<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Durieux</title>
	<atom:link href="http://durieux.hr/wordpress/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://durieux.hr/wordpress</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Tue, 31 Mar 2026 08:51:27 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
		<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
		<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.9.1</generator>
	<item>
		<title>Špranje Ivana Zrinušića</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/spranje-ivana-zrinusica/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/spranje-ivana-zrinusica/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 31 Mar 2026 08:51:27 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Arhiva]]></category>
		<category><![CDATA[Novosti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?p=8985</guid>
		<description><![CDATA[<p>Špranje Ivana Zrinušića zbirka je eseja nastalih između 2020. i 2023. koja objedinjuje filozofska razmatranja, kulturnu kritiku, osobna iskustva i lirske minijature. Eseji govore o čitanju kao činu empatije, o piscima i njihovim sjenama te o vrijednosti umjetnosti u doba brzine i površnosti. Riječ je o tekstovima koji pokazuju da književnost, ako nas i ne može spasiti od propasti, ipak može promijeniti tuđu percepciju, produbiti nečiju svijest i formirati čitatelja. Špranje je knjiga za pažljivog čitatelja — ona ne obećava odgovore, ali otvara pukotine kroz koje ćemo nazrijeti smisao. Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba &#160;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/spranje-ivana-zrinusica/">Špranje Ivana Zrinušića</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/spranje-ivana-zrinusica/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Fantom slobode 1/2026</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/fantom-slobode-12026/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/fantom-slobode-12026/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 31 Mar 2026 08:46:55 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Arhiva]]></category>
		<category><![CDATA[Novosti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?p=8982</guid>
		<description><![CDATA[<p>Izlazak iz sumorne atmosfere i dolazak proljeća obilježite čitanjem novog broja Fantoma slobode! Nekoliko pripovijedaka, jedan ulomak iz romana, mnogo poezije i kritika zadovoljit će vaše čitalačke potrebe barem nakratko. Književni kritičar i pjesnik Siniša Kekez krenuo je u prozne vode i napisao dugačku pripovijetku o mukama jednog umirovljenika koji se suočava s činjenicom da njegov sin nije onakav kakvim se prikazuje. Priča književnice i teoretičarke Marije Ratković »Glava porodice« govori o danu kad se dvoje djece suočavaju sa smrću svojeg ljubimca. Reakcija dječaka, način na koji on odlučuje riješiti problem ukazuje na problem nasilja koje duboko prožima instituciju obitelji. Kritičarka i prozaistica Jadranka Pintarić također piše o pro­blematičnom odgoju. &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/fantom-slobode-12026/">Fantom slobode 1/2026</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/fantom-slobode-12026/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Izložbene kartografije Želimira Koščevića</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/izlozbene-kartografije-zelimira-koscevica/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/izlozbene-kartografije-zelimira-koscevica/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 05 Mar 2026 11:12:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Arhiva]]></category>
		<category><![CDATA[Novosti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?p=8955</guid>
		<description><![CDATA[<p>U suizdanju s Hrvatskom sekcijom AICA-e objavljena je knjiga Silve Kalčić: Izložbene kartografije Želimira Koščevića. Kritički instrumentarij, izložbeni i kustoski narativi. Izložbene kartografije Želimira Koščevića — Kritički instrumentarij, izložbeni i kustoski narativi je knjiga koja je pokušaj historizacije kustoske prakse u suvremenoj umjetnosti u Hrvatskoj, na primjeru djelovanja kustosa „u  miru“ Želimira Koščevića. On je progresivno djelovao kao upravnik ili kustos Galerije Studentskog centra u Zagrebu (sagrađene kao paviljon Kraljevine SHS na Zagrebačkom zboru 1928. – 1929. prema projektu Ivana Zemljaka, člana grupe Zemlja), te je potom bio kustos Galerije/Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (i Foto-galerije Lang u Samoboru). Važno je istaknuti da je povijest kustoskih praksi relativno malo istraživano područje &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/izlozbene-kartografije-zelimira-koscevica/">Izložbene kartografije Želimira Koščevića</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/izlozbene-kartografije-zelimira-koscevica/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Hibridno tijelo izvedbe: Breda Beban</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/hibridno-tijelo-izvedbe-breda-beban/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/hibridno-tijelo-izvedbe-breda-beban/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 05 Mar 2026 10:59:09 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Arhiva]]></category>
		<category><![CDATA[Novosti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?p=8952</guid>
		<description><![CDATA[<p>U suizdanju s Muzejom suvremene umjetnosti iz Zagreba objavljena je monografija autorice Martine Munivrane: Hibridno tijelo izvedbe: Breda Beban  »Autorica autobiografskim refleksijama u djelu Brede Beban pristupa s pozicija feminističkih kritika kategorija identiteta te opravdano taj opus pozicionira s obzirom na uvide postkolonijalnih i dekolonijalnih teorija. Nalazeći uporište svojim analizama i u teorijama performativa, ona detaljno i argumentirano obrazlaže tezu o postkolonijalnom tijelu izvedbe, uvodeći pritom pojam liminalnog tijela. Teorijska utemeljenost, inventivna analitička metoda i znalačka tekstualna artikulacija ove prve monografske obrade djela Brede Beban, razlog su zbog kojeg knjigu Hibridno tijelo izvedbe: Breda Beban bezrezervno preporučujem.« (Leonida Kovač) »Djelo Hibridno tijelo izvedbe: Breda Beban značajan je doprinos teoriji vizualnih umjetnosti u Hrvatskoj kako &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/hibridno-tijelo-izvedbe-breda-beban/">Hibridno tijelo izvedbe: Breda Beban</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/hibridno-tijelo-izvedbe-breda-beban/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ljubav i seksualnost novih roditelja</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/ljubav-seksualnost-novih-roditelja/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/ljubav-seksualnost-novih-roditelja/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 05 Mar 2026 10:41:07 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Arhiva]]></category>
		<category><![CDATA[Novosti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?p=8949</guid>
		<description><![CDATA[<p>U biblioteci Ellipsis objavljena je knjiga Staše Kukulj i Gordane Keresteš: Ljubav i seksualnost novih roditelja. Partnerski odnosi tijekom prve godine roditeljstva Ljubav i seksualnost novih roditelja nedvojbeno predstavlja relevantnu temu i u znanstvenom i u stručnom smislu.Naime,tranzicija u roditeljstvo jedno je od najizazovnijih razdoblja u životu pojedinca. Tijekom toga perioda, kvaliteta partnerskih odnosa čimbenik je koji značajno utječe na prilagodbu pojedinaca novoj životnoj ulozi – ulozi roditelja. Bolje razumijevanje složene dinamike partnerskih odnosa u ovom, po mnogočemu specifičnom životnom razdoblju, doprinosi ne samo uspješnijem nošenju s izazovima roditeljstva, već i psihološkoj dobrobiti novih roditelja. Ta dobrobit relevantna je kako na individualnoj, tako i na društvenoj razini jer oblikuje i uvjete &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/ljubav-seksualnost-novih-roditelja/">Ljubav i seksualnost novih roditelja</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/ljubav-seksualnost-novih-roditelja/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Strah, žalovanje, bijes</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/strah-zalovanje-bijes/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/strah-zalovanje-bijes/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 19 Dec 2025 11:06:34 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Arhiva]]></category>
		<category><![CDATA[Novosti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?p=8873</guid>
		<description><![CDATA[<p>Emocije i izvedbene umjetnosti — Strah, žalovanje, bijes Une Bauer polazi od kritičke pozicije kako su i čisto kognitivni (tradicionalno dominantni) i čisto emotivni, senzualistički pristup umjetnosti metodološki i epistemološki neadekvatni za sustavno suočavanje s fenomenima postdramskog kazališta. Budući da je postdramski teatar postao dominantna estetska praksa na europskom kontinentu, unio je podosta nesuglasica u tradicionalne tetarološke tabore koji se s novim fenomenom nisu znali analitički nositi. Kako bi im doskočila i nadogradila teorijsku neadekvatnost dijela tradicionalne teatrologije, autorica poseže za kompleksnim interdisciplinarnim poljem afektologije. U posljednjih dvadesetak godina svjedočimo tzv. afektivnom obratu, odnosno zalasku znanosti o umjetnosti i estetike u polje afekata. Iako sad već možemo govoriti o zasebnom znanstvenom &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/strah-zalovanje-bijes/">Strah, žalovanje, bijes</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/strah-zalovanje-bijes/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Fantom slobode 3/2025</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/fantom-slobodr-32025/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/fantom-slobodr-32025/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 17 Dec 2025 14:36:18 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Arhiva]]></category>
		<category><![CDATA[Novosti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?p=8863</guid>
		<description><![CDATA[<p>Za kraj godine Fantom slobode priremio je izbor iz suvremene domaće i regionalne književne produkcije. Vjerujemo da ćete uživati čitajući prozu i poeziju koja nam je stigla iz Slovenije, Bosne i Hercegovine te raznih krajeva Hrvatske. Slovenska proza Selme Skenderović dolazi nam u izboru i prijevodu Petre Amalije Bachmann. Skenderović piše o identitetu Bošnjaka u dijaspori i naslijeđu patrijarhalnih struktura. Narativni ton kombinira ironiju, hladnu opservaciju i introspektivnu bol, čime tekst dobiva elemente dokumentarizma i intimnog dnevnika. Romanopisac i kratkopričaš Nenad Stipanić u svojoj priči »Čudo iz slučajne konzerve« duhovito i dirljivo pripovijeda o neimaštini i o prednostima prijateljstva u vrijeme Božića. Blok poezije započinjemo novim pjesmama Alena Brleka ko­ji &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/fantom-slobodr-32025/">Fantom slobode 3/2025</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/fantom-slobodr-32025/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Od dramskoga do kazališnog teksta</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/od-dramskoga-kazalisnog-teksta/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/od-dramskoga-kazalisnog-teksta/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 17 Nov 2025 10:00:25 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Arhiva]]></category>
		<category><![CDATA[Novosti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?p=8825</guid>
		<description><![CDATA[<p>U biblioteci Ellipsis objavljena je knjiga Gabrijele Puljić: Od dramskoga do kazališnog teksta. Stilističko čitanje suvremene hrvatske drame Knjiga predstavlja rijetki pokušaj da se o naizgled već iscrpno razmatranim pitanjima dramatologije progovori iz očišta discipline koja će izmjestiti uvriježenu percepciju temeljnih obilježja dramskog teksta, odnosno ponovno teorijsku raspravu vratiti u djelokrug parametara jezično-stilske analize, istina obogaćene pojmovnim aparatom koji će u sebe uspješno apsorbirati i ne-jezični medij živog uprizorenja. Stoga se ovdje uvodi multimodalni stilistički pristup, koji autorici omogućuje da s jednakom suverenošću analizira niz suvremenih, post-dramskih autorskih tekstova, ali i pripadni im niz različitih varijanti scenske realizacije, kako bi na tim primjerima ispitala relevantnost uporabljenog kategorijalnog aparata, čime iz &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/od-dramskoga-kazalisnog-teksta/">Od dramskoga do kazališnog teksta</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/od-dramskoga-kazalisnog-teksta/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Dulcineja, Cervantes i holokaust</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/dulcineja-cervantes-holokaust/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/dulcineja-cervantes-holokaust/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 22 Oct 2025 12:25:03 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Arhiva]]></category>
		<category><![CDATA[Novosti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?p=8795</guid>
		<description><![CDATA[<p>Dulcineja, Cervantes i holokaust donosi duboku i originalnu interpretaciju Cervantesova klasičnog romana Don Quijote de la Mancha kroz prizmu manirističke književne analize i historijskog konteksta španjolske inkvizicije. Ante Armanini inovativno pristupa tumačenju romana i povezuje ga s povijesnim pojavama holokausta i policijske države u ondašnjoj Španjolskoj.Armanini ističe da Cervantes piše roman o don Quijoteu u zatvoru, što nije samo metafora nego opis grube zbilje. Zatvor postaje simbol policijske države u najstrožem smislu, kakva je Španjolska bila u to vrijeme s institucijama poput Santa Oficije i Santa Hermandade.Roman tretira Cervantesa kao manirista, a ne baroknog autora. Manirističko otkriće, za razliku od renesanse, jest otkriće svijeta kao svijeta ograničenja i granica — svijeta &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/dulcineja-cervantes-holokaust/">Dulcineja, Cervantes i holokaust</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/dulcineja-cervantes-holokaust/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Romansirana biografija Vladimira Iblera</title>
		<link>http://durieux.hr/wordpress/romansirana-biografija-vladimira-iblera/</link>
		<comments>http://durieux.hr/wordpress/romansirana-biografija-vladimira-iblera/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 22 Oct 2025 12:16:35 +0000</pubDate>
		<dc:creator><![CDATA[Drazen Toncic]]></dc:creator>
				<category><![CDATA[Arhiva]]></category>
		<category><![CDATA[Novosti]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://durieux.hr/wordpress/?p=8791</guid>
		<description><![CDATA[<p>Romansirana biografija Vladimira Iblera Granica na kraju stoljeća mnogo je više od zanimljive priče o privatnom životu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stručnjaka za međunarodno pravo i dugo­godišnjeg profesora na zagrebačkom Pravnom fakultetu, akademika, koji je kao predstavnik SFRJ, a potom Hrvatske, sudjelovao u stvaranju važnih međunarodnih pravnih normi i zakona. Poznat kao vrstan pripovjedač i govornik, lucidan, duhovit i impresivnog pamćenja, Vladimir Ibler na kraju svog života dugog više od stotinu godina (1913–2015), oslobođen brige o tome »što će ljudi reći«, svojem je nekadašnjem studentu, novinaru i autoru nekoliko nagrađivanih knjiga, povjerio i ono što o njemu nisu znali ni njegovi najbliži prijatelji i suradnici, među kojima su bili &#8230;</p>
<p>Post <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress/romansirana-biografija-vladimira-iblera/">Romansirana biografija Vladimira Iblera</a> je prvi puta viđen na <a rel="nofollow" href="http://durieux.hr/wordpress">Durieux</a>.</p>
]]></description>
		<wfw:commentRss>http://durieux.hr/wordpress/romansirana-biografija-vladimira-iblera/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
