Košarica

Customer Login

Lost password?

View your shopping cart

Knjige

FIGURE_STRAHA_web2014

Prosperov Novak, Slobodan

Figure straha

Upit

Opis proizvoda

“Suvremeni hrvatski (kulturni) trenutak, kojega karakterizira »skretanje dolje« (a ne lijevo ili desno, kako se to nekad voljelo kazati, a ni danas ti pojmovi nisu izgubili ideološki prirepak!), ono je što upada u oči i na što Novak ukazuje. Snižavanje duhovnih kriterija, duhovna jalovost, posvemašnja provincijalizacija, osiromašenje i nebriga, primitivizam »vidljiv (nažalost) u svetim prostorima i nad svetim sadržajima naše domovine«, »trijumfalizam i nacionalni kič«, olako etiketiranje svega što se ne uklapa u sliku naših mentaliteta, samo su neke od »opasnosti« koje prijete urušenju kulturnog i duhovnog imagea po kojem smo bili prepoznatljivi dio europske uljudbe. Među napisima je i govor u Münchenskoj filharmoniji koji je »skandalizirao« društvenu klimu, stvorio »slučaj«, autoru »priskrbio« naljepnicu izdajice naroda i domovine, prisilivši ga – metodom istrgnuti citata i slobodne interpretacije govora – da se brani od misli koje nije izgovorio. Stoga je knjiga prilika da se govor pročita u cijelosti i da se onda o njemu zauzme stav bez osionosti, nadmenosti i političkih objeda.” (Ivan J. Bošković, Slobodna Dalmacija)

Upit

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati proizvod “Figure straha”

Detalji

  • ISBN : 953-188-013-1
  • Broj stranica : 194
  • Uvez : meki, 13 x 20 cm
  • Izdavač : Durieux, Zagreb 1994.
  • Cijena s PDV–om : 60,00 kn

O autoru

Author

Slobodan Prosperov Novak (r. 1951. godine), povjesničar književnosti, komparatist i teatrolog, djetinjstvo je proveo u Dubrovniku i na Hvaru, školovao se u Zagrebu, Sieni i Veneciji. Profesor na Sveučilištima u Zagrebu i Splitu, na Sapienzi u Rimu i Yaleu u New Havenu, autor je višesveščane i visokotiražne Povijesti hrvatske književnosti. Pisac brojnih monografija o hrvatskoj starijoj drami te knjiga Zašto se Euridika osvrnula, Kad su đavli voljeli hrvatski, Hrvatski pluskvamperfekt, Figure straha, Kratka povijest avanturizma, 101 Dalmatinac i poneki Vlaj, itd. Napisao je kulturološke vodiče po Hvaru i Dubrovniku. Bio je jedan od autora kultne postmodernističke izložbe Gundulićev san, zatim dramske uspješnice Ecce homo koja je u osamdesetim godinama izvođena na Dubrovačkim ljetnim igrama. Organizirao je više megadogađaja kao što su Svjetski kongres PEN-a u Dubrovniku 1993. godine, Mediteranska konferencija u Splitu 1997. ili proslavu 500. obljetnice rođenja Marina Držića 2014.