nas samo u časopisu Republika, no nije nepoznat. Na njemačkom je izveden u proljeće 1946. u Gradskom kazalištu u Luzernu, a u hrvatskom prijevodu i režiji Dubravke Crnojević Carić sa skoro četiri desetljeća zakašnjenja bio je na repertoaru Zagrebačkog kazališta mladih. Komad govori o privatnoj situaciji jedne zagrebačke obitelji u doba njemačke okupacije i ustaške vlasti. Zaplet i tragični završetak temelje se na njihovom (hrabrom) otporu odnosno (oportunističkom) prihvaćanju tadašnjih prilika. Ovaj dramski tekst jaka je literarna evokacija zagrebačko-gornjogradskog građanskog ugođaja s autobiografskim elementima. &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/zagreb-1945/">Zagreb 1945</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/zagreb-1945/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Utjeha sjevernih mora</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/utjeha-sjevernih-mora/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/utjeha-sjevernih-mora/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 30 Oct 2014 11:06:07 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[urieudur301346hr3862]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=3666</guid>
		<description><![CDATA[<p>“Na sebi svojstven način svaka se od drama određuje prema pojmu domovine i čovjekova osjećaja pripadnosti. Govor simbola (primjerice asfodel kao smrt), motivi (primjerice duša od tri dijela) te relativizacija (primjerice ona religijska značenja) oslonac su dramama. Zato im je lakše objasniti učinak no prepričati sadržaj. Izmicanje doslovnosti i lov na bitno čini Šnajderove drame višeznačnim i unvierzalnim te zato prihvaćenim na europskim pozornicama. Izvorišni civilizacijski simboli, biblijski i antički (rođenje Spasitelja, Toranj babilonski, pretvaranje u stup soli&#8230;). logičan su izbor tog visoko artificijelnog jezika koji i samim izborom imena priziva historijske i mitološke konotacije. Šnajderov poetski angažman očigledno izvire iz povijesne situacije, ali njezine okvire ne nameće vlastitom razvoju.” &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/utjeha-sjevernih-mora/">Utjeha sjevernih mora</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/utjeha-sjevernih-mora/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>U samoći pamučnih polja &#8211; Roberto Zucco</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/u-samoci-pamucnih-polja-roberto-zucco/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/u-samoci-pamucnih-polja-roberto-zucco/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 30 Oct 2014 10:56:57 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[urieudur301346hr3862]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=3653</guid>
		<description><![CDATA[<p>S francuskoga preveli Tanja Tadić i Ivica Buljan “Bernard–Marie Koltes – za nas je novo književno ime. Ovaj prerano umrli (1948.-1989.) francuski pisac poznat je prije svega kao dramatičar. Autor je pet drama koje su prihvatili najveći suvremeni francuski redatelji. Kod nas je izvedena samo jedna njegova drama (Roberto Zucco) koju sada dobivamo i tiskanu. Uz ovu dramu tu je i njegovo djelo U samoći pamučnih polja, djelo metafizičke inspiracije koje tek upotrebom  prepoznatljivih simbola komunicira sa čitateljem. Roberto Zucco, pak, daleko je pristupačnije djelo. To je također djelo egzistencijalističke upitanosti, ali ostvareno u konkretnim ljudskim sudbinama i situacijama. »Roberto Zucco«, ukratko dopadljiv je dramski rad koji vrijedi (osim izvođenja) i &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/u-samoci-pamucnih-polja-roberto-zucco/">U samoći pamučnih polja &#8211; Roberto Zucco</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/u-samoci-pamucnih-polja-roberto-zucco/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Supermarket</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/supermarket/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/supermarket/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 30 Oct 2014 10:16:25 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[urieudur301346hr3862]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=3629</guid>
		<description><![CDATA[<p>U drami Supermarket autoricu zanima naličje egzila, posebno emigracija iz oskudnih postkomunističkih “dućana” u prebogat, ali time ne i smislenošću ili suosjećanjem opskrbljen supermarket europskih državica tipa Austrije. Radnja drame odvija se u austrijskoj školi, u razredu za djecu doseljenika (sa svega dva polaznika!), gdje se sedam puta zaredom ponavlja isti dan, ali s različitim ishodima – znači ponovo tema poznata nam iz filmografije Kieslowskog. Upravitelj škole, novinar, dvoje profesora, dvoje učenika: svatko od njih s drugačijim poremećajem realnosti, odnosno u službi osobite patologije laganja. Upravitelj škole trguje svojim lažnim dosjeom ruskog političkog disidenta, dvoje austrijskih profesora manipuliraju preljubništvom i izvanbračnom, kao i bračnom trudnoćom, učenici se bave muškom i &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/supermarket/">Supermarket</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/dramska-umjetnost/supermarket/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
