Još je nekoliko dana ostalo do proljeća pa za ublažavanje učinka zimske depresije preporučujemo čitanje novog broja časopisa Fantom slobode koji započinjemo poetičnom, zamamnom prozom riječke autorice Tee Tulić. Ulomak iz romana u nastanku Gajardo pripovijeda žena čudnovate perspektive kojoj zacijelo ne možemo vjerovati, ali koja nas svejedno osebujnim glasom uvlači u svoj bajkoviti i nesigurni svijet.
Nastavljamo izuzetno duhovitom alegorijskom pričom pjesnikinje i pripovjedačice Mirjane Mrkele o upravitelju utvrde koji ne želi s drugima dijeliti plodove smokve koja raste u njegovoj blizini.
Bosanskohercegovačka teoretičarka i spisateljica Lamija Milišić napisala je dojmljivu priču o traumatičnoj mladosti mladića Jana, čiji je otac počinio samoubojstvo.
Vinkovački pjesnik Davor Ivankovac piše o otuđenju i rascijepljenom subjektu koji su rezultat suvremenog svijeta: stvari su se promijenile, ljubavi više nema, ostaju nam samo krhotine sebstva.
Karlovačka pjesnikinja Marija Skočibušić u pjesmama objavljenima u ovom broju demonstrira nemogućnost originalnosti, odnosno pisanja novog jer, kako nas je postmoderna teorija već poučila, svi tekstovi već su napisani, a autori a da i ne znaju variraju već napisano na tisuću i jedan način.
Mario Brkljačić, pjesnik i prozaist iz Zagreba, napisao je prema vlastitim riječima »slalom između poezije i proze«. Riječ je o ulomku iz nadolazeće knjige Fantom i Šanel.
Pjesnik i sveučilišni profesor Ivan Koprić u pjesničkom ciklusu »Pjevaj Evita« oživljava žarku atmosferu Južne Amerike.
Pišući o mačkama i lisicima, Mirta Maslać piše i o iskustvima queer populacije, o tranziciji, seksu i životu u heteronormativnom svijetu.
Meditativna poezija Renate Ivančan posvećena je promatranju i ostalim senzacijama. Nižući naizgled nepovezane vizualne motive, Ivančan gradi pjesmu kao verbalnu sliku.
Pripovjedačica i prevoditeljica Iva Gjurkin odlučila je prevesti na hrvatski klasik Djune Barnes Nightwood. U ovom broju donosimo ulomak iz romana i Ivin esej o tom jezično iznimno zahtjevnom djelu engleske moderne književnosti.
Riječka spisateljica Dunja Matić ovdje predstavlja dva eseja iz svoje nadolazeće knjige Previše truda: eseji o rodu, radu i rasporedima koja će izaći u nakladi Durieuxa.
U dijelu časopisa posvećenom književnoj kritici Franjo Nagulov piše o lirskom dnevniku hrvatskog pjesnika Petra Gudelja Gora oko dvora te o zbirci priča U čekaonicama srpske književnice Dragane V. Todoreskov. Jadranka Pinarić analizirala je knjigu Velibora Čilića Autoportreti s damama.
U rubrici Kontejner Branko Franceschi piše o izložbi djela Dušana Džamonje postavljenoj u Gradskoj galeriji Labin u kojoj se prikazuje umjetnikov iskorak od skulptura prema arhitekturi.
Fotografije za prilog Kontejner svojom nam je dobrotom ustupio Fedor Džamonja koji je, na žalost, preminuo na dan kada je ovaj broj Fantoma slobode trebao ići u tisak.
Autori u ovom broju:
Tea Tulić rođena je u Rijeci. Prozu objavljuje u raznim domaćim i inozemnim književnim časopisima. Godine 2011. osvojila je nagradu »Prozak« za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina, na temelju koje je objavila knjigu Kosa posvuda (2011.). Kosa posvuda objavljena je i u Srbiji, Italiji, Makedoniji i Velikoj Britaniji. Engleski prijevod našao se u polufinalu za nagrade European Bank for Reconstruction and Development Literature Prize i Warwick Prize for Woman in Translation 2018. godine. Tulić je članica žirija međunarodnog književnog natječaja Lapis Histriae te neformalne riječke književne skupine RiLit. U suradnji s Enverom Krivcem i glazbenim kolektivom Japanski Premijeri, objavila je spoken word album Albumče (2014.). Objavila je i knjigu poetske proze Maksimum jata (2017.) koja se našla u širem izboru za nagradu tportala za roman godine te kratki roman Strvinari starog svijeta (2023.)
Mirjana Mrkela rođena je 1955. Otkako je oslijepila, intenzivnije se bavi pisanjem (pjesme, priče, romani, drame) i do sada je objavila više od 10 knjiga. Članica je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog društva za djecu i mlade te Udruge Zadarski pisci (ZaPis). »Na ovom planetu osim nas, Brambonjaca, žive još dva narodaje« njezina je priča iz buduće zbirke o grafitima.
Lamija Milišić (1995., Sarajevo), književna kritičarka i teoretičarka. Izvršna direktorica Međunarodnog festivala književnosti BOOKSTAN. NO EAST. NO WEST. i urednica u izdavačkoj kući Buybook u Sarajevu. Diplomirala je filozofiju i komparativnu književnost, uz priznanja za najbolju studenticu Univerziteta u Sarajevu i »Zlatna značka« Univerziteta u Sarajevu. Posvećena je književnoteorijskim temama iz područja ontologije književnih likova, naratologije i semiologije. Istražuje načine prevođenja književnih formi u druge medije, kao što su film i videoigre. Od 2016. do 2020. godine je bila dopisnica časopisa za književnost i kulturu Život. Od 2020. do 2023. godine je bila generalna tajnica i koordinatorica projekata P. E. N. Centra Bosne i Hercegovine. Njene znanstvene radove, književnoteorijske eseje, književne i kazališne kritike objavili su časopisi Umjetnost riječi, Novi Izraz, Pozorište, Bona i časopis Filozofskog fakulteta u Tuzli DHS — DRUŠTVENE I HUMANISTIČKE STUDIJE, te web–portali MESS, Oslobođenje, Radio Sarajevo, Strane, Dunjalučar, E–volucija itd.
Davor Ivankovac rođen je u Vinkovcima 1984. Piše poeziju, prozu, eseje. Objavio je dosad Rezanje magle (poezija, 2012.), Freud na Facebooku (poezija, 2013.), Doba bršljana (poezija, 2018.), Prikazati više (izabrane kritike i eseji, 2022.), Život treći (roman, 2022.), S dna Panonskog mora: priče kronike, reportaže (priče, 2023.)
Marija Skočibušić (2003., Karlovac) studentica je komparativne književnosti i švedskog jezika i kulture. Dobitnica je nagrade »Na vrh jezika« za rukopis »Kraćenje razlomaka«.
Mario Brkljačić rođen je 1966. godine u Zagrebu, gdje živi i radi. Prozu i poeziju objavljivao je dugi niz godina u Godinama novim, Libri Liberi, Quorumu, Republici, Trećem trgu, Vijencu i Zarezu. Pobijedio je na natječaju Studentskog centra za prvu knjigu 2003/2004. zbirkom pjesama Gledaj me u oči. Objavio je knjige Nikad nije plesao pogo (2004.), Muha u juhi (2005.), Ne mogu ga gledati takvog (2006.), Doručak za Bič (2019.) i Sam (2022.)
Ivan Koprić je sveučilišni profesor i dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavio je tri zbirke poezije (Hologrami nade, 2019., Intergalaktički peljar, 2021., Lekcije iz botanike, 2023.), a u objavi mu je i četvrta (Tata kupi mi jedan mali rat, 2024). Uz to, u pripremi je i zbirka Običan dan u purgatoriju. U suautorstvu je objavio knjigu Pjesništvo vrbovečkoga kraja: perlice u sivilu povijesti (2022.). Poetski ciklusi su mu objavljeni u časopisima Forum HAZU, Republika, Književna republika, Tema, Kolo, Vijenac, Mogućnosti i Riječi, kao i na specijaliziranim mrežnim portalima. Uredio je dvije zbirke pjesama Josipa Buturca (Slavujice, 2023., Karanfilke, 2024.). Također je u svojstvu autora, suautora, urednika i suurednika objavio više od 30 znanstveno–stručnih knjiga, udžbenika i monografija, a autor je ili suautor više stotina znanstvenih i stručnih radova, objavljenih u zemlji i inozemstvu, s tematikom iz područja javne uprava, javnog menadžmenta, lokalne i regionalne samouprave i demokracije, upravne teorije, javnih službi, upravnog prava, i dr.
Mirta Maslać rođena je u Zagrebu 1993. gdje je diplomirala kroatistiku i komparativnu književnost. Fakultetsko obrazovanje razvilo je njen interes za pisanje i književnu teoriju, osobito za feminizam, queer teoriju, psihoanalizu i lijevu misao. Njeni se znanstveni radovi temelje na jezičnoj analizi: na portalu Stilistika.org 2018. objavila je članak o promjeni odnosa hrvatskih rječnika prema ideologemima od socijalizma do tranzicije, a njen je interdisciplinarni diplomski rad o govoru drag queens objavljen u časopisu Centra za ženske studije Treća (br. 22, 2020.). Njen je prvi roman Junak ili čudovište izašao 2018. Nakon toga prebacila se se na kraću formu te osvojila četvrto mjesto na natječaju za kratku priču Nastavi priču (2021.) te treće mjesto na natječaju Festivala europske kratke priče (2022.).
Renata Ivančan rođena je 1977. godine u Zagrebu, gdje je diplomirala upravno pravo na Pravnom fakultetu. Također završava glumački program studija Kubus u Zagrebu. Pjesnički izričaj ju je oduvijek privlačio, a pjesme su joj objavljene u časopisu «Poezija«. Od 2015. godine živi i radi u Dublinu.
Iva Gjurkin rođena je 1976. u Zagrebu, a živi u Samoboru. Diplomirala je indologiju i hungarologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se pisanjem na hrvatskom i engleskom jeziku te prevođenjem. Prvi roman, Līlā, objavila je 2019. u Durieuxu. Drugi, Pjesma o vjernosti, objavila je 2021., a treći, Svijet u zrnu pijeska, 2023. kod istog nakladnika. Autorske tekstove objavila je u časopisima Scopus i Književna smotra. S engleskog na hrvatski prevodila je članke i književne tekstove za časopis Libra Libera. Za Multimedijalni institut prevela je knjige Građanin između povijesti i književnosti Franca Morettija, Misli na izložbi Brune Latoura te Obrasci i interpretacija Franca Morettija i suradnika. Također je prevela dijelove zbirki pripovijedaka Istanbul Noir, Stockholm Noir i USA Noir za izdavačku kuću Durieux.
Dunja Matić (Split, 1988.) diplomirala je na Odsjeku za kulturalne studije, Filozofskog fakulteta u Rijeci na kojemu od 2015. radi kao vanjska suradnica, a od 2020. kao asistentica na kolegijima Metodologija istraživanja u kulturi, Uvod u kulturalne studije i Uvod u Sociologiju. Trenutno pohađa Interdisciplinarni doktorski program humanističkih i društvenih znanosti pri Fakultetu za društvene znanosti Sveučilišta u Ljubljani. Autorica je romana Troslojne posteljine (Studio TiM, 2017.), zbirke kratkih priča Sinestezije (Vertia, 2019.), te romana Mirovanje (VBZ, 2022.) za koji je 2023. dobila regionalnu nagradu Štefica Cvek. Od 2018. godine članica je neformalne književne skupine RiLit. Živi u Rijeci.
Franjo Nagulov rođen je u Vinkovcima 1983. godine gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju poslije čega je završio studij knjižničarstva te hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Do sada je objavio jedanaest zbirki poezije, dva romana i književnoznanstvenu studiju o pjesničkom opusu Branka Maleša. Objavljivao je u nizu relevantnih književnih časopisa te u emisijama »Šest minuta poezije u šest«, »Poezija naglas« te »Bibliovizor«. Zastupljen je u više antologija te panorama. Dobitnik je ukupno šest nagrada za književnost te književnu kritiku.
Jadranka Pintarić diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je kao novinarka u kulturi na radiju i televiziji, pisala za novine i časopise. Uređivanjem knjiga kontinuirano se bavi od 1994. godine, prije za nekoliko nakladničkih kuća, a danas kao vanjska urednica. Potpisala je više od šesto izdanja, književnih, publicističkih, znanstvenih, umjetničkih. Od 2000. do 2008. bila je u statusu samostalne umjetnice u Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika u kategoriji književnog kritičara. Priče i tekstove objavljivala je na 3. programu Hrvatskog radija, te u časopisima Europski glasnik, Forum i Riječi. Objavila je knjigu književnih kritika U smjeru meridijana (HFD, 2003.), zbirku proza pod naslovom Kamate na ljubavne uzdahe; ogledi o tankoćutnosti (Profil, 2008.) i knjigu pripovijesti Dobro sam i ostale laži (VBZ, 2020.).
Ovaj broj časopisa objavljen je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba
