Košarica

Customer Login

Lost password?

View your shopping cart

Novosti

Fantom slobode jesen 2019.

Fantom slobode jesen 2019.

Osim dobrodošlog zahlađenja, ovo doba godine donosi i pregršt novih tekstova u jesenskom izdanju Fantoma slobode. Među njima naći će se i poneko iznenađenje od kojih je najveće svakako nova pripovjedna proza Dalibora Šimprage, kojeg od nagrađene Anastasije nismo često viđali na papiru. Tri nove priče, koje je ovaj neobično darovit i promućuran pisac ustupio upravo Fantomu, prema autorovim su prethodnim književnim djelima onakve kakva je Anastasia bila prema Kavicama Andreja Puplina: blasfemično drukčije i jezikom i kompozicijom pa pretpostavljamo da ponovno slijedi čitateljska zgranutost, poput one koja je nastala po objavi Anastasije. Zajednička pak svima tim tekstovima minuciozna je dorađenost bez manjkova i viškova. U trima novelama Šimpraga secira jednu generaciju kroz profile troje ljudi, čineći to pritom sasvim nenametljivo pa se čitatelj koji put i zapita kamo ga autor navodi.
Drugo je iznenađenje lirska proza poznate književne kritičarke i urednice Jadranke Pintarić, koja se također pripovijedanjem nije dugo oglasila. Nakon kratkih proza Kamate na ljubavne uzdahe; Ogledi o tankoćutnosti iz 2008. ova urednica bezbroj tuđih knjiga nije objavila nijednu svoju pa se nadamo da ova maštovita i duhovita proza koju ćete ovdje čitati najavljuje skorašnje objavljivanje vlastite knjige.
Sam Fantom počinje rubrikom Portret umjetnika koji je za nas napravila naša niška suradnica, pjesnikinja i prozaistica Jadranka Milenković. Milenković je napravila intervju s Milanom Dobričićem, beogradskim autorom i jednim od osnivača udruženja Treći Trg, poznatom prema promociji mladih autora. Milenković je također napravila izbor iz Dobričićevih pjesama i proze. Beogradska dramatičarka i dramaturginja Sara Radojković napisala je poemu u dijaloškoj formi u kojoj se izmjenjuju glasovi Ibesnovih najpoznatijih junakinja – Nore i Hedde Gabler. S obzirom na to da je posrijedi dijalog u stihovima, zapravo je tekst teško žanrovski pozicionirati, na čemu možda i ne bismo trebali inzistirati jer višestruke mogućnosti katkada donose literarno uslojavanje, a ne izgubljenost unutar književnog polja. Kad smo kod drame, poznata bosanskohercegovačka spisateljica Lejla Kalamujić časti nas dramom »Ljudožderka ili kako sam ubila svoju porodicu« iz zbirke drama u nastajanju koja sljedeće godine izlazi u izdanju Durieuxa. Drama je potresna, kako to Lejlina djela znaju biti, no istovremeno je komična na perverzan, crnohumoran način.
Riječki pisac Igor Beleš, član književne grupe RiLit, počastio nas je ulomkom iz svog romana o odrastanju na otoku. Beleš je u izrazu jednostavan i duhovit kada piše o djetinjim zgodama, a težak i trpak kada govori o trenutačnom stanju na otoku. Mira Petrović u romanu Divljakuše, čija uvodna poglavlja možete pročitati u ovom broju, piše o mladiću koji ne zna što bi sa sobom u životu i pa zgubidaneći upoznaje dvije sasvim različite žene koje ga neobično privuku. Stil Mire Petrović je osebujan, pripovijedanje hitro i vrckavo, duhovito, bezobrazno i drsko. Riječ je o romanu koji vas odmah osvaja i tjera da čitate dalje. Teorijski blok počinjemo tekstom pjesnikinje i književne teoretičarke Marije Dejanović koja razrađuje religijsku motiviku u poeziji Dorte Jagić. Poslije nje slijedi tekst Katarine Krolo koja kroz psihoanalitičku vizuru Donalda Winnicotta piše o potencijalu igre za djevojačke studije. Učinak i oblike igru, koja je sastavni dio mladosti svakog pojedinca, Krolo analizira pomoću romana Sloboština Barbie i serije Broad City. U Kontejneru Krešimir Purgar prisjeća se odjeka izložbe koju je 2016. postavio u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, a prema kojoj kritičari nisu bili blagonakloni zbog njezine same polazišne premise, a ne zbog izloženih radova.

Časopis je objavljen uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske