<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Durieux &#187; Proizvodi</title>
	<atom:link href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/feed/?product_cat=proza" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://durieux.hr/wordpress</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Wed, 22 Apr 2026 12:33:25 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
		<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
		<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.9.1</generator>
	<item>
		<title>Bez dijagnoze</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/biografije-putopisi/bez-dijagnoze/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/biografije-putopisi/bez-dijagnoze/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 02 Jun 2023 07:45:01 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=8003</guid>
		<description><![CDATA[<p>Knjiga pripovijedaka Bez dijagnoze Maje Strozzi, kćeri slavnog zagrebačkog redatelja, dramskog autora, glumca i prevoditelja Tita Strozzija i glumačke zvijezde nacionalnog kazališta Elize Gerner, dragocjena je kronika građanskog društvenog života Zagreba nekoć i danas, o čemu autorica, renomirana kardiologinja, svjedoči iz osobnog životnog i profesionalnog iskustva koje je stekla odrastajući u poznatoj umjetničkoj obitelji, a potom radeći kao liječnica u vodećim zagrebačkim klinikama. S iznimnim darom zapažanja i fokusom na slikovite situacije, ljudske karaktere i društveni kontekst, Maja Strozzi u svojim pričama oživljava uzbudljivu povijest svoje obitelji i otvoreno progovara o vlastitom životu i karijeri te aktualnim pitanjima koja je zaokupljaju: političkom kadroviranju, pandemiji, potresu, pokretu #MeToo, suočavanju sa starenjem &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/biografije-putopisi/bez-dijagnoze/">Bez dijagnoze</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/biografije-putopisi/bez-dijagnoze/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Dan za ispravljanje</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/dan-za-ispravljanje/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/dan-za-ispravljanje/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 03 Nov 2022 12:15:27 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=7775</guid>
		<description><![CDATA[<p>Nagrađivana autorica Alena Begić objedinila je svoje neobične, bizarne priče u zbirci Dan za ispravljanje. Likovi ove knjige su poremećeni, narcisoidni i patološki bezvoljni pojedinci koji na razne načine remete prihvatljivo ponašanje. Njihova zastranjenja istovremeno su zabavna i zastrašujuća, vječito na granici groteske: od žene opsjednute zahodskom čistoćom do čovjeka koji ne podnosi posmrtna žalovanja. Tematizirajući ponajviše smrt i groblja te obrede vezane za njih, Begić stvara morbidno komičan svijet slabića koji, kada nešto i poduzmu, čine to kako bi sakrili vlastitu nemoć da se nekako pomaknu. Priče govore o neodlučnosti koja se stalno ponavlja u začaranom krugu. Dan za ispravljanje možda neće nikoga ispraviti, ali će vas zabaviti i &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/dan-za-ispravljanje/">Dan za ispravljanje</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/dan-za-ispravljanje/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Dangube iz Starih dvora</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/dangube-iz-starih-dvora/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/dangube-iz-starih-dvora/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 29 Nov 2023 15:23:13 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=8157</guid>
		<description><![CDATA[<p>Dangube iz Starih dvora najpoznatiji je rumunjski modernistički roman, isprva serijaliziran u tisku od 1926. do 1928., a zatim objavljen kao knjiga 1929. godine. Njegovu autoru, Mateiuu Caragialeu trebala su puna dva desetljeća da ga zgotovi i on predstavlja njegovo središnje književno djelo. Roman je specifičan po kontemplacijskom stilu na koji je utjecao Proust i dekadencija fin de sièclea te po ciničnom i trezvenom prikazu jednog društva pred zalaskom. Fabula prati trojicu imućnih i obrazovanih potomaka bojara kojima je njihovo porijeklo osiguralo dobre manire, ali ih ne priječi da posjećuju bordele. Nasuprot njih autor postavlja četvrti lik &#8211; sirovog Balkanca čime najavljuje raspravu o specifičnosti rumunjske osobnosti koja se pokrenula &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/dangube-iz-starih-dvora/">Dangube iz Starih dvora</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/dangube-iz-starih-dvora/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Don Juan u ratu</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/don-juan-u-ratu/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/don-juan-u-ratu/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 03 Oct 2022 11:50:27 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=7742</guid>
		<description><![CDATA[<p>Armaninijev samosvojno koncipiran roman vratolomni je križanac fikcije i »fakcije«, novelistike i dokumentaristike. Armaninijevo pismo je uznemirujuće poput »polifonije glasova« kakvu iz autentičnih iskaza obezimenjenih svjedoka, nobelovka Svetlana Aleksijevič nastoji ugraditi u svoju prozu. Ipak, postoji jedna krucijalna razlika između ta dva naizgled srodna pristupa stvarnosnoj građi. Armaninijev Don Juan u ratu, dok propituje donhuanske (ali i donkihotovske) teme ukorijenjene u književnoj pod(svijesti) zapada, zapravo progovara o novovjekom padu u svijet čistoga nasilja u kojem, riječima autora, a na tragu donkihovštine »sama povijest događanja svjedoči o padu u ludilo, o zaboravu svake prave viteške geste, najprije prema protivnicima, ženama, djeci, starcima ili politički obespravljenima«. Armanini se već bavio temom holokausta &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/don-juan-u-ratu/">Don Juan u ratu</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/don-juan-u-ratu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Duhovi</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/duhovi-3/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/duhovi-3/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 14 May 2024 08:13:40 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=8309</guid>
		<description><![CDATA[<p>U jednom gradu, u jednoj radničkoj četvrti 80-ih godina prošloga stoljeća nekoliko se obitelji susreće u svakodnevnom životu, gdje ih, osim mjesta stanovanja, povezuje i motiv obiteljskog nasilja. Prvi roman omiljene hrvatske spisateljice Ive Ušćumlić Duhovi, prvotno objavljen 2013., već pokazuje zrelu autoricu koja zna razraditi radnju i plastične, psihološki uvjerljive likove čije se traume prenose s koljena na koljeno bez greške, temeljitije od tablice množenja. Duhovi Ive Ušćumlić navest će vas da proživite živote zabilježene na ovim stranicama i da se zapitate mogu li se neke skrivene stvari izbjeći i kako.</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/duhovi-3/">Duhovi</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/duhovi-3/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Dulcineja, Cervantes i holokaust</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/dulcineja-cervantes-holokaust/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/dulcineja-cervantes-holokaust/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 20 Oct 2025 10:59:25 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=8785</guid>
		<description><![CDATA[<p>Dulcineja, Cervantes i holokaust donosi duboku i originalnu interpretaciju Cervantesova klasičnog romana Don Quijote de la Mancha kroz prizmu manirističke književne analize i historijskog konteksta španjolske inkvizicije. Ante Armanini inovativno pristupa tumačenju romana i povezuje ga s povijesnim pojavama holokausta i policijske države u ondašnjoj Španjolskoj. Armanini ističe da Cervantes piše roman o don Quijoteu u zatvoru, što nije samo metafora nego opis grube zbilje. Zatvor postaje simbol policijske države u najstrožem smislu, kakva je Španjolska bila u to vrijeme s institucijama poput Santa Oficije i Santa Hermandade. Roman tretira Cervantesa kao manirista, a ne baroknog autora. Manirističko otkriće, za razliku od renesanse, jest otkriće svijeta kao svijeta ograničenja i &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/dulcineja-cervantes-holokaust/">Dulcineja, Cervantes i holokaust</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/dulcineja-cervantes-holokaust/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Fantom i Šanel</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/fantom-sanel/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/fantom-sanel/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 01 Oct 2024 12:44:53 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=8419</guid>
		<description><![CDATA[<p>Fantom i Šanel je, prema riječima autora Marija Brkljačića, poetsko–prozni slalom o ljubavnom odnosu dvoje neprilagođenih i osebujnih ljudi. Oba subjekta govore o svojem odnosu i o tome kako vide onog drugog u njemu s blagom ironijom i humorom. Kroz isječke napisane u obliku dramskih monologa sazanajemo kako su se upoznali i zavoljeli te kako su nastavili svoju neobičnu vezu u kojoj nije manjkalo ni alkohola ni psovki. Kao i uvijek u Brkljačićevim djelima, ovdje je prisutan jak socijalni element koji uvjetuje mogućnosti ovih neobičnih likova pa i putanju njihovog odnosa. Kombinacijom stiha i proze te uvođenjem dvaju pripovjednih subjekata koji naizmjence govore o svojem odnosu i o životu općenito &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/fantom-sanel/">Fantom i Šanel</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/fantom-sanel/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Glatka mnogostrukost</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/glatka-mnogostrukost/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/glatka-mnogostrukost/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 09 Sep 2023 10:56:49 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=8090</guid>
		<description><![CDATA[<p>Nakon EXPerimENTa i O… Profa je na tržište pustio svoj novi model — Glatka mnogostrukost. U odnosu na prijašnja dva modela, Glatka mnogostrukost umnogome je poboljšanih tehničkih, voznih i inih karakteristika. Profa navodi da motor novog modela ima brojne sličnosti s prijašnja dva, ali je smješten nešto niže, što uveliko doprinosi boljoj vožnji, kako na ravnim dijelovima, tako i u krivinama prometnica za koje je ovaj tip vozila namijenjen. Iako ovo zvuči nemoguće, Glatka mnogostrukost stvara 20% veću potisnu silu od svojih prethodnika. Novi model sadrži tempomat za vožnju van utabanih staza koja vozačima omogućuje odabir brzine kojom će putovati preko prljavštine ili blata automatskom kontrolom gasa i kočenja. Također, &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/glatka-mnogostrukost/">Glatka mnogostrukost</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/glatka-mnogostrukost/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Granica na kraju stoljeća</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/biografije-putopisi/granica-na-kraju-stoljeca/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/biografije-putopisi/granica-na-kraju-stoljeca/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 20 Oct 2025 10:27:52 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=8783</guid>
		<description><![CDATA[<p>Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je više od zanimljive priče o privatnom životu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stručnjaka za međunarodno pravo i dugo­godišnjeg profesora na zagrebačkom Pravnom fakultetu, akademika, koji je kao predstavnik SFRJ, a potom Hrvatske, sudjelovao u stvaranju važnih međunarodnih pravnih normi i zakona. Poznat kao vrstan pripovjedač i govornik, lucidan, duhovit i impresivnog pamćenja, Vladimir Ibler na kraju svog života dugog više od stotinu godina (1913–2015), oslobođen brige o tome »što će ljudi reći«, svojem je nekadašnjem studentu, novinaru i autoru nekoliko nagrađivanih knjiga, povjerio i ono što o njemu nisu znali ni njegovi najbliži prijatelji i suradnici, među kojima su bili Henry Kissinger, Juraj Andrassy, &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/biografije-putopisi/granica-na-kraju-stoljeca/">Granica na kraju stoljeća</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/biografije-putopisi/granica-na-kraju-stoljeca/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Izvještaj o generaciji</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/izvjestaj-o-generaciji/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/izvjestaj-o-generaciji/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 28 Dec 2021 11:28:34 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
		
		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?post_type=product&#038;p=7502</guid>
		<description><![CDATA[<p>U novoj knjizi “Izvještaj o generaciji” Dalibor Šimpraga donosi fresku osobnih izbora, sudbina i karakternih putanja više desetaka likova u tzv. srednjim godinama, do te mjere neposredno uvjerljivo kao da su “prepisani iz života”. Priče se dojmljivo grade prema zajedničkom nacrtu prikaza jedne generacije, slično kao svojedobno u autorovoj prvoj knjizi “Kavice Andreja Puplina”, serijalu pisanom u zagrebačkom slengu. Samo sad mnogo godina kasnije. Priče su podjednako tople, ali u “Izvještaju” je pripovijedanje na prvi pogled stilski neobilježeno, jednocrtno referiranje o ljudima kao tipovima. Nezaobilazan status na književnoj sceni Šimpraga je stekao romanom “Anastasia”, objavljenim 2007. godine, koji je u izboru žirija tada novouspostavljene nagrade tportala bio proglašen romanom godine. &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/izvjestaj-o-generaciji/">Izvještaj o generaciji</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/knjige/proza/izvjestaj-o-generaciji/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
