Prvi ovogodišnji Fantom specifičan je po odsustvu poezije koja je inače redovito u njemu zastupljena. Umjesto nje ovaj put je tu prozni temat posvećen čudovištima, metaforičkim ili stvarnim te prikazanima iz raznih perspektiva. Autori pišu o svojem viđenju onog što u očima drugih obično čini čudovište. Mirta Maslać, čiji roman Junak ili čudovište uskoro izlazi u Durieuxovoj nakladi, bavi se čestom percepcijom psihički nestabilnih ljudi kao čudovišta, odnosno kao nekoga tko nikako ne spada u opće poimanje poželjnog sugovornika, a kamoli sudruga. Danijel Konjarik piše o percepciji različitih, drukčijih ljudi i životinja, koji se ne uklapaju u društvene obrasce svojim izgledom. Tena Lončarević i Dario Šarec pripovijedaju o psihičkom i fizičkom nasilju koje ljude pretvara u monstrume. O nestanku humanosti u trenutku čega čovjek postaje svoja suprotnost, ono što ne pripada kategoriji humanosti.
Ostale pripovjedne prakse predvodi sarajevska spisateljica i psihologinja Emina Žuna, koja je s prošlim romanom bila nominirana za regionalnu nagradu »Meša Selimović«. ovdje nam daje poglavlje iz svojeg novog romana Čovjek iz budućnosti, tip spekulativne proze u kojoj čitamo o junaku koji se vraća u jugoslavenske osamdesete ne bi li spriječio rat na Balkanu. Žuna je pažljiva u dočaravanju osamdesetih na ovim prostorima, posebnu pažnju posvećujući brendovima prehrambenih proizvoda koji su se tada koristili te nazivima stripova i knjiga od kojih jedna daje ime njezinu odlomku u Fantomu.
Sven Popović stilski rafinirano piše priču u drugom licu jednine o modernom Orfeju. Na svega nekoliko stranica primjećuje se autorovo bogato čitalačko iskustvo pa moramo reći da od njega nadalje očekujemo izuzetne radove.
Srđan Sekulić, novo ime u regionalnoj književnosti, postaje sve poznatiji. Osim što neumorno objavljuje po čitavoj regiji, njegov talent prepoznao je i Miljenko Jergović koji mu pjesme uvrštava u svoju rubriku »Ajfelov most«. U ovom broju Fantoma donosimo poglavlje iz Sekulićeva romana u nastanku Hronika Dukađin vilajeta, a koji stilom podsjeća na stare usmene predaje.
Dojmljiva priča komparatista Gorana Glamuzine donosi kratku, vješto napisanu povijest jednog padanja u ludilo, a poznati putopisac i reporter s Bliskog istoka Hrvoje Ivančić zabavit će vas duhovitom pričom o neobjašnjivom nestajanju kave iz doma glavnog lika.
Goran Bogunović ovaj put se pojavljuje u Fantomu s četiri prozna uratka koje je teško žanrovski odrediti. Oni posjeduju svojstva eseja, priče i memoarskog zapisa dok je zadnji parodija znanstvenog eksperimenta. Bogunovićevo pripovijedanje kao i inače teče glatko, bilo da je riječ o prisjećanju na filmove Tarkovskog bilo da je posrijedi opis eksperimenta. Svaka slika je jasna i posve na mjestu te djeluje toliko prirodno i neopterećeno, da je tekstove izuzetno ugodno čitati.
U teorijskom dijelu Fantoma Boris Kvaternik pokušava pomiriti dvije naoko proturječne filozofije – buddhizam i marksizam da bi pokazao kako se ujedinjene mogu učinkovitije boriti protiv kapitalističkog ustroja društva.
Kontejner je posvećen dvama vizualnim umjetnicima, Josephu Cornellu i Yayoi Kusami te njihovu potencijalnom međusobnom utjecaju na rad. Autorica teksta je povjesničarka umjetnosti Barbara Martinović.
Časopis je objavljen uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba.
