Košarica

Customer Login

Lost password?

View your shopping cart

Novosti

Za mnom ne ostaje ništa

Za mnom ne ostaje ništa

Za mnom ne ostaje ništa rumunjskog pisca Cosmina Perțe snažan je roman o dječaku koji s jedanaest godina postaje svjedokom djedove smrti u tvorničkoj nesreći. Zbog toga doživljava snažnu egzistencijalnu krizu, a njegove se unutarnje borbe opisuju kroz fantastiku, poput borbe sa zavodljivom vražjom kćeri. Dječak, koji je ujedno pripovjedač, nema prijatelja s kojima bi mogao podijeliti svoje probleme jer se tek doselio u grad, a s roditeljima ne može razgovarati jer su emotivno nedostupni. Želeći pobjeći od svega i započeti novi život, s četrnaest godina napušta dom. Dolazi u grad Cluj, gdje se na neko vrijeme zapošljava u antikvarijatu. Zatim ponovno putuje te završava u samostanu gdje se krsti. Nakon krštenja vražja kći i njena iskušenja nestaju, ali ne zadugo. Za mnom ne ostaje ništa duhovit je roman, napisan jednostavnim jezikom, prepun dojmljivih fantastičnih i poetskih slika koje sugestivno dočaravaju neobuzdanu dječju maštu.

Knjigu je s rumunjskoga preveo Goran Čolakhodžić.

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

ministarstvo-kulture

Pjesma o vjernosti

Pjesma o vjernosti

Novi roman Ive Gjurkin Pjesma o vjernosti, koji nam dolazi nakon prekrasne Līle (2019.), opet osvaja preciznim i jasnim pripovijedanjem isprepletenim s indijskom simbolikom. Pjesma o vjernosti je knjiga o preljubu u ljubavnoj vezi. Propitkuje zašto ga činimo, može li biti opravdan i zašto, što nam donosi, a što oduzima. Odnos Morane i Vida je stabilan i u njemu su naoko oboje zadovoljni. Međutim, kroz pripovijedanje na vidjelo izlaze slojevi i slojevi zakopanih žudnji, krivnje, ogorčenosti koje protagonisti nesvjesno skrivaju od svog partnera, ali koji utječu na njihov odnos. Izraz Ive Gjurkin je suzdržan, ali otvara čitav svijet osjećaja i njihovih nijansi. Bez tumačenja i objašnjavanja, autorica kroz dijaloge gradi uvjerljive, plastične likove. Ovaj poetični i filozofski roman kreće od konkretnoga da bi se rastakanjem završio u apstrakciji: esejom o tamilskoj ljubavnoj poeziji.

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

ministarstvo-kulture

Jesenski broj fantoma 2021-2

Jesenski broj fantoma 2021-2

Ovaj je broj Fantoma slobode ponešto slobodniji od dosadašnjih utoliko što smo razbili njegovu ustaljenu strukturu proza–poezija–esej. U ovom smo broju naglasak stavili na teoriju i esej. Ipak, da ne bi sve ostalo na teoretiziranju, tu su se našle i jedna poduža novela te drama.
Nagrađivani beogradski pjesnik i urednik Marjan Čakarević uskoro će objaviti i prvu proznu knjigu. Riječ je o zbirci pripovijedaka iz koje ovdje donosimo prekrasnu novelu »Ruke. Vrtlog«. Čakarević je pažljiv pripovjedač, bira riječi, pa od obične priče o prvoj ljubavi radi literarnu gozbu. Čitatelji navikli na njegove zaokružene i promišljene pjesme neće biti razočarani.
Hrvatska pjesnikinja Neva Lukić i srpski pjesnik i dramatičar Viktor Radonjić autori su drame P(j)eščanik u kojoj jezik kao takav postaje lik i subjekt. Autori se kroz priču o dvoje ljubavnika, Srbinu i Hrvatici, obračunavaju s problemom  jezičnog purizma koji se pojavio tijekom Domovinskog rata te nastavio bujati u poratnim godinama. U ovoj ingenioznoj i eksperimentalnoj drami Lukić i Radonjić pokazuju kako jezik, kao simbol političkog neprijatelja, trpi sakaćenje, kako se uništava u ime tobožnjih plemenitih ciljeva stvaranja »autentičnog« hrvatstva.
Pjesnikinja i teoretičarka Tamara Bakran napisala je lirski esej o dvjema krajnostima ženske osobnosti kakvu priželjkuju muškarci, a na temelju primjera Hitchcockova filma Rebecca.

Teoretičarka i kazališna redateljica Rajna Racz pozabavila se romanom Amerikanca vijetnamskog porijekla Oceana Vuonga Na zemlji smo nakratko predivni, koji je ostavio velik dojam i na publiku i na kritiku. Za ovaj roman prvijenac specifično je da autor u njemu stvara koncept pisca–stranca kroz koji analizira što znači biti pisac imigrant, koji je kao dječak naučio jezik na kojemu sada piše te zaboravio materinji jezik, i kako je biti uvijek onaj Drugi.
Kritičar i pjesnik Franjo Nagulov piše o novoj zbirci pjesama Marka Tomaša Skratimo priču za glavu. Nagulov ju je, kao i sve knjige kojima se posveti, temeljito analizirao, a što je zaključio možete pročitati u samoj kritici.
Književni kritičar i romanopisac Neven Vulić analizirao je nedavno objavljenu knjigu teoretičara Tomislava Brleka Tvrdi tekst. Vulić smatra da je riječ o iznimnom djelu koje rasvjetljava pogrešna tumačenja nekih starijih hrvatskih  književnih tekstova ili pak ukazuje na vrijedne tekstove koje književna povijest kao da je zaboravila.
U rubrici Kontejner donosimo ulomak iz knjige teoretičarke Sunčane Tuksar Unutarnji poslovi književnih figura koja će uskoro biti objavljena u nakladi Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Knjiga govori o političnosti stilskih izražajnih sredstava u filmu i u tu svrhu analizira razne filmove. Prema riječima autorice »film kao hibridna umjetnička forma kao svoje nezaobilazno obilježje ima retoričke mehanizme, književne figure, koje unutardiskurzivnim inzistiranjem  oblikuju koncepte pri čemu se uzima u obzir ‘vanjska politika’ — ideološki učinak na publiku.«

Autori u ovom broju:

Marjan Čakarević rođen je 1978. Diplomirao je srpsku i svjetsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Poeziju je objavljivao u srpskim i regionalnim časopisima, a kritike, I eseje u Polјima, Beogradskom književnom časopisu, Quorumu, Booksi, Betonu, E-novinama, Ulaznici i dr. Objavio je zbirke poezije Paragrad (1999), Sistem (2011), Jezik (2014, nagrada Miroslav Antić), Sedam reči grada (2014) i Tkiva (2016, nagrada Branko Miljković). Član je uredništva časopisa Polja.

Rajna Racz je rođena 1997. u Zagrebu. Završila je studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Upisala je poslijediplomski studij znanosti o književnosti, teatrologije i dramatologije, filmologije, muzikologije i studija kulture. Uz to je i studentica diplomskog studija kazališne i radijske režije na Akademiji dramske umjetnosti. Bila je asistencica režije na brojnim predstavama. Potpisuje režije dramskih čitanja u sklopu festivala Desadu: teksta Doroteje Šušak Diptih o boli i Nike Korenjak Muškarac i Žena. Na istom festivalu režira i Večer poezije. U rujnu 2016. godine performerica je u performansu Time is out of joint – ispisivanje antifašističke poezije u režiji Olivera Frljića. U travnju 2018. godine na kazališnoj reviji akademije dramske umjetnosti KRADU režira autorski projekt Because I love prema motivima Fragmenata ljubavnog diskursa Rolanda Barthesa. Režira performativnu izložbu u muzeju Mimara Slavenska mitologija s kojom 2019. sudjeluje na Prague Quadrennial. Pomoćnica je scenske realizacije Dana hrvatskog glumišta 2018/2019. godine. Režirala je predstavu Nepoznata iz Seine autora Odona von Horvatha u suradnji sa zagrebačkim bendom Portom Mortom u Teatru &TD te dramsko čitanje poljske drame Nježnost na Međunarodnoj dramskoj koloniji Od teksta do predstave. Godine 2021. poezija joj je ušla u uži izbor nagrade Na vrh jezika. Objavila je dva znanstvena članka: »Eichmann u Jeruzalemu: kako govoriti o holokaustu u kazalištu?« u časopisu Kazalište: časopis za kazališnu umjetnost, Vol. XXIII br. 81/82/83, 2020., te »Psihoanalitički pristup Sigmunda Freuda Ibsenovoj drami Rosmersholm« u Fantomu slobode 1-2020.

Neva Lukić rođena je 1982. godine u Zagrebu. Diplomirala je povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu te povijest umjetnosti na sveučilištu Leiden u Nizozemskoj. Objavila je zbirke pjesama: Ježenja (2020), Sjene sjemenki (2015), Haljina Obscura (2011, nagrada za mlade pjesnike Zdravko Pucak, Matice hrvatske Karlovac); zbirke kratkih priča — More i zaustavljene priče (2016), Ljudi bez parka (2009) te slikovnicu Travka preko oblaka  (2018). Knjiga More i zaustavljene priče objavljena je 2018. u Beogradu, a iste godine u Leidenu pod naslovom Endless Endings. Surađuje s drugim umjetnicima — koautorica je kratkog eksperimentalnog filma The Motel in the Well  2016, sa Sarom Rajaei).

Viktor Radonjić je rođen 1973. godine u Beogradu. Završio studije dramaturgije. Objavio je zbirke pesama: Nadir (2002), Tmina i srebro (2004), Ekologija fraze (2005), Žvakanje amalgama (2011); dvojezično srpsko–englesko izdanje  izabranih pesama Junak bez portfelja / A Hero Without a Portfolio (preveo Novica Petrović; 2018); drame — Šav, Čopor, Reteriranje kruga, Ambis 01 (2014); roman Dete istog besa (2016). Živi u Beogradu.

Tamara Bakran rođena je u Zagrebu 1979. godine gdje je diplomirala hungarologiju, turkologiju i bibliotekarstvo te doktorirala književnost. U Zagrebu je završila i Ženske studije. Bibliotekarka je u Knjižnici Filozofskog fakulteta, vodi turkološku, hungarološku i judaističku zbirku. Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Radovi su joj objavljivani u Quorumu, Zarezu, Vijencu, Novoj Istri, Temi, Poeziji, Republici, Književnoj republici, Književnoj Rijeci i čitani u emisijama Hrvatskog radija Riječi i riječi, Poezija naglas, Priča za laku noć i Radioigra za djecu i mlade. Na natječaju »Milivoj Cvetnić« osvojila je prvu nagradu s rukopisom Mjesečevo  cvijeće i ta je zbirka nagrađena nagradom »Slavić« za najbolji autorski prvijenac 2012. Nakon toga izlaze joj zbirke Pastirica skakavaca (2014.), S jezerom (2016.) i Bršljanduša (2019.). Piše i priče za djecu od kojih su mnoge objavljene i kao slikovnice te objedinjene u knjizi Gvalup i druge priče. Sa slikovnicama je sudjelovala u projektu Sanje Lovrenčić Uberi priču.

Franjo Nagulov rođen je u Vinkovcima 1983. godine gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju poslije čega je završio studij knjižničarstva te hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Do sada je objavio jedanaest zbirki poezije, dva romana i književnoznanstvenu studiju o pjesničkom opusu Branka Maleša. Objavljivao je u nizu relevanznih književnih časopisa te u emisijama »Šest minuta poezije u šest«, »Poezija naglas« te »Bibliovizor«. Zastupljen  je u više antologija te panorama. Dobitnik je ukupno šest nagrada za književnost te književnu kritiku.

Neven Vulić rođen je u Zagrebu, gdje je diplomirao francusku književnost i opću lingvistiku. Zastupljen je u Zborniku eventualizma (Celeber, 2006.), prvijenac Povijest bolesti objavio je 2010. u izdanju Sysprinta, a jedna priča mu je uvrštena u antologiju tekstova najmlađih hrvatskih književnih autora Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.). Roman Nježna stvorenja objavio je 2020. u izdanju Frakture. Urednik i književni kritičar, osvrte iz suvremene literature piše od 2012. Sudjelovao je u izradi Leksikona Antuna Gustava Matoša (LZMK, 2016.). Živi i radi u Zagrebu. fantom2021-02.

Sunčana Tuksar rođena je u Čakovcu, a odrasla je, odnosno od najranijeg djetinjstva živi u Zagrebu. Engleski jezik i književnost magistrirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a komunikologiju je doktorirala na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Bila je stipendistica preddiplomskog studija storytellinga, dramske i plesne umjetnosti u Engleskoj (Emerson College, East Sussex) te doktorskog studija za istraživanje jezika i multimodalne komunikacije u Engleskoj (University of London) i Danskoj (University of Southern Denmark, Odense). Stječući iskustvo u praksi, boravila je i radila u Škotskoj, Engleskoj, Republici Češkoj i na Tajvanu. Transkulturalna iskustva autorica je prikupila i na mnogim drugim putovanjima, od kojih se izdvajaju: Tajland, Malezija, Hong Kong, Singapur i SAD. Sunčana Tuksar prevela nekoliko knjiga, objavila mnoge znanstvene i publicističke radove te književne osvrte, eseje i priče. Profesorica je kolegija koji premrežuju engleski jezik, multimodalnu sociosemiotiku, postklasičnu naratologiju, transmedijski storytelling, film i književnost. Osim ove, napisala je i knjigu Prekoračenja; Transmedijska kultura i film. Trenutno je zaposlena na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.

Broj je uredila Ivana Rogar

Ovaj broj časopisa objavljen je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba

ministarstvo-kulture-grad-zagreb

Omogućeno plaćanje PayPalom

Omogućeno plaćanje PayPalom

Od danas je našim inozemnim čitateljima i kupcima moguće plaćanje njihovih narudžbi putem PayPala. Kao i do sada narudžbe se i dalje mogu slati na našu e-mail adresu (uz navođenje imena i adrese) izravno ili putem KOŠARICE na ovoj  stranici, a po njihovom primitku kupcu šaljemo emailom ponudu s podacima za plaćanje.

Odmor od kulture

Odmor od kulture

Dinko Kreho, autor nekoliko zapaženih esejističkih i pjesničkih knjiga, sada je istupio sa svojom prvom pripovjednom zbirkom Odmor od kulture. Kroz četrnaest slipstream priča, oblikovanih kao zagonetka s dilandogovskim obratom, defiliraju kiborzi i divovski roboti, ljudi prerušeni u jednoroge, igraće konzole za prijenos u drugu dimenziju i još svakojake fantastične pojave. Što se događa kada spomenička baština dobije vlastitu volju? Može li praznina biti postojanija od nečije prisutnosti? U majstorskom spoju »trivijalnog« i »sofisticiranog« Dinko Kreho promišlja probleme i mogućnosti transhumanizma, alternativne načine proizvodnje energije i granicu između umjetnosti i zbilje.

Knjiga je  objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba

ministarstvo-kulture-grad-zagreb

 

Kotlovnica

Kotlovnica

Zbirka poezije komparatista Bonislava Kamenjaševića Kotlovnica tematizira suvremeni svijet i njegov odnos prema prirodi, prema životu u kojemu je potrebno što više sadržaja nagurati u što manje (vremenskoga) prostora, pri čemu je važno to činiti novim tehnološkim alatima. U toj krizi ljudskosti prirodu rastežemo kao slabašnu kuhinjsku gumicu, a ljudima manipuliramo koliko je u skladu s našim potrebama. Kamenjašević kritizira pseudointelektualizam, rat, uništavanja i zločine, što čini katkad šaljivo i ironijski, a drugi put o njima progovara melankolično. Zbirku čine opisi singularnih fenomena, esejistički komentari te opisi prizora i događaja začinjeni intertekstualnim i intermedijalnim poveznicama, posudbama, persiflažama te posvetama autorima poput Tatjane Gromače, Danijela Dragojevića, Tina Ujevića i drugih. Pjesnik često odgađa poantu do zadnjih stihovnih redaka čime stvara posebno snažan pjesnički učinak.

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske

ministarstvo-kulture

Fantom slobode 1/2021

Fantom slobode 1/2021

Sredina je godine i odavno je bilo vrijeme za novi broj Fantoma slobode. U ovom broju naći ćete ponovno niz sjajnih autora i tekstova uz koje ćete se moći opustiti ili si pak podići razinu adrenalina.

Sudeći prema ulomku iz novog romana Amira Alagića Ogledalo za krletku, riječ je o sjajnom ostvarenju. Alagićevo se pripovjedalačko napredovanje može pratiti kroz njegova djela i za ovu prozu bez zadrške tvrdimo da je vrhunska. Ako je Alagić u početku obećavao, on je ovim rukopisom to obećanje ispunio. Stilski produbljen i autentičan, bez pukotina i višaka, rukopis miješa priču o davnom neriješenom ubojstvu i protagonistova sjećanja na djetinjstvo. Roman Ogledalo za krletku izlazi sljedeće godine.

Slovenska studentica književnosti Alena Begić novi je regionalni fenomen. Na koji god natječaj pošalje priču, osvoji nagradu. To nije bez razloga jer njezine su priče specifične, jedinstvene u njegovanju estetike ružnoće, apsurdnog i grotesknog. Premda je ova spisateljica tek na svojem početku, nije preuranjeno reći da je čeka blistava književna budućnost.

Srđan Tešin poznati je pisac iz Kikinde, autor nagrađenog romana Kuvarove kletve i druge gadosti te autofikcije Moje. Ovdje donosimo ulomak iz njegova novog romana Mokrinske hronike o probijanju jednog dječaka kroz djetinjstvo i adolescenciju. Premda se obično kaže da je djetinjstvo najljepše životno doba, Tešin ovdje uz dozu humora prikazuje i njegovu drugu stranu. Tu nije riječ ni o kakvoj teškoj sudbini, nego o tome da i djetinjstvo kao takvo sa sobom nosi svoje muke i tegobe koje itekako opterećuju njegove subjekte premda nam se s distance te muke mogu činiti smiješnima.

Irena Matijašević, zagrebačka pjesnikinja i prozaistica, urednica i prevoditeljica, podijelila je s nama ulomak iz svojeg romana u nastajanju. Posrijedi je tekst fingirano ispovjedne tehnike čija pripovjedačica bilježi svakodnevne događaje te ih isprepliće s razmišljanjima o horoskopu, ljubavi i vjeri.

Autor hit zbirke priča Doručak za Bič, Mario Brkljačić, piše roman o granično autističnom Samu, nepoznatom piscu kratkih priča i pjesniku koji pripovijeda svoj kratki život, okončan sretno po vlastitoj volji. U roman su uklopljene i Samove kratke priče te pjesme. Brkljačićev je izraz ponovno suzdržan i lišen sentimentalnosti te bilo kakvog uljepšavanja. Brkljačić je majstor suzdržanog i svedenog izraza ispod kojeg često zjape ponori tjeskobe i straha ili pak trenuci dubokog mira i zadovoljstva.

Poseban blok posvećen je neobičnoj prozi Silvija Lebinca, osebujnom eksperimentalnom tekstu koji je teško žanrovski svrstati. Možda bi najbliža odrednica bila nadrealistički esej struje svijesti. Lebinac je već poznat redakciji Fantoma po radovima koji izlaze iz okvira realističkog pripovijedanja, a ovom je tekstu učinio radikalan odmak od bilo kakve mimetičnosti.

Pjesnikinja i pripovjedačica Jadranka Milenković, autorica romana Heteros i Soba 427, poslala nam je deset pjesama u kojima kritizira današnju kulturu koja cijeni suzdržanost i poslušnost umjesto kreativnosti i ingenioznosti, mediokritetstvo i malograđanštinu umjesto bunta; kulturu koja cijeni banalnost i jednostavnost u svijetu koji je pun nijansi. Takvoj kulturi Milenković suprotstavlja onu koja bi njegovala ludizam i smionost mašte, i koja bi cijenila sve samo ne konformizam.

Stvarnosna poezija zagrebačkog novinara i prevoditelja Karla Nikolića tematizira svakodnevicu, rezignaciju i prošlu mladost. Suzdržan izraz njegova otriježnjenog subjekta, pomirenog sa spoznajom da život sam po sebi ne donosi ništa vanserijski, izraz bez kićenosti, čija je figurativnost svedena na minimumu, ipak zadržava određenu dozu romantike i čežnje, koja nam je dovoljna za preživljavanje.

Petar Matović, regionalno poznati pjesnik iz Užica, priprema novu zbirku koja se u sladu s njemu svojstvenom poetikom sastoji od mirne i smirujuće poezije, puna naizgled proizvoljnih opservacija i bilježaka na osnovi kojih se pak dopire do duboko proživljenih senzacija. U ovom broju Fantoma pročitajte deset novih Matovićevih pjesama.

Prema riječima crnogorskog pjesnika Andrije Radovića, on je, čitajući dnevnike Andreja Tarkovskog — Kalendare stradanja, zapisivao dijelove u kojima je prepoznavao liričnost i poetsku građu. Tu je građu transponirao u poeziju. Dnevničke je zapise raspoređivao u stihove, minimalno intervenirajući u sadržaj. Iz toga su nastale pjesme čiji autor jest i nije Tarkovski, kao što je Radović sam naglasio naslovom ovog ciklusa nazvavši ga Pjesmama Andreja Arsenijeviča Tarkovskog koje on nije napisao.

Likovni blok Kontejner poziva vas na upoznavanje rada slikarice Ninoslave Počuče. Ovdje je predstavljen njezin apstraktni ciklus Meandriranje, dvadeset i tri numerirana likovna prikaza — meandra, oslikana akrilom na platnu.

 

Autori u ovom broju

Amir Alagić rođen je 1977. godine u Banjaluci. Objavio je zbirke priča Pod istim nebom (2010.) i Linije koje ti nazivaš rijekama (2019.) te romane Osvetinje (2016.), Stogodišnje djetinjstvo (2017.) i Tuneli (2019.). Priče i pjesme objavljivao je u raznim književnim časopisima i zbornicima. Scenarist je i redatelj kratkog igranog filma Poigravanja ili Pokvareni bojler (2012.). Živi u Puli.

Alena Begić studentica je filozofije i komparativne književnosti na Univerzitetu u Ljubljani. Njezina je priča uvrštena u uži izbor natječaja za kratku priču Lapis Histriae, isto tako je osvojila drugo mjesto na natječaju Festivala evropske kratke priče te treće mjesto na natječaju za najbolju gorku priču u organizaciji Narodne knjižnice »Vrbovec«. Njene kratke priče su objavljivane u raznim časopisima i na portalima. Zanimljive su joj samo anomalije.

Srđan V. Tešin rođen je 1971. u Mokrinu. Studirao je filozofiju i komunikologiju u Beogradu. Diplomirao je na poetici kratke priče. Važniji naslovi su mu: Sjajan naslov za pantomimu (1997.), Antologija najboljih naslova (2000.), Kazimir i drugi naslovi (2003.), Kroz pustinju i prašinu (2005.), Kuvarove kletve i druge gadosti (2006.), za što je dobio nagradu »Borislav Pekić«, Ispod crte (2010.), Priče s Marsa (2015.), Gori gori gori (2017.) i Moje (2019.). Objavio je knjigu priča za decu i razmažene roditelje Luka kaže (2020). Priredio je sedam tematskih antologija, panorama i izbora kratkih priča. Proza mu je prevođena na desetak europskih jezika. Zastupljen je u raznim stranim antologijama i izborima iz srpske suvremene književnosti. Njegova priča Where Is Grandma, Where Do You Think She Hides?, iz zbirke Priče s Marsa, uvrštena je u Antologiju najbolje evropske priče Dalkey Archive Pressa. Dobitnik je Medalje kulture za multikulturalnost i interkulturalnost Zavoda za kulturu Vojvodine. Član je Srpskog PEN centra. Živi u Kikindi.

Irena Matijašević rođena je 1965. u Zagrebu. Diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bila je članica predsjedništva Hrvatskog semiotičkog društva. Poeziju i eseje objavljivala u časopisima. Radi kao urednica na Trećem programu Hrvatskog radija. Dosad je objavila zbirke poezije Naizgled (2007.) i Južne životinje (2010.), dramu Danska H2O (2012.) te romane Crno pismo (2015.), Kao kiša (2017.) i Igra istine (2019.). Članica je Hrvatskog društva pisaca.

Mario Brkljačić rođen je 1966. godine u Zagrebu, gdje živi i radi. Prozu i poeziju objavljivao je dugi niz godina u Godinama novim, Libri Liberi, Quorumu, Republici, Trećem trgu, Vijencu i Zarezu. Pobijedio je na natječaju Studentskog centra za prvu knjigu 2003./2004. zbirkom pjesama Gledaj me u oči. Objavio je poeziju Nikad nije plesao pogo (2004.), Muha u juhi (2005.) i Ne mogu ga gledati takvog (2006.) te zbirke priča Neženje i demografska propast (2016.) i Doručak za Bič (2019.).

Silvio Lebinac rođen je u Bistrincima 1962. godine. Studirao je filozofiju i povijest te bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nekoliko pjesama objavio je u zbirkama kao član književne udruge Vers iz Belišća. Piše uglavnom kratke priče ili nešto slično. Objavljivao je u Zarezu, časopisima Književna Rijeka, Dubrovnik, Riječi, Svjetlo, Europski glasnik, Fantom slobode. Živi i radi u Zagrebu.

Jadranka Milenović rođena je 1969. u Puli. Živi u Nišu gdje radio na Apelacionom sudu. Osnovala je književni klub Prejaka reč 2004. godine. Objavljivala je radove u raznim časopisima kao što su Koraci, Braničevo, Kvartal, Gradina, Bdenje, Akt, Buktinja, Umetnički horizont, Časopis Putevi, Преодоление, Provinca, Fokalizator te na portalima P.U.L.S.E, Art–Anima, KULT, Kultiviši se, Prozaonline, Glif, Portal Strane, Libartes, SlovoKult itd. Roman Heteros objavljen je u izdavačkoj kući NKC iz Niša, 2019.godine. Roman Soba 427 nagrađen je na Areteovom natječaju za knjigu godine. Milenović je dobitnica nagrade »Miodrag Borisavljević« za 2019. godinu, za priču »Strah«. Također je osvojila prvu nagradu za esej na natječaju »Tragom Nastasijevića« 2019.

Karlo Nikolić rođen je 1975. u Zagrebu. Završio je srednju veterinarsku školu u Križevcima. Studirao je agronomiju i novinarstvo. Bio je frontmen šansonijerskog benda Skaramuži s kojim je 2005. objavio CD. Kao novinar surađivao je s dvotjednikom za kulturu Zarez, tjednikom Nacional, Trećim programom Hrvatskog radija i T–portalom. S engleskog je preveo knjige Genijalne misli Alberta Einsteina i Kako razgovarati sa psima Stanleya Corena. Poeziju je dosad objavljivao u Vijencu i Fantomu slobode. Živi u Zagrebu i bavi se obukom pasa i edukacijom njihovih vlasnika/skrbnika.

Petar Matović rođen je 1978. godine u Užicu, u Srbiji. Završio je studij srpske književnosti u Beogradu. Piše poeziju i eseje. Objavio je zbirke pjesama: Kamerni komadi (1996.), Koferi Džima Džarmuša (2009.), Odakle dolaze dabrovi (2013.) i Iz srećne republike (2017.) te izabrane pjesme Ne hleb, već morfijum (2019.). Objavljuje u periodici: Polja, Letopis Matice srpske, Koraci, Beogradski književni časopis, Sarajevske sveske, Zarez, Književni magazin, Quorum, Fragile, Portret, The Café Review. Zastupljen je u više antologija, pjesme su mu prevedene na brojne strane jezike. Dobitnik je nagrade Trećeg trga za poeziju, a za posljednju je zbirku 2018. godine osvojio prestižnu nagradu »Branko Miljković«.

Andrija Radović rođen je u Podgorici 1998. godine. Student je četvrte godine Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Poeziju je objavljivao u časopisima za književnost, kulturu i društvena pitanja Ars i Fokalizator. Nagrađen je na festivalu Dani Radovana Zogovića u Kolašinu za pjesmu »Da li je Orvel bio prorok«. Pjesme su mu prevođene na makedonski jezik.

Broj je uredila Ivana Rogar

Ovaj broj časopisa objavljen je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba

ministarstvo-kulture-grad-zagreb

Život s njima

Život s njima

Knjiga eseja Život s njima je anatomija kasne jugoslavenske i prva tri desetljeća hrvatske zbilje, u kojoj iz pozicije autonomnog promatrača i analitičara kulture i ideoloških obrazaca Nenad Popović skicira tipologiju hrvatskih intelektualaca, umjetnika i javnih osoba političara, ali i mentalnih sklopova kao što su vjerski fundamentalizam, jugonostalgija ili fenomeni masovne kulture. Kao i u dosadašnjim knjigama i javnim intervencijama Popović je pesimističan kroničar vremena koje teče, a njegovi esejistički uvidi kvalificirano su svjedočanstvo jednog raspolućenog, shizofrenog doba u kojem Hrvatska, ali i Europa traže samu sebe: duhovno, politički, ekonomski. Riječ je o svojevrsnoj Popovićevoj “privatnoj enciklopediji” Hrvatske, i u njoj se, koliko god da autor sam prepoznaje samo karikature i drame velikih hrvatskih samoobmana i sljepila u kontinuumu od kasnog komunizma do danas, kroz pesimizam i pronicljivu kritiku nazire i poziv na uzimanje ogledala u ruke.

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

image description

 

Naslijeđe Carla Gustava Junga

Naslijeđe Carla Gustava Junga

Psihoanalitička teorija Carla Gustava Junga ne zahtijeva samo rehabilitaciju, nego ponajprije pomnu analizu, s obzirom na specifičan status Jungova naslijeđa. Budući da je Jung ideje crpio iz raznih, nekonvencionalnih izvora, koji nisu bili u skladu sa znanstvenim tokovima njegova vremena, njegove teorije površno su se tumačile u neželjenim smjerovima. Cilj ove knjige je ukazati na različita prisvajanja i izobličenja Jungovih psihoanalitičkih teorija, posebice nakon njegove smrti 1961. godine te da upravo iz tog razloga svi Jungovi pojmovi zahtijevaju reviziju i čitanje njegovih izvornih djela. Prvi dio knjige posvećen je Jungovim izvornim idejama i njegovim osobnim interpretacijama. Temeljni pojmovi i načela Jungove analitičke psihologije: nagon, kolektivno nesvjesno, arhetipovi, individuacija objašnjeni su analizom Jungovih djela, ponajprije Sabranih djela C. G. Junga, zatim djela Čovjek i njegovi simboli te Sjećanja, snovi, razmišljanja. Drugi dio knjige daje pregled tumačenja Jungovih načela u trima područjima koja najviše zaslužuju daljnju inter-pretaciju i razjašnjenje, a odnose se na feminističku teoriju inspiriranu Jungom, kritiku Jungova anti-semitizma te svojatanje Junga kao kultnog vođe i nadahnuća New Age pokreta. Knjiga Ninoslave Počuče, Naslijeđe Carla Gustava Junga. Popularna izobličenja i prešućivanja analitičke psihologije nastoji pridonijeti rehabilitaciji »znanstvenog« Junga, kakvim je i on sam sebe smatrao.

Slika na omotu: Ninoslava Počuča, Nađimo se kod semafora, 2020.

 

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske

Vježbe hrabrosti

Vježbe hrabrosti

Poezija Gorana Bogunovića doista jest vježbanje hrabrosti — hrabrosti da se govori iz nemoći, da se stvori iz nepovjerenja u vlastite mogućnosti i da se nađe pravo bogatstvo motiva i slojeva ondje gdje ih možda ne bismo očekivali. Samim time — vježbanje hrabrosti suočavanja sa samim sobom, ali i čitateljem. U poprilično iscrpljenim poetičkim rješenjima i tematsko–motivskim rukavcima domaćeg pjesničkog polja, Vježbe hrabrosti pojavljuju se kao dobrodošao odmak od dominantnih srednjostrujaških trasa istovremeno nudeći sofisticirano i pristupačno intimističko pismo značajnih estetskih dosega.

Pogovor knjizi napisao je Davor Ivankovac.

Knjiga je objavljena uz potporu Grada Zagreba.

grad-zagreb