Ovaj je broj Fantoma slobode ponešto slobodniji od dosadašnjih utoliko što smo razbili njegovu ustaljenu strukturu proza–poezija–esej. U ovom smo broju naglasak stavili na teoriju i esej. Ipak, da ne bi sve ostalo na teoretiziranju, tu su se našle i jedna poduža novela te drama.
Nagrađivani beogradski pjesnik i urednik Marjan Čakarević uskoro će objaviti i prvu proznu knjigu. Riječ je o zbirci pripovijedaka iz koje ovdje donosimo prekrasnu novelu »Ruke. Vrtlog«. Čakarević je pažljiv pripovjedač, bira riječi, pa od obične priče o prvoj ljubavi radi literarnu gozbu. Čitatelji navikli na njegove zaokružene i promišljene pjesme neće biti razočarani.
Hrvatska pjesnikinja Neva Lukić i srpski pjesnik i dramatičar Viktor Radonjić autori su drame P(j)eščanik u kojoj jezik kao takav postaje lik i subjekt. Autori se kroz priču o dvoje ljubavnika, Srbinu i Hrvatici, obračunavaju s problemom jezičnog purizma koji se pojavio tijekom Domovinskog rata te nastavio bujati u poratnim godinama. U ovoj ingenioznoj i eksperimentalnoj drami Lukić i Radonjić pokazuju kako jezik, kao simbol političkog neprijatelja, trpi sakaćenje, kako se uništava u ime tobožnjih plemenitih ciljeva stvaranja »autentičnog« hrvatstva.
Pjesnikinja i teoretičarka Tamara Bakran napisala je lirski esej o dvjema krajnostima ženske osobnosti kakvu priželjkuju muškarci, a na temelju primjera Hitchcockova filma Rebecca.
Teoretičarka i kazališna redateljica Rajna Racz pozabavila se romanom Amerikanca vijetnamskog porijekla Oceana Vuonga Na zemlji smo nakratko predivni, koji je ostavio velik dojam i na publiku i na kritiku. Za ovaj roman prvijenac specifično je da autor u njemu stvara koncept pisca–stranca kroz koji analizira što znači biti pisac imigrant, koji je kao dječak naučio jezik na kojemu sada piše te zaboravio materinji jezik, i kako je biti uvijek onaj Drugi.
Kritičar i pjesnik Franjo Nagulov piše o novoj zbirci pjesama Marka Tomaša Skratimo priču za glavu. Nagulov ju je, kao i sve knjige kojima se posveti, temeljito analizirao, a što je zaključio možete pročitati u samoj kritici.
Književni kritičar i romanopisac Neven Vulić analizirao je nedavno objavljenu knjigu teoretičara Tomislava Brleka Tvrdi tekst. Vulić smatra da je riječ o iznimnom djelu koje rasvjetljava pogrešna tumačenja nekih starijih hrvatskih književnih tekstova ili pak ukazuje na vrijedne tekstove koje književna povijest kao da je zaboravila.
U rubrici Kontejner donosimo ulomak iz knjige teoretičarke Sunčane Tuksar Unutarnji poslovi književnih figura koja će uskoro biti objavljena u nakladi Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Knjiga govori o političnosti stilskih izražajnih sredstava u filmu i u tu svrhu analizira razne filmove. Prema riječima autorice »film kao hibridna umjetnička forma kao svoje nezaobilazno obilježje ima retoričke mehanizme, književne figure, koje unutardiskurzivnim inzistiranjem oblikuju koncepte pri čemu se uzima u obzir ‘vanjska politika’ — ideološki učinak na publiku.«
Autori u ovom broju:
Marjan Čakarević rođen je 1978. Diplomirao je srpsku i svjetsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Poeziju je objavljivao u srpskim i regionalnim časopisima, a kritike, I eseje u Polјima, Beogradskom književnom časopisu, Quorumu, Booksi, Betonu, E-novinama, Ulaznici i dr. Objavio je zbirke poezije Paragrad (1999), Sistem (2011), Jezik (2014, nagrada Miroslav Antić), Sedam reči grada (2014) i Tkiva (2016, nagrada Branko Miljković). Član je uredništva časopisa Polja.
Rajna Racz je rođena 1997. u Zagrebu. Završila je studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Upisala je poslijediplomski studij znanosti o književnosti, teatrologije i dramatologije, filmologije, muzikologije i studija kulture. Uz to je i studentica diplomskog studija kazališne i radijske režije na Akademiji dramske umjetnosti. Bila je asistencica režije na brojnim predstavama. Potpisuje režije dramskih čitanja u sklopu festivala Desadu: teksta Doroteje Šušak Diptih o boli i Nike Korenjak Muškarac i Žena. Na istom festivalu režira i Večer poezije. U rujnu 2016. godine performerica je u performansu Time is out of joint – ispisivanje antifašističke poezije u režiji Olivera Frljića. U travnju 2018. godine na kazališnoj reviji akademije dramske umjetnosti KRADU režira autorski projekt Because I love prema motivima Fragmenata ljubavnog diskursa Rolanda Barthesa. Režira performativnu izložbu u muzeju Mimara Slavenska mitologija s kojom 2019. sudjeluje na Prague Quadrennial. Pomoćnica je scenske realizacije Dana hrvatskog glumišta 2018/2019. godine. Režirala je predstavu Nepoznata iz Seine autora Odona von Horvatha u suradnji sa zagrebačkim bendom Portom Mortom u Teatru &TD te dramsko čitanje poljske drame Nježnost na Međunarodnoj dramskoj koloniji Od teksta do predstave. Godine 2021. poezija joj je ušla u uži izbor nagrade Na vrh jezika. Objavila je dva znanstvena članka: »Eichmann u Jeruzalemu: kako govoriti o holokaustu u kazalištu?« u časopisu Kazalište: časopis za kazališnu umjetnost, Vol. XXIII br. 81/82/83, 2020., te »Psihoanalitički pristup Sigmunda Freuda Ibsenovoj drami Rosmersholm« u Fantomu slobode 1-2020.
Neva Lukić rođena je 1982. godine u Zagrebu. Diplomirala je povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu te povijest umjetnosti na sveučilištu Leiden u Nizozemskoj. Objavila je zbirke pjesama: Ježenja (2020), Sjene sjemenki (2015), Haljina Obscura (2011, nagrada za mlade pjesnike Zdravko Pucak, Matice hrvatske Karlovac); zbirke kratkih priča — More i zaustavljene priče (2016), Ljudi bez parka (2009) te slikovnicu Travka preko oblaka (2018). Knjiga More i zaustavljene priče objavljena je 2018. u Beogradu, a iste godine u Leidenu pod naslovom Endless Endings. Surađuje s drugim umjetnicima — koautorica je kratkog eksperimentalnog filma The Motel in the Well 2016, sa Sarom Rajaei).
Viktor Radonjić je rođen 1973. godine u Beogradu. Završio studije dramaturgije. Objavio je zbirke pesama: Nadir (2002), Tmina i srebro (2004), Ekologija fraze (2005), Žvakanje amalgama (2011); dvojezično srpsko–englesko izdanje izabranih pesama Junak bez portfelja / A Hero Without a Portfolio (preveo Novica Petrović; 2018); drame — Šav, Čopor, Reteriranje kruga, Ambis 01 (2014); roman Dete istog besa (2016). Živi u Beogradu.
Tamara Bakran rođena je u Zagrebu 1979. godine gdje je diplomirala hungarologiju, turkologiju i bibliotekarstvo te doktorirala književnost. U Zagrebu je završila i Ženske studije. Bibliotekarka je u Knjižnici Filozofskog fakulteta, vodi turkološku, hungarološku i judaističku zbirku. Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Radovi su joj objavljivani u Quorumu, Zarezu, Vijencu, Novoj Istri, Temi, Poeziji, Republici, Književnoj republici, Književnoj Rijeci i čitani u emisijama Hrvatskog radija Riječi i riječi, Poezija naglas, Priča za laku noć i Radioigra za djecu i mlade. Na natječaju »Milivoj Cvetnić« osvojila je prvu nagradu s rukopisom Mjesečevo cvijeće i ta je zbirka nagrađena nagradom »Slavić« za najbolji autorski prvijenac 2012. Nakon toga izlaze joj zbirke Pastirica skakavaca (2014.), S jezerom (2016.) i Bršljanduša (2019.). Piše i priče za djecu od kojih su mnoge objavljene i kao slikovnice te objedinjene u knjizi Gvalup i druge priče. Sa slikovnicama je sudjelovala u projektu Sanje Lovrenčić Uberi priču.
Franjo Nagulov rođen je u Vinkovcima 1983. godine gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju poslije čega je završio studij knjižničarstva te hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Do sada je objavio jedanaest zbirki poezije, dva romana i književnoznanstvenu studiju o pjesničkom opusu Branka Maleša. Objavljivao je u nizu relevanznih književnih časopisa te u emisijama »Šest minuta poezije u šest«, »Poezija naglas« te »Bibliovizor«. Zastupljen je u više antologija te panorama. Dobitnik je ukupno šest nagrada za književnost te književnu kritiku.
Neven Vulić rođen je u Zagrebu, gdje je diplomirao francusku književnost i opću lingvistiku. Zastupljen je u Zborniku eventualizma (Celeber, 2006.), prvijenac Povijest bolesti objavio je 2010. u izdanju Sysprinta, a jedna priča mu je uvrštena u antologiju tekstova najmlađih hrvatskih književnih autora Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.). Roman Nježna stvorenja objavio je 2020. u izdanju Frakture. Urednik i književni kritičar, osvrte iz suvremene literature piše od 2012. Sudjelovao je u izradi Leksikona Antuna Gustava Matoša (LZMK, 2016.). Živi i radi u Zagrebu. fantom2021-02.
Sunčana Tuksar rođena je u Čakovcu, a odrasla je, odnosno od najranijeg djetinjstva živi u Zagrebu. Engleski jezik i književnost magistrirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a komunikologiju je doktorirala na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Bila je stipendistica preddiplomskog studija storytellinga, dramske i plesne umjetnosti u Engleskoj (Emerson College, East Sussex) te doktorskog studija za istraživanje jezika i multimodalne komunikacije u Engleskoj (University of London) i Danskoj (University of Southern Denmark, Odense). Stječući iskustvo u praksi, boravila je i radila u Škotskoj, Engleskoj, Republici Češkoj i na Tajvanu. Transkulturalna iskustva autorica je prikupila i na mnogim drugim putovanjima, od kojih se izdvajaju: Tajland, Malezija, Hong Kong, Singapur i SAD. Sunčana Tuksar prevela nekoliko knjiga, objavila mnoge znanstvene i publicističke radove te književne osvrte, eseje i priče. Profesorica je kolegija koji premrežuju engleski jezik, multimodalnu sociosemiotiku, postklasičnu naratologiju, transmedijski storytelling, film i književnost. Osim ove, napisala je i knjigu Prekoračenja; Transmedijska kultura i film. Trenutno je zaposlena na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.
Broj je uredila Ivana Rogar
Ovaj broj časopisa objavljen je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba
