Košarica

Customer Login

Lost password?

View your shopping cart

Knjige

image description

Maroje Višić i Miroslav Artić (uredili)

Sindikati između rada i kapitala

Upit

Opis proizvoda

Zbornik donosi analizu sindikalnih praksi u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Radovi u zborniku se bave pitanjima sindikata, sindikalizma, sindikalne mobilnosti, borbe za radnička prava, percipiranoj neuključenosti i distanciranosti sindikata od radništva. Prilozi su fokusirani na goruće probleme radništva u novim društvenim okolnostima s jasnim ciljem prepoznavanja i vrednovanja aktualnih tendencija sindikata u Hrvatskoj i u regiji. Naime, ključno je pitanje traže li sindikati adekvatne odgovore na učestalo ugrožavanje radničkih prava? Koliko se angažiraju, na koje sve načine posreduju između radništva i vlasničkih struktura, te kako sindikate vide mediji a kako ih percipiraju radnici.

— ANKICA ČAKARDIĆ

O sindikatima, sindikalizmu, te odnosu sindikata i rada nije se kod nas previše pisalo niti istraživalo još od konca osamdesetih i ranih devedesetih. Ovaj zbornik nastoji popuniti tu prazninu i istovremeno adresirati taj problem od šireg društvenog interesa sustavnim i multidisciplinarnim obrađivanjem navedene teme. Pritom se on oslanja na recentna istraživanja te, još važnije, donosi rezultate istraživanja provedenih ekskluzivno za njegove potrebe.

— DAVOR RODIN

 

Autori u zborniku:
Nađa Bobičić bavi se istorijom razvoja, kao i savremenim pristupima koji nastaju na presjeku feminizma i marksizma. U svojoj doktorskoj disertaciji, koju je odbranila na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, pisala je o premrežavanju ova dva pravca u jugoslovenskom kontekstu od 1975. do 1990. godine, sa fokusom na opuse Vide Tomšič, Blaženke Despot i Nade Ler Sofronić. Urednica je izdavačkog programa i koordinatorke regionalne saradnje u Centru za ženske studije u Beogradu.
Snježana Ivčić (r. 1981.) je doktorirala na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Članica je Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju te se aktivno bavi analizom zdravstvenih politika. Istražuje povijest i razvoj zdravstva, privatizaciju zdravstvenih sustava te utjecaj EU na zdravstvene politike država članica. Povremeno piše analitičke tekstove o zdravstvenoj politici. Sudjelovala je u projektu istraživanje »Kontinuitet društvenih sukoba u Hrvatskoj 1987. — 1991.« od 2013. do 2020. godine. Zaposlena je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
Goran Kaluđerović (r. 1962.). Diplomirao Sociologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, 1998. godine. Magistrirao sa tezom »Uzroci i posledice ideološkog i političkog ekstermizma u Vojvodini posle II svetskog rata na primeru nemačke nacionalne manjine u periodu 1945–1952 (antropološko–sociološki pristup)«, 2012. godine na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta u Beogradu. Doktorsku disertaciju, »Etnički stereotipi u programima civilne i političke desniceu Vojvodini 2000–2012« odbranio na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta u Beogradu, 2016. godine. Radi u Nacionalnoj službi za zapošljavanje u Novom Sadu. Predsednik je Asocijacije filozofa, sociologa i politikologa »Polis« u Vrbasu, član je Upravnog odbora Vojvođanske politikološke asocijacije.
Vjeran Katunarić, umirovljeni profesor sociologije na Sveučilištu u Zadru. Bavi(o) se istraživanjem etničkih odnosa, kulturne politike, teorije društva i estetskom sociologijom. Bio je gostujući predavač na sveučilištima u Sjedinjenim Državama (1985., 2000.), Švedskoj (1992–3. i Njemačkoj; voditelj dvaju projekata o hrvatskoj kulturi i ekspert Vijeća Europe za kulturnu politiku. Dobitnik je priznanja »Rudi Supek« Hrvatskog sociološkog društva za razvoj sociologije (2009.) i Državne nagrade za životno djelo u području društvenih znanosti (2018.). Objavio je 19 knjiga, među ostalima: Dioba društva (1988.), Teorija društva u Frankfurtskoj školi 1990.), Bogovi, elite i narodi (1994.), Sporna zajednica (2003.), Lica kulture (2007.), Ženski eros i civilizacija smrti (1985. i 2009.), Potraga za liberalno–socijalističkom demokracijom i razvojem (na engleskom, 2018.), (s Marijom Šarić) Teorija u sociologiji (2020.).
Lara Končar je antropološkinja i doktorantkinja na programu Studije kulture i medija na FPN u Beogradu gde je završila i master Studije roda. Diplomirala je na Odeljenju za etnologiju i antropologiju na FF u Beogradu i pohađala je studije kulturne antropologije na FF u Zagrebu. Oslanjajući se na antropološke pristupe, feminističku kritiku i studije kulture istražuje teme rada i eksploatacije sa posebnim interesovanjem za radne migracije, sezonske poslove i rad u sferi usluga.
Dunja Kučinac (r. 1989.) je književna komparatistica i povjesničarka umjetnosti te radnica u kulturi. Članica je kustoskog kolektiva BLOK i Platforme za radne uvjete u kulturi Za K.R.U.H. koja se bavi organiziranjem kulturnih radnika i umjetnica. Osim toga, članica je feminističko–marksističkog kružoka Fematik. Suradnica je portala Bilten i Radnička prava. Od 2019. novinarski prati temu platformskog rada.
Milica Kulić je docentkinja na Odseku za novinarstvo i komunikologiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu. U oblast njenog interesovanja spadaju ideologija novinarske profesije i profesionalna etika, građansko novinarstvo, političko novinarstvo, novinarski žanrovi, a u radu sa studentima novinarstva i komunikologije bavi se izučavanjem i primenom osnovnih tehnika novinarskog izražavanja i profesionalnog izveštavanja. Više od deset godina Kulić je radila kao novinarka, reporterka i prezenterka na Radio–televiziji Srbije.
Ivan Markešić je sociolog religije, leksikograf i prevoditelj. Krajem 1992. prelazi u Zagreb gdje radi u Hrvatskom informacijskom centru (1992–1993), potom u Leksikografskome zavodu Miroslav Krleža (1993–2005), a od 16. svibnja 2005. u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu predaje kolegije: Sociološke teorije, Sociologiju religije, Religije svijeta, Sociologiju umiranja i smrti i Fenomenologijsku sociologiju.
Marija Martinić (r. 1972). magistrirala je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu (naučna oblast: politička sociologija) 2014. godine, a doktorirala u istoj oblasti 2016. godine. Zaposlena je na mestu rukovodioca Centra za obrazovanje i istraživanja u UGS NEZAVISNOST. Autorica je brojnih naučnih radova i koautorica više objavljenih studija, autorica knjige Mi i/ili Oni iz 2015. godine. Učesnica je velikog broja nacionalnih, regionalnih i međunarodnih skupova iz oblasti sindikalnog delovanja.
Filip Matić je diplomirani politikolog. Zaposlen je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, u zvanju asistenta na užoj naučnoj oblasti Politička teorija.
Mislav Miholek (r. 1984.) dugodišnji je novinar. Završio je 2011. godine petogodišnji diplomski studij teologije na Teološkom fakultetu ‘Matija Vlačić Ilirik’ (današnji Sveučilišni centar za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik). Studirao je politologiju i pravo. Uža teološka specijalnost mu je crkvena povijest, a u javnosti često piše o odnosu crkve i države.
Ljubiša R. Mitrović, sociolog, profesor emeritus Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu. Šef Katedre za opštu sociologiju i rukovodilac poslediplomskih i doktorskih studija iz sociologije razvoja na Departmanu za sociologiju i socijalni rad Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu. Bio je upravnik Centra za društvena istraživanja, dekan Filozofskog fakulteta i prorektor Univerziteta u Nišu. Član je Naučnog društva Srbije, Srpskog sociološkog društva i evropske asocijacije sociologa. Počasni je profesor na više univerziteta u Bugarskoj i Makedoniji. Glavni je i odgovorni urednik časopisa Balkanske sinteze i direktor Centra za balkanske studije. Objavio je preko 600 radova u zemlji i inostranstvu, iz oblasti opšte sociologije, sociologije razvoja, globalizacije, tranzicije i geokulture Balkana (Sociologija i savremenost, 1980; Socijalna dinamika, 1988; Sociologija razvoja, 1992; Savremena sociologija 1997, Tranzicija u periferni kapitalizam, 2009; Uvod u studije globalizacije, Strukturne promene i kultura mira…).
Luka Pejić završio je diplomski studij povijesti i engleskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Godine 2019. doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s disertacijom »Kriminal i represivni sustav u Osijeku u okvirima modernizacijskih procesa (1868. — 1918.)«. Njegovi znanstveno–istraživački interesi odnose se prije svega na socijalnu historiju te modernizacijske procese i industrijalizaciju kasnog 19. i ranog 20. stoljeća. Do sada je najvećim dijelom istraživao povijest marginalnih društvenih skupina, povijest kriminala i razvoja zatvorskog sustava, povijest radničkog pokreta, itd. O navedenim je temama napisao više znanstvenih radova, izlažući na međunarodnim i domaćim konferencijama. Autor je knjige Historija klasičnog anarhizma u Hrvatskoj. Fragmenti subverzije (2016.) i suurednik zbornika Michel Foucault: moć ideja (2017.). Zaposlen je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Aleksa Nešić je komunikolog iz Beograda, aktivni član anarhosindikalističke organizacije Klasna Solidarnost i Kolektiva protiv političke represije, kao i jedan od autora Društvenog pregleda, nedeljnog glasila Klasne Solidarnosti. Dugogodišnji je učesnik radničkih protesta, studentskog pokreta na Beogradskom Univerzitetu u periodu od 2009–2016. godine kao i pokreta protiv prisilnih deložacija.
Anđela Pepić je doktorantkinja na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci — istraživačka oblast sociologija. Trenutno radi na izradi svoje doktorske disertacije pod nazivom «Privatizacija i radničke borbe na evropskoj periferiji: primjer industrijskih giganata u Bosni i Hercegovini 1989–2020.«. U svom dosadašnjem istraživačkom radu fokusirana je na ekonomska i socijalna prava, rad, radništvo, radnička klasa, sindikalizam, te uticaj globalizacije i društvenih promjena na rad i radništvo.
Duško Radosavljević (r.1963.) Diplomirao, magistrirao i doktorirao na Fakultetu političkih nauka, Univerziteta u Beogradu. Postdiplomske studije završio na Centralnoevropskom univerzitetu, IRES progam, 1993. godine u Pragu. Redovni profesor na Fakultetu za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić, Univerzitet Union, u Novom Sadu. Objavio i uredio sledeće knjige: Elite i transformacija (2001), Savremeni politički i pravni sistemi (2006), Evropska unija — razvoj, institucije i proširenje (2011), Osnovi javne uprave (2010), Osnovi države i prava (sa S. Đurđić) (2012), Pogled s leva (2013), Nacionalni saveti nacionalnih manjina i kultura (ur: D. Radosavljević, E. Vukašinović, M. Keveždi) (2013), O Vojvodini 2000–2014: pačvork (2014), V Međunarodni skup »Vrednosti i identitet« (D. Radosavljević, ur.) (2015), Nacionalni saveti nacionalnih manjina i kultura 2 (ur: D. Radosavljević, E. Vukašinović, M. Keveždi) (2015), Čovek u svome vremenu — Zbornik radova (D. Radosavljević, ur.) (2019). Predsednik je Vojvođanske politikološke asocijacije.
Ana Rajković PEJIĆ (r. 1983.) rođena je u Slavonskom Brodu. Diplomirala je povijest i hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Godine 2020. obranila je doktorsku radnju pod nazivom »Ideološki prijepori u radničkom pokretu u Osijeku (1918.–1939.)« pod mentorstvom prof. dr. sc. Tvrtka Jakovine. Objavljivala je u domaćim znanstvenim časopisima i zbornicima te u međunarodnim publikacijama Suautorica je studije Povijest neostvarenih mogućnosti. Socijaldemokracija i nastanak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918.–1921.). Izlagala je na domaćim i međunarodnim znanstvenim konferencijama Uže znanstveno područje interesa joj je socijalna i rodna povijest između dva svjetska rata. Autorica je monografije Dugi ženski marš. Položaj radnica i ženski aktivizam u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova (DAF, 2021.). Zaposlena je na Hrvatskom institutu za povijest — Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.
Mario Reljanović rođen je 1977. godine Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2000. godine. Magistrirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta Union u Beogradu 2007. godine. Doktorirao je 2011. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta Union u  Beogradu. Zaposlen je kao naučni saradnik na Institutu za uporedno pravo u Beogradu. Bavi se oblastima radnog i socijalnog prava, pravne informatike, antidiskriminacionog prava i prava ljudskih prava. Objavio je preko stotinu naučnih i stručnih radova, autor je i koautor više monografija. Učestvovao je na više desetina nacionalnih i međunarodnih projekata u oblasti radnog i socijalnog prava, pravosuđa, ljudskih prava.
Milica Sekulović je doktorandkinja na Odeljenju za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Beogradu i istraživačica–pripravnica na Institutu za pedagogiju i andragogiju. Oblast njenog istraživanja je posleratna obrazovna politika sa fokusom na sistem srednjih škola u periodu od 1945. do 1965. godine.
Vlade Simović je doktor političkih nauka. Zaposlen je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, u zvanju vanrednog profesora na užoj naučnoj oblasti Politička teorija.
Miroslav Stanojević redoviti je profesor na Fakulteti za družbene vede Univerze v Ljubljani. Njegova istraživanja uključuju sociologiju rada i industrijske odnose, marketing državno reguliranih (‘stvarnih socijalističkih’) društava i transformaciju industrijskih odnosa u Sloveniji. Uključen je u istraživačke mreže koje se bave sindikatima, radnim odnosima i upravljanjem ljudskim resursima u EU i zemljama Srednje i Istočne Europe. Od početka 1990–ih uključen je u pedagoški proces za predmetno područje industrijskih odnosa na Fakulteti za družbene vede.
Zoran Stojiljković, redovni profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, rođen je 1953. godine u Požegi, Republika Srbija. Diplomirao, magistrirao i doktorirao na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Neke od značajnijih studija su mu: Konflikt i/ili dijalog, Srbija u lavirintim tranzicije, Država i korupcija, Građani ili podanici, Srbija traži vođu ili potencijali za promene. Objavio je 10 knjiga i preko 150 tekstova. Uža područja interesa su mu politički procesi i konflikti, stranke i stranački sustavi, antikorupcijske strategije, sindikati i socijalni dijalog i civilni pokreti i inicijative.
Bojan Vranić je izvanredni profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Predaje predmete Političke ideologije i Politička kultura i politički poredak. Objavio je radove iz područja povijesti političke misli, epistemologije, političke kulture i studija populizma. Trenutni znanstveni interesi su mu vezani za strukturu objašnjena u analitičkoj političkoj teoriji.

Upit

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati proizvod “Sindikati između rada i kapitala”

Detalji

  • ISBN : 978-953-188-502-7
  • Broj stranica : 496
  • Uvez : tvrdi uvez, 15 x 23 cm
  • Izdavač : Durieux, Zagreb 2022.
  • Cijena s PDV–om : 168,00

O autoru

Author

MIROSLAV ARTIĆ je profesor filozofije. Živi i radi u Zagrebu. Dosada je objavljivao znanstvene radove, recenzije i prikaze u Zarezu, Filozofskim istraživanjima, Socijalnoj ekologiji, Prisutnosti i u zbornicima Znanost i društvene promjene, Sociologija Srđana Vrcana: između utopije i stvarnosti, Slovo o Maku, Bosanskohercegovački slavistički kongres, Tranzicija i kulturno pamćenje. Uredio je zbornik radova 200 godina Friedricha Engelsa (zajedno s Marojem Višićem; Durieux, 2020). MAROJE VIŠIĆ docent na Libertas međunarodnom sveučilištu u Zagrebu. Znanstveni je suradnik u interdisciplinarnom području znanosti, izbornim poljima filozofija i sociologija. Doktorat znanosti stekao je na Bergische Universität Wuppertal, Fakultät für Human– und Sozialwissenschaften. Objavio je veći broj znanstvenih radova u međunarodnim i domaćim znanstvenim časopisima. Autor je knjige Kritika i otpor. Osnovne crte kritičke filozofije Herberta Marcusea (Zagreb: Naklada Breza, 2017.). Uredio je zbornike radova 200 godina Friedricha Engelsa (zajedno s Miroslavom Artićem, Zagreb: Durieux, 2020.) i Karl Marx. Zbornik radova povodom dvjestote obljetnice rođenja (zajedno s Goranom Sunajkom, Zagreb: Naklada Breza, 2018.)